Foto: Alexander Stubb/Hina, AMECO

FINCI su u posljednjih pet godina bili daleko najžešći zagovaratelji strogih mjera štednje za Grčku, s entuzijazmom tražili strukturne promjene ili  zahtijevali posebne mjere osiguranja za svoj doprinos iskupljivanju.

Taj je žestok i odlučan ton danas gotovo nestao na prvom sastanku finskog ministra financija Alexandera Stubba s kolegama iz eurogrupe koji ne skrivaju zabrinutost za finsko gospodarstvo i ekonomiju.

Finska je jedva izbjegla motrenje Komisije zbog proračunskog deficita koji se približio granici od 3 posto i ove godine očekuje rast BDP-a od samo 0.3 posto.

Stubb je prije današnjeg susreta ministara financija Eurozone za Financial Times rekao da ne namjerava "držati propovjedi" iz prošlosti. 

"Da bi se imao glas u cijenjenoj eurogrupi, vi morate zbrinuti vlastite financije. Potpuno je očito da je Finska u ovom trenutku zemlja koja se mora dokazati," rekao je Stubb s novootkrivenom poniznošću uz inzistiranje da će njegova nacija, kao jedan od prvaka surovih mjera štednje, "sada sebi administrirati lijek koji je preporučila drugima".

Navedeno bi pak moglo biti izrazito zanimljivo za širu raspravu o (ne)učinkovitosti mjera štednje, za koje sve veći dio analitičara, uključujući nanovo osviještene ekonomiste MMF-a, tvrdi da u "prevelikoj dozi" mogu donijeti više štete nego koristi. Finska naime kreće u žestoke rezove, kakve je Karamarko najavio i za Hrvatsku, pa ćemo moći vidjeti (i vrlo vjerojatno osjetiti na svojoj koži), koja je ekonomska škola u pravu, odnosno hoće li mjere štednje donijeti isti rezultat kakve su imale u Grčkoj.  

Za ilustraciju veličine i potencijala stranputice, na priloženoj grafici možete vidjeti u kojoj su mjeri procjene MMF-a o rastu grčkog BDP-a tijekom programa mjera štednje bile u krivu: