Foto: PRESS

MARIO FRACULJ vrstan je marketinški stručnjak, član uprave Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje (HURA) i hrvatskog odbora nagrade Effie, a istovremeno je i predavač na studiju digitalnog marketinga na Visokom učilištu Algebra. Ovaj studij, prvi takve vrste u široj regiji, predstavlja kombinaciju onoga što bi se inače smatralo uobičajenim studijem marketinga sa snažnom, zapravo ključnom nadgradnjom iz područja digitalnog marketinga. Studentima koji se odluče za ovu vrstu preddiplomskog studija otvaraju se i vrata ka kasnijem diplomskom studiju iz istog područja, također na Visokom učilištu Algebra. I ove godine, Visoko učilište Algebra bilježi porast interesa za ovom konkretnom vrstom studija, sa sjajnim rezultatima upisa na ljetnom upisnom roku.

Iz perspektive hrvatskog marketinškog sektora – a član ste uprave HURA-e, hrvatskog Effie odbora i vodili ste veliku marketinšku agenciju – kako se razvija marketing kao struka i kakvi su profesionalci danas potrebni?

Bili bismo skeptični da nam je prije desetak godina netko rekao od koga ćemo 2017. godine naručivati prijevoz po gradu, rezervirati smještaj ili kupovati. Isto tako, čudili bismo se predviđanju da najpopularniji svjetski medij neće zapošljavati novinare, zar ne? Pa ipak, digitalna transformacija odradila je svoje i tradicionalni ponuđači ovih usluga gurnuti su u „drugi plan“. Ono što me posebno fascinira od trendova u struci jest upravo konvergencija marketinga i tehnologije koja će nastaviti donositi inovacije i poslovne modele koje stvaraju novu vrijednost, približavajući potrošače brandovima i olakšavajući im život.

Bit komunikacijskog posla nije se promijenila – shvatiti što motivira ljude i kako te spoznaje možemo iskoristiti za unapređenje brandova, no, da bi išli ukorak s brzim razvojem tehnologije, marketinški profesionalci trebat će manje pažnje posvećivati tradicionalnim procesima te ugrađivati više fleksibilnosti u svoje marketinške planove. Uz poznavanje marketinga i komunikacija potreban im je specifičan splet znanja o novim tehnologijama oglašavanja, digitalnim medijima i platformama te analitičkim alatima kako bi doprli do potrošača na najefikasniji način i ponudili im najprikladnija rješenja.

Koji su glavni izazovi i prilike koje danas postoje u svijetu marketinga? Koliko je razvoj digitalnih metoda marketinga omogućio te prilike?

Digitalna revolucija u zadnjih petnaestak godina intenzivno je i nepovratno promijenila poslovni i marketinški svijet. Povećala je brzinu svega – od pristupa podacima do kreiranja i produkcije sadržaja. Pojava društvenih mreža rezultirala je fundamentalnim promjenama u načinu na koji ljudi žive i ponašaju se, a kompanije promoviraju svoje proizvode. Neki čak na društvene medije gledaju kao na najveću promjenu nakon industrijske revolucije.

Ono što se najviše promijenilo jest ponašanje potrošača, posebice mladih, koji žele izravno komunicirati s brandovima na društvenim mrežama i često imaju virtualno iskustvo s proizvodima prije stvarnog. Oglašivači pak pokušavaju proizvesti relevantan sadržaj i potaknuti interakciju potrošača s brandovima, a mediji su sve više fragmentirani – pojavljuju se nove digitalne platforme koje u sve kraćem vremenu osvajaju velik broj korisnika. Ti digitalni mediji možda nisu presudni za kreativnost, ali svakako otvaraju nove mogućnosti i stvaraju puno šire područje za kreativne eksperimente.

Postoje li znanja i vještine koje se danas traže od stručnjaka za marketing a koja se, primjerice, prije samo pet ili deset godina uopće nisu dovodila u kontekst s tom strukom? Možete li navesti neke konkretne primjere uporabe takvih vještina?

Nova znanja i vještine usko su vezana uz marketinške trendove. Primjerice, uslijed eksplozije društvenih mreža brandovi su postali izuzetno ranjivi – nalaze se na vjetrometini mogućih negativnih komentara koji se brzo šire pa je radi izbjegavanja mogućih reputacijskih problema potreban vješt online PR, odnosno umijeće komuniciranja na specifičnim platformama. Sve se to događa u realnom vremenu i otud pojmovi kao što su real-time marketing i reactvertising.

Nadalje, jedan od značajnih trendova je i personalizacija na temelju uvida izvučenih iz mora podataka (big data). Svjedoci smo da se razvija mnoštvo raznih uređaja i aplikacija. Živimo u digitalnom dobu i posvuda ostavljamo digitalne tragove, tj. podatke o svojim aktivnostima (mailovi, pretrage, komentari na društvenim mrežama, fotografije, trgovačke transakcije, geolokacijski podaci…).

Velike kompanije i organizacije o nama mogu saznati puno više nego što možemo zamisliti. Na temelju tih saznanja oblikuju se individualne promotivne poruke, odnosno marketing se prilagođava pojedincu. Zbog tog trenda personalizacije i želje oglašivača da prate, mjere i optimiziraju oglašivačke procese sve veću ulogu imat će tzv. podatkovni specijalisti (data specialists), odnosno podatkovni znanstvenici (data scientists) koji će zahvaljujući svojim analitičkim znanjima i vještinama iz mnoštva transakcijskih podataka o aktivnostima ljudi izvlačiti kvalitetne uvide i usmjeravati marketinške odluke i razvojne napore kompanija.

Što biste preporučili onima koji sada, na jesenskom roku, razmišljaju o odabiru karijere u marketingu? Kakve prilike u pogledu zapošljavanja i razvoja karijere stoje pred njima?

Marketing je fascinantno i dinamično područje poslovne ekonomije, a predstavlja i izvrstan odabir za buduću karijeru. Živimo u doba digitalnih komunikacija i diploma iz marketinga omogućit će mladim stručnjacima lako zapošljavanje i natprosječna primanja u marketinškim odjelima kompanija i marketinškim agencijama, a neke će potaknuti i na vlastite poduzetničke poduhvate u ovom perspektivnom području.

Visoko učilište Algebra jedino je u široj regiji s ovakvim studijem digitalnog marketinga. Kako komentirate interes budućih studenata za ovom vrstom studija, naročito s obzirom da su rezultati na ljetnim upisima bili izuzetno dobri?

Mislim da su mladi ljudi prepoznali kvalitetu ovog interdisciplinarnog programa koji na jedinstven način povezuje marketing i digitalne tehnologije. Završetkom pomno osmišljenog preddiplomskog ili diplomskog studija posjedovat će konkretna praktična znanja i primjenjive vještine koje se traže na tržištu rada – i hrvatske, ali i globalne marketinške agencije i odjeli prilično jasno govore kako im nedostaju stručnjaci s dubinskim, interdisciplinarnim znanjima s ovog područja.

Trebaju li budući studenti koji razmišljaju o studiju digitalnog marketinga ispunjavati neke posebne predispozicije u pogledu znanja ili interesa?

Trebaju biti odvažni, uporni i spremni na nešto novo i uzbudljivo, što je u skladu s vrijednostima za koje se zalaže Visoko učilište Algebra. Studij će im omogućiti da usvoje sva potrebna znanja, razviju svoje talente i ostvare svoje potencijale. Pritom trebaju imati na umu da će na ovakvoj vrsti studija usvojiti sva temeljna i napredna marketinška znanja koja bi, primjerice, dobili i na "klasičnom" studiju marketinga, ali će ona biti dodatno obogaćena "digitalnim" znanjima koja su danas, kada govorimo o bilo kakvoj vrsti marketinga, jednostavno neizbježna i ključna.

Koliko se ovakav studij razlikuje od "klasičnih" studija marketinga i zašto je ovo zapravo „game changer“?

Digitalna preobrazba brža je od evolucije sustava obrazovanja i u najrazvijenijim državama. Budući da znanja brzo zastarijevaju, nužno je stalno usavršavanje, odnosno cjeloživotno učenje, te studijski programi s jačim naglaskom na novim vještinama. U slučaju marketinga, u kontekstu svega što omogućavaju današnje digitalne platforme, nove vještine pretežno idu u smjeru dobrog razumijevanja baš tog digitalnog aspekta.

Ovaj studij fokusiran je, dakle, na rastuću industriju i razvijen u skladu s najnovijim tehnološkim dostignućima te trenutnim, ali i budućim potrebama poslodavaca, jer u njegovom razvoju kontinuirano, kao savjetnici i predavači, sudjeluju neki od najboljih hrvatskih stručnjaka s područja marketinga. Time dugoročno pruža kvalitetnu platformu za osobni razvoj i osigurava visoku mogućnost zapošljavanja.