Smrt Hrvatske u brojkama
Foto: 123rf
EKONOMSKO propadanje Hrvatske rezultiralo je valom iseljavanja. Prema procjenama demografa, oko 50 tisuća ljudi godišnje preseli se u inozemstvo, u neke dinamičnije ekonomije koje pružaju više prilika i kvalitetniji život.
Interesne skupine blokiraju promjene
Brojne interesne skupine u Hrvatskoj posljednjih su desetljeća blokirale promjene, kroz koje smo imali šansu postati moderna ekonomija, no one se nisu dogodile čak ni za vrijeme posljednje krize - zbog čega smo u recesiji zapeli čak šest godina.
Kroz to vrijeme, zemlje istoka Europe, poput Češke, Slovačke, Poljske, koje su nekad bile značajno siromašnije, uspješno su se transformirale i prestigle Hrvatsku prema mnogim pokazateljima - od kupovne moći do stope zaposlenosti i nezaposlenosti.
Nenad Bakić objavio je prije nekoliko dana na svom blogu Eclectica nekoliko grafova koji odlično ilustriraju koliko Hrvatska zaostaje za usporedivim zemljama, ali i koji su uzroci tog zaostajanja.
Na primjer, zemlje Nove Europe, odnosno bivše socijalističke zemlje, u razdoblju od 2010. do 2016. godine imale su prosječni gospodarski rast od 17,3 posto. Litva, Poljska, Estonija i Slovačka u tom su razdoblju porasle za više od 20 posto. Istovremeno, Hrvatska je imala pad od 1,4 posto.
No takvo zaostajanje uopće ne čudi, ako uzmemo u obzir da hrvatske vlade gotovo uopće nisu reagirale na krizu, već su nastavile ekonomiju opterećivati sve većim poreznim i administrativnim opterećenjima, a javna potrošnja nastavila se kao da se ništa ne događa, zbog čega je došlo do eksplozije javnog duga, koji se približio iznosu od 300 milijardi kuna.
Hrvatska je daleko od "neoliberalnog"
Iako je od strane raznih sindikalaca i nekih političara s lijeve, pa čak i desne strane političkog spektra kao glavni krivac za ekonomsko propadanje bio označen "neoliberalni kapitalizam", Hrvatska je prema ekonomskim slobodama daleko od "neoliberalnog".
Kada se pogleda Indeks ekonomskih sloboda kojeg objavljuje Heritage Foundation, koji u obzir uzima 12 podindeksa razvrstanih u četiri grupe - vladavina prava, veličina javne uprave, regulatorna efikasnost, i otvorenost tržišta - vidljivo je da je Hrvatska najneslobodnija zemlja EU-a, uz Sloveniju i Grčku.
Na vrhu te ljestvice našle su se najslobodnije zemlje, one s najsnažnijim ekonomijama, u koje mnogi građani posljednjih godina iseljavaju - Švicarska, Estonija, Irska, Velika Britanija, Luksemburg, Nizozemska, Litva, Danska, Švedska...
I noviji podaci pokazuju da se trend zaostajanja nastavlja, pa iako je Hrvatska u drugom kvartalu imala rast od 3,4 posto, prema sezonski prilagođenim podacima, istočne zemlje i dalje rastu brže. Češka je u drugom kvartalu imala godišnji rast od 4,5 posto, Rumunjska 5,7 posto, Poljska 4,4 posto, Latvija 4,8 posto...
Vodimo jedino po visini javnog duga
Među usporedivim zemljama vodimo jedino po visini javnog duga. Hrvatska je prošlu godinu završila s javnim dugom od 83,7 posto BDP-a, dok je on u Češkoj iznosio tek 37,9 posto, u Slovačkoj 51,9 posto, Poljskoj 52,8 posto, Mađarskoj 73,9, a Sloveniji 79,7 posto BDP-a.
U lipnju ove godine objavljeni su podaci prema kojima je Hrvatska postala druga najsiromašnija članica EU-a.
Po BDP-u po stanovniku sustigla nas je čak i Rumunjska, nekad vrlo siromašna zemlja, a po stvarnoj individualnoj potrošnji su nas čak i prestigli.
Hrvatska se prema podacima za 2016. nalazi na 59 posto prosjeka Europske unije BDP-a po stanovniku te se tako izjednačila s Rumunjskom, a lošija je jedino Bugarska.
Što se tiče stvarne individualne potrošnje koja pokazuje blagostanje kućanstava - tu nas Rumunjska nije dostigla, već prestigla.
Tako je 2013. godine stvarna individualna potrošnja u Rumunjskoj bila na 54 posto prosjeka EU-a, da bi prošle godine dosegnula 63 posto.
S druge strane, Hrvatska je prošle godine bila na 59 posto, jednako kao i 2013. godine.
Facebook
Google
