EUROPSKA komisija je nedavno preporučila da Europsko vijeće Ukrajini dodijeli status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Uzimajući u obzir izjave čelnika ključnih zemalja Francuske, Njemačke i Italije o njihovoj spremnosti da podrže ukrajinsku prijavu, pozitivna odluka je vrlo vjerojatna. No za status su vezani uvjeti o čijem ispunjenju ovisi hoće li započeti suštinski pregovori o ukrajinskom pristupanju EU.

U biti, riječ je o (u nedostatku boljeg izraza) svojevrsnom ultimatumu jer EK, s druge strane, predlaže oduzimanje statusa kandidata Ukrajini ako Kijev ne ispuni uvjete.

Ono što bi moglo biti olakotna okolnost za Ukrajinu jest da točno vrijeme dodijeljeno za ispunjavanje zahtjeva nije navedeno. Okvirni datum je kraj godine, ali se može odgoditi do kraja rata. I ovdje će posljednju riječ imati čelnici zemalja EU i europski dužnosnici. Oni su ti koji će utvrditi je li Ukrajina ispunila zadaće ili ne.

Sami uvjeti su vrlo indikativni

Uvjeti koji su na stolu zapravo ponavljaju sve ono što je EU prethodnih godina tražila od Ukrajine - sve one reforme koje bi omogućile zapadnim strukturama kontrolu i nadzor nad pravosudnim sustavom, antikorupcijskim tijelima i slično. Ukrajinske su vlasti prije rata aktivno odbijale takve zahtjeve (već najmanje 15-ak godina). Stoga je teško vjerovati da će sada sve teći glatko.

Ukrajinske čelnike može ohrabriti činjenica da su francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i talijanski premijer Mario Draghi potvrdili da će njihove zemlje glasati pozitivno. Također, Poljska i baltičke zemlje aktivno podržavaju ukrajinsko članstvo u EU.

Posjet Varhelyija

Sam predsjednik Zelenskij u svojim obraćanjima i potezima daje do znanja da će zahtijevati od svih grana vlasti da ispoštuju zahtjeve koje je Europska komisija stavila pred Ukrajinu. No nedavni posjet europskog povjerenika Olivera Varhelyija pokazao je da ti zahtjevi neće biti tako jednostavni za Ukrajinu.

Varhelyi se sastao s predsjednikom Vrhovne Rade kao i šefovima parlamentarnih stranaka te raznih odbora. Iz izjava povjerenika moglo se iščitati kako je Ukrajina pokazala napredak, ali se izrazio i poziv za "rad na preostalim zadacima". Ako se te riječi nisu mogle protumačiti kao kritika ukrajinskim vlastima, izjave Varhelyija za medije su svakako bile očitije kritike.

"Još je prerano reći jesu li svi kriteriji ispunjeni jer posao još traje. S naše strane, bit ćemo spremni kada Ukrajina bude spremna", rekao je povjerenik.

Ukrajinska strana kao težak pregovarač

Koliko je bio "težak" razgovor najbolje govori objava zastupnika Gončarenka, koji je bio prisutan na sastanku.

"Toliko težak razgovor s toliko pristojnim osobama još nisam vodio", napisao je na svom Telegram kanalu Aleksej Gončarenko.

On je potvrdio da se razgovor vodio o zahtjevima EK, koji se u najvećoj mjeri dotiču pravosuđa. Široj javnosti najzanimljivije točke su svakako budućnost tzv. zakona protiv oligarha (koji europski dužnosnici predlažu izmijeniti ili ukinuti), izbor sudaca Ustavnog suda, ali i drugih dužnosnika unutar pravosudnog sistema Ukrajine, te proširenje prava za nacionalne manjine.

Što za EK znači zahtjev za borbu protiv korupcije? 

U razgovoru s ukrajinskim parlamentarcima upravo je Varhelyi pojasnio što znači zahtjev EK. Jedan od članova vladajuće partije Sluge Naroda David Arahamija je pokrenuo raspravu u kojoj se dotaknuo jednog od zahtjeva EK. Spomenuo je kako narod ne razumije da se tijekom rata novac troši na preustroj antikorupcijskih tijela, izglasavanje novih detektiva i slično.

Na to je europski povjerenik odgovorio da Zapad dodjeljuje 50 milijardi eura pomoći u obliku bespovratnih sredstava i zajmova za sljedeće četiri godina te da je EU potrebna učinkovita kontrola.

PEP zakon

Velika se rasprava povela oko prijedloga zakona o financijskom praćenju politički značajne osobe (engleski: politically exposed person ili skraćeno PEP). PEP nadzor je do studenog 2022. godine bio doživotni, no tada je izglasano ograničenje na tri godine.

Od tog trenutka EU traži da se zakon vrati na staro, ali je to naišlo na ozbiljan otpor u ukrajinskom parlamentu. Glavni argument opiranju vraćanja zakona na staro jest da bi se tim vraćanjem uništilo motivaciju građana da se uključe u državnu službu jer bi se tako suočili s doživotnim "gubitkom prava" na  financijsku diskreciju. Sve u svemu, po onome što se da pronaći u medijima, PEP zakon bi trebao biti usklađen s preporukama EK.

Prava manjina

Sljedeća točka prijepora su prava manjina u Ukrajini. Europska komisija nije tražila izmjene zakona o jeziku (osiguravanje funkcioniranja ukrajinskog jezika kao državnog), ali se inzistira na točkama jezičnih preporuka Venecijanske komisije. Prema Komisiji, vrlo je važno da se školovanje na jezicima koji su službeni jezici EU omogući za cijelo razdoblje školovanja. Naglasak Varhelyija je bio upravo na jezicima EU, što je i naglašeno s obzirom na status ruskog jezika u Ukrajini. Ruski jezik, dakle, nije obuhvaćen tim preporukama. Najveći spor ukrajinska strana ima s Mađarskom, zbog većeg broja pripadnika mađarske nacionalne manjine, uglavnom u Zakarpatju.

Pretpostavljeni rok - kraj godine

Što se rokova tiče, kako je spomenuto na početku teksta, nije jasno dokad se očekuje da Ukrajina ispuni preporuke/zahtjeve. Prema nekim izvorima i dostupnim tumačenjima, vjeruje se da bi članice EU mogle donijeti zajedničku odluku o početku pregovora krajem ove godine, negdje u prosincu.

Istovremeno, moguće je da Vrhovna Rada do tada neće usvojiti sve ove zahtjeve. No s obzirom na to da samo otvaranje pregovora ne znači brzo pristupanje EU, europski dužnosnici možda procijene da je pregovore s Ukrajinom bolje započeti do kraja godine. Mađarskoj bi se time moglo ponuditi nešto što će je nakratko odvratiti od inzistiranja na provođenju zakona vezanog za manjinska prava.

Uglavnom, prema svemu sudeći, nekih senzacija u tom smislu ne bi trebalo biti te bi Ukrajina pregovore s EU trebala započeti krajem ove godine.