GRANICA između Indije i Kine na Himalajama u lipnju ove godine bila je poprište smrtonosnom okršaja između vojnika ovih dvaju nuklearnih sila koji, srećom, nije eskalirao u bitku teškim naoružanjem.

No dva mjeseca kasnije, krajem kolovoza, navodno je došlo do još jednog okršaja između vojnika na granici, i to na južnoj obali jezera Pangong Tso koje je podijeljeno linijom privremenog razgraničenja između Indije i Kine. A u njemu je kineska vojska upotrijebila svoje novo, eksperimentalno "mikrovalno oružje", tvrdi jedan kineski akademik.

Kinesko elektromagnetsko oružje koje zagrijava ljudsko tkivo neprijateljskih vojnika pretvorila je dva strateška planinska vrha uz granicu "u mikrovalnu pećnicu", rekao je kineski profesor međunarodnih studija Jin Canrong svojim studentima u Pekingu nakon ovog sukoba, prenose britanske novine The London Times u članku objavljenom 17. studenoga.

Kineski profesor: Indijski vojnici pogođeni mikrovalnim zrakama, počeli su masovno povraćati

Indijski vojnici navodno su počeli masovno povraćati i bili su prisiljeni povući se s položaja koje su onda kineski vojnici zauzeli, a sve bez i jednog ispaljenog metka. Vatra nije razmijenjena ni u sukobu u lipnju, u kojem je ubijeno najmanje 20 indijskih i nepoznati broj kineskih vojnika. No tada je korišteno mnogo primitivnije oružje - šake, palice i kamenje. Mnogi od stradalih vojnika poginuli su padom s planinske litice u rijeku Galwan, u pokrajini Ladakh.

>>Novi detalji o smrtonosnom sukobu Indije i Kine: Stotine vojnika se tukle cijelu noć

Indijski vojnici su navodno, zahvaljujući superiornosti indijskih planinskih specijalaca u borbi prsa o prsa i obostranoj zabrani korištenja vatrenog oružja, u skladu s davno sklopljenim sporazumom, uspjeli zauzeti dva strateška planinska vrha. 

"Centralna vojna komisija bila je bijesna. 'Kako možete biti tako nemarni?, rekli su i naredili da se teren ponovo zauzme, ali bez ijednog ispaljenog hica. Tada su došli na pametnu ideju da upotrijebe mikrovalno oružje", rekao je profesor Jin svojim studentima. 

"Svi (indijski vojnici) koji su držali ove vrhove počeli su povraćati. Nisu mogli stajati na nogama, pa su pobjegli. Tako smo ponovo zauzeli teren", objasnio im je.

Indijska vojska: To su lažne vijesti

Međutim, indijska vojska je isti dan kad su britanski mediji prenijeli izjavu kineskog akademika, objavila demanti u kojem tvrdi da su "medijski članci o korištenju mikrovalnog oružja u istočnom Ladakhu neosnovani" te da je riječ o "lažnim vijestima".

Bilo kako bilo, nije tajna da Kina zaista ima eksperimentalno "mikrovalno oružje" koje se također naziva i "toplinskom zrakom" i koje opisuje kao "nesmrtonosno oružje usmjerene energije" koje izaziva "instantni osjećaj gorenja i tjera mete na bijeg", pišu britanske novine Daily Mail. Ovo oružje mikrovalnom radijacijom (točnije, milimetarskim valovima) zagrijava molekule vode u ljudskom organizmu. 

Kineski mobilni sustav s mikrovalnim oružjem po imenu Poly WB-1 prvi put je prikazan na vojnoj izložbi 2014., a smatra se da je njime opskrbljena kineska mornarica. 

Indijski vojni stručnjak i umirovljeni general-poručnik P. R. Shankar također je odbacio ovu tvrdnju kao neosnovanu u analizi za indijski portal MyInd.net, tvrdeći kako je oružje ovog tipa "uglavnom nezgrapno i treba velike generatore energije": 

"WB-1, koji je predstavljen u studenome 2014., ima domet od oko 80 metara, iako se on može proširiti do jednog kilometra. Međutim, domet od 1 km zahtijeva značajno više energije. Višak energije je premija na ovako velikim nadmorskim visinama", napisao je indijski general i dodao kako bi se oružje moralo dopremiti na "golemom kamionu" ili "platformi".

I Amerika i Kina razvile su svoju verziju "mikrovalnog oružja" ili "toplinske zrake"

Američka vojska razvila je pak vlastitu verziju mikrovalnog oružja, odnosno toplinske zrake nazvano Active Denial System (sustav za aktivno odbijanje), za koji je objasnila da se može koristiti za "kontrolu mnoštva, raspršivanje mnoštva, zaštitu patrola i konvoja, sigurnost kontrolnih točaka, sigurnost terena" i druge ciljeve. Američka vojska otkrila je ovo eksperimentalno oružje 2007. i poslala ga na bojište u Afganistan, ali nikad ga nije iskoristila protiv neprijateljskih snaga, koliko je poznato. 

Tehnološki novinar američkog časopisa Forbes David Hambling također je izrazio sumnju da simptomi koje je opisao profesor Jin odgovaraju ADS-u, odnosno "toplinskoj zraci" koja izaziva osjećaj gorenja, a ne mučninu i gubitak ravnoteže. Ipak, dodao je da je moguće da je Kina razvila još jedno eksperimentalno oružje po uzoru na američki Electromagnetic Personnel Interdiction Control (elektromagnetska kontrola i zaustavljanje osoblja) koji je Pentagon razmatrao početkom ovog stoljeća, ali nikad nije realizirao.

Takvo bi oružje koristilo "mikrovalove koji izazivaju vibraciju sitnih senzorskih dlačica u srednjem uhu, remeteći ravnotežu i uzrokujući vrtoglavicu i dezorijentaciju", objasnio je novinar Forbesa.

>>SAD upozorava diplomate u Kini: Pazite se čudnih zvukova

Jesu li mikrovalnim oružjem napadnuti i američki diplomati u Kini i na Kubi?

Dodatno je zanimljivo to što se sumnja da je neka vrsta ovog oružja upotrijebljena protiv američkog diplomatskog osoblja koje se misteriozno razboljelo, pa čak i pretrpjelo ozljede mozga, u Kini i na Kubi u nizu incidenata 2016. i 2017. No u studiji objavljenoj prošle godine, dva znanstvenika koji su proučili snimke zvuka za koji se sumnja da je izazvao ove dramatične posljedice utvrdili su da bi to mogao naprosto biti zvuk glasanja cvrčaka. Konkretno, indijskog kratkorepog cvrčka.

>>Znanstvenici kažu da iza "zvučnih napada" na Amerikance na Kubi stoje - cvrčci

Alexander Stubbs sa Sveučilišta u Kaliforniji i Fernando Montealegre-Zapata sa Sveučilišta Lincoln u Velikoj Britaniji utvrdili su u svojoj studiji da zvuk "visokog tona" odgovara, i to "u nijansiranim detaljima", "glasanju kratkorepog cvrčka".

Što se sukoba indijskih i kineskih vojnika tiče, uzrok sukoba je spor oko teritorija koji ove dvije goleme zemlje vode već desetljećima. Riječ je o slabo naseljenom području planinskog lanca Himalaja zvanom Ladakh, inače dijelu Kašmira, regije oko koje se Indija, Pakistan i Kina spore. Stoga je ovo jedno od geopolitički najtrusnijih područja na svijetu. Glavni razlog je taj što i Indija i Kina vide teritorij oko kojeg se spore kao strateški bitan, i u vojnom i u ekonomskom smislu. 

Tenzije su između Kine i Indije počele rasti ove godine, zbog indijske gradnje nove ceste duž "linije stvarne kontrole", koju nijedna zemlja ne priznaje za pravu granicu, ali služi kao privremena crta razgraničenja.

Taj je potez razbjesnio Kinu koja je počela i sama graditi infrastrukturu i gomilati snage sa svoje strane crte razgraničenja. Uz tisuće kineskih vojnika na spornom teritoriju osvanuli su i artiljerija i tenkovi. Srećom, zasad nisu upotrijebljeni. Je li umjesto toga zaista upotrijebljeno "mikrovalno oružje", zasad možemo samo nagađati.