Stižu crni dani za hrvatsku ljevicu
Foto: FAH
IZBORI za Europski parlament već dugo služe kao pokazatelj trenutne stranačke potpore, ali i kao prilika za poboljšanje položaja na nacionalnoj političkoj sceni. Hrvatska je u Europsku uniju ušla prije nepunih godinu dana, ali je desni centar već naučio koristiti europske izbore kao probu za nacionalne izbore, komentira Dejan Stjepanović sa Sveučilišta u Edinburghu za vodeći međunarodni think-tank lijevog centra Policy Network.
Hrvatska je EU članica od srpnja prošle godine. Zbog toga je i jedina EU zemlja koja je u nešto više od godinu dana dvaput održala izbore za Europski parlament. Ovakav razvoj događaja ne može objasniti trenutnu nezainteresiranost i stavove glasača prema izborima za Europski parlament. Usprkos niskoj izlaznosti na izbore, posljednji izbori su izazvali tektonske pomake, ali između desnice i ljevice, već na samoj ljevici i unutar vladajućeg SDP-a.
I prve i druge izbore za EP u Hrvatskoj obilježila je niska izlaznost birača, iako je na posljednjima izlaznost bila malo bolja. Oba puta pobijedila je HDZ-ova koalicija, a jedan od najvećih iznenađenja je ORaH s osvojenim jednim mjestom iako je osnovan tek prošle godine. Uspjeh ORaH-a i neuspjeh Hrvatskih laburista simptomatični su za daljnji razvoj situacije između stranaka lijevog centra kao i za razdor između lijevih i desnih stranaka.
Hrvatska šest godina u recesiji, Grčić jedini predviđa rast BDP-a
Dvije su relativno stabilne podjele koje odgovaraju željama birača u Hrvatskoj. Prva je regionalna. HDZ-ova koalicija i populistički desničarski HDSSB oslanjaju se na jaku i pouzdanu podršku na južnom i obalnom području Dalmacije i u istočnoj Slavoniji. To su ujedno i regije koje su najviše pogođene ratom u Hrvatskoj. Te regionalne podjele poklapaju se i s drugim čimbenicima koji utječu na preferencije birača. Prema jednoj studiji o nižim prihodima birača, oni s nižom razinom obrazovanja skloni su glasanju za desne stranke i obrnuto. Birači s ekonomski bogatijih područja, poput glavnog grada Zagreba, sjeverne Hrvatske i najzapadnija i relativno prosperitetna istarska regija, uključujući Rijeku, skloni su glasanju za stranke lijevog centra.
Izborni rezultati imaju više smisla ako se promatraju u kontekstu stalnog pada hrvatskog BDP-a. Ne uključujući dva kvartala u 2011., Hrvatska se u recesiji nalazi već šest godina. Nevjerojatna je stoga tvrdnja potpredsjednika Vlade RH, Branka Grčića, koji posljednje rezultate interpretirao kao prvi korak prema rastu BDP-a.
Dodatna previranja u SDP-u negativno će utjecati na stabilnost Vlade
HDZ je mobilizirao svoju stranačku mašineriju i vjerojatno uzeo dio protestnih glasova Hrvatskih laburista koji su ostali bez mjesta u EP-u. ORaH je s druge strane uzeo značajan dio glasova SDP-u. Treća opcija razočaranim lijevim glasačima bila je dati svoj glas SDP-ovoj listi. Bivši ministar u vladi SDP-a početkom 2000-ih, Tonino Picula, koji glasače vjerojatno podsjeća na vremena popularnog premijera Ivice Račana, ugrabio je najveći dio glasova i osigurao sebi mjesto u EP-u usprkos tome što je bio tek peti na SDP-ovoj listi. I to je još jedna potvrda da Picula trenutno nije omiljen kod premijera Zorana Milanovića koji je nedavno pozvao na promjene u SDP-u.
I naposljetku, u centar pažnje došla je Rijeka koja tradicionalno glasa za lijeve opcije i gdje veliku podršku ima nedavno smijenjeni ministar financija Slavko Linić. Linić je čekao završetak izbora kako bi Milanovića optužio za nepotizam, pronevjeru i autoritarni stil vladavine u SDP-u. Čini se da Linić uživa dio podrške u samom vrhu SDP-a što bi moglo izazvati dodatna previranja i imati negativni utjecaj na stabilnost sadašnje Vlade.
HDZ sve tiši oko prijevremenih izbora zbog straha od Josipovića
HDZ je pobjedu na izborima za Europski parlament iskoristio za traženje prijevremenih parlamentarnih izbora koji se redovno trebaju održati krajem 2015. Međutim njihovi zahtjevi nisu toliko glasni koliko se očekivalo. Jedan od razloga mogli bi biti i predsjednički izbori koji se trebaju održati krajem ove godine. Trenutni predsjednik Ivo Josipović, koji također dolazi iz SDP-a, trenutno uživa snažnu potporu građana pa HDZ ne želi ući u izbornu kampanju preblizu predsjedničkim izborima kako isti ne bi negativno utjecali na njihov rezultat na parlamentarnim izborima.
Sve u svemu, EU izbore i europska pitanja zasjenile su unutarnje borbe na ljevici oko premijera Milanovića i SDP-ove nesposobnosti za rješavanje ekonomskih problema. Oni su također bili i test za HDZ koji pazi da ne izgubi očitu prednost nad ljevicom, zaključuje Stjepanović u Policy Networku.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati