Foto: FAH

U HRVATSKOJ je registrirano gotovo 150 političkih stranaka. Samo u posljednjih pet godina osnovano ih je više od 60. Što je uzrok ovom valu novih stranaka i jesu li nužna nova zakonska rješenja kojima bi se njih broj sveo u realne okvire, istražio je Andrej Štrkalj.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić posljednji je u nizu političkih aktera koji je osnovao vlastitu stranku, dok će bivši predsjednik Ivo Josipović to učiniti idući mjesec. Iako smo svjedoci poplave novih stranaka, računica je na hrvatskoj političkoj sceni poprilično jasna. Politički analitičar Žarko Puhovski.

Među strankama nema prave svjetonazorske razlike

"SDP i HDZ će dobiti sa svojim partnerima dobiti preko dvije trećine glasova na narednim izborima i otprilike tri četvrtine mandata. Od ovih drugih šest stranaka ima neki smisao, svi ostali će imati rezultate 0,25 ili 1, 14. Ako to ljude veseli neka im to bude, ali to ne pomaže ni zajednici ni građanima," rekao je Puhovski. Problem je u tome, kaže Puhovski, što se stranke nedovoljno svjetonazorski razlikuju.

Svjedoci smo prividnog pluralizma u kojem velik broj stranaka nastaje zbog raskola u postojećim, što pak ukazuje na jedan drugi problem.

"Da je demokratičnost na veoma niskoj razini, tako da su ljudi prisiljeni izaći iz stranke i stvarati drugu jer ne mogu preživjeti zbog nedemokratičnost i autoritativne uvjete u strankama," kaže Puhovski. Iako ih je u registru trenutno 145, u stvarnosti ih je puno manje jer većina stranaka nije aktivna. Krivo je postojeće zakonsko rješenje u kojem nema kriterija za gašenje neaktivne stranke, ocijenio je politolog Ivan Rimac.

Nužne izmjene zakona o aktivnostima stranaka

"Tako da jedini oblik gašenja stranke je da sami osnivači zahtijevaju gašenje stranke. U pravilu ako se društvo koje je osnovalo stranku raspadne, ne plaća nikakvih troškova. Po toj logici svi koji su se jednom registrirali ostaju trajno u registru. Tako da možete samo s datumom registracije stranke govoriti o strankama koje su novije ili potencijalno aktivne," rekao je Rimac.

Puhovski smatra da zakonske uvjete osnivanja stranke nije nužno mjenjati, ali da su potrebne izmjene zakona vezano uz njihovu aktivnost, s čime se slaže i Rimac.

"Činjenica da imamo loš zakon koji nije prihvatio ono kao što smo kao eksperti prije desetak godina predlagali da se stranka koja se u jednom izbornom razdoblju, od četiri godine ne kandidira ili koja dvije godine za redom ne održi skupštinsku konvenciju briše s popisa. Ovako imamo stranke koje prividno postoje. Kada bi vidjeli koliko stranaka politički funkcionira, bilo bi ih opet puno, ali puno manje nego što se to čini," kaže Puhovski.

Iako bi stranaka i sa sređenim registrom bilo previše s obzirom na veličinu Hrvatske, to i ne bi bio toliki problem da se one programski i svjetonazorski više razlikuju, te da u novim strankama ne gledamo uglavnom već viđena lica.