BIVŠI republikanski guverner Massachusettsa Mitt Romney, čiju su predsjedničku kampanju mnogi bili otpisali nakon poraza u Iowi i New Hampshireu, spektakularno se vratio u utrku za stranačku nominaciju nakon što su večeras izborni rezultati govore o pobjedi na preliminarnim izborima u državi Michigan.
Michigan, država koja je nekoć ponosila automobilskom industrijom, a danas vodi SAD po stopi nezaposlenost, je bila izborno bojište na kojem Romney nije mogao priuštiti poraz. Dijelom je to zbog činjenice da je Romney odrastao u Michiganu i da mu je supruga odatle od rodom, ali najviše zbog oca Georgea Romneya koji je bio popularni guverner te države.
Romney, koji će ako bude izabran u studenome, postati prvi mormon u Bijeloj kući, sebe je nastojao predstaviti kao konzervativnog kandidata, ali i sposobnog poslovnog čovjeka koji se može pohvaliti uspješnim vođenjem Zimske olimpijade u Salt Lake Cityju. Kao konzervativac se nastojao nametnuti stranačkoj bazi kao alternativa favoritima kao što su liberalni njujorški gradonačelnik Rudy Giuliani i umjereni senator John McCain. Međutim, mnogim kršćanskim fundamentalistima je smetala njegova mormonska vjera, a još više liberalni stavovi prema pobačaju i pravima homoseksualaca na početku političke karijere.
Dio konzervativaca je svog novog favorita pronašao u Mikeu Huckabeeju, bivšem guverneru Arkansasa i baptističkom svećeniku koji je pobijedio na stranačkim zborovima u Iowi kombinacijom zalaganja za tradicionalne društvene vrijednosti, ali i inzistiranju na socijalnim pitanjima. U New Hampshireu je Romneya, pak, pobijedio McCain, i to prvenstveno zahvaljujući nezavisnim i stranačkim neopredijeljenim biračima kojima leže McCainovi umjereni stavovi.
Upravo je McCain postao najveća opasnost za Romneya, s obzirom da i Michigan, kao i New Hampshire, dozvoljava građanima da se, bez ozbzira na vlastito stranačko članstvo, registriraju za preliminarne izbore koje god žele stranke. Godine 2000. je McCain tako, koristeći upravo nezavisne birače, na republikanskim preliminarnim izborima uvjerljivo pobijedio tadašnjeg teksaškog guvernera Georgea W. Busha.
Međutim, na dan izbora je Michigan pogodio gust snijeg i izuzetno niska temperatura, što je za posljedicu imalo prilično loš odziv od otprilike 20 posto upisanih birača. U takvim okolnostima najbolje prolaze kandidati koji se mogu osloniti na stranačku bazu i lokalnu organizaciju, a Romney je tu bio u ogromnoj prednosti.
Tako je Romney (prema sada dostupnim podacima) osvojio 39 posto glasova, McCain 30 posto, Huckabee 16 posto. Na četvrtom mjestu je živopisni kongresnik Ron Paul sa 6 posto koji je iza sebe ostavio glumca Freda Daltona Thompsona sa 4 posto i Giulianija sa 3 posto.
McCainu je odmogla i sklonost da govori ono u što vjeruje, a ne ono što njegovi potencijalni birači vole čuti. Tako je za vrijeme kampanje izjavio kako se izgubljena radna mjesta u automobilskoj industriji nikada neće vratiti u Michigan te da se nezaposleni radnici moraju prekvalificirati. To je Romneyu, koji mnogo bolje stoji po pitanju ekonomske stručnosti, dalo obilje materijala za napade.
McCainu će poraz u Michiganu izuzetno teško pasti, s obzirom da je njegova kampanja već nekoliko mjeseci u teškoj financijskoj situaciji. Sljedeći veliki izborni okršaj je 19. siječnja u Južnoj Karolini, gdje nezavisnim biračima nije dozvoljeno sudjelovanje na preliminarnim izborima, a gdje je konzervativna baza sklonija kandidatima kao što su Huckabee i Thompson.
Istovremeno su se održavali i preliminarni izbori za demokratskog kandidata koji su, pak, bili čisto simboličke naravi. S obzirom da je Demokratski nacionalni odbor kaznio michigansku organizaciju zbog ranog održavanja izbora, nijedan od danas izabranih delegata neće sudjelovati na konvenciji. Zbog toga vodeći kandidati nisu vodili kampanju u toj državi, a među njima je jedino Hillary Clinton bila na listi.
Usprkos toga što su izbori bili čisto simboličke prirode, na njima je ipak izašao dio birača. Clinton je, kao što se i očekivalo, pobijedila, ali tek s nekih 58 posto palih glasova. Glavni razlog za to su 39 posto birača koji su na listićima zaokružili opciju tzv. "nevezanih delegata" - odnosno delegata koji će se, ako Michigan dobije pravo sudjelovanja na konvenciji, moći izjašnjavati po svojoj savjesti. Veliki broj tih glasova se tumači kao svojevrsni prosvjed protiv stranačkog establishmenta i Hillary Clinton.
D.A.