VLADA planira zabraniti rad trgovina nedjeljom te ide u pripremu zakona koji bi to regulirao, što je jutros potvrđeno Indexu. Riječ je o jednom od HDZ-ovih predizbornih obećanja u kojem je tada navedeno da bi trgovinama bilo dozvoljeno raditi 14 nedjelja godišnje, koje bi određivali poslodavci, dok bi od zabrane rada bile izuzete pekarnice, benzinske postaje, kiosci, trgovine na kolodvorima, no još nije odlučeno koliki bi bio dozvoljen broj radnih nedjelja.

Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, za Index piše zašto bi trebalo zabraniti rad nedjeljom, dok Slobodan Školnik, predsjednik uprave Emmezete, piše zašto je protiv toga da se zabrani rad nedjeljom.

5 razloga Zlatice Štulić za zabranu rada nedjeljom

1. Interes radnika u trgovini je da ne rade nedjeljom

Hrvatska je zemlja s najvećim postotkom radnika koji rade nedjeljom - njih 34 posto. Radnici kažu da nema tih novaca zbog kojih radnici žele raditi, jer novac ne može nadoknaditi izgubljeno vrijeme s obitelji i prijateljima. (Često nam kažu: "Ja bih poslodavcu poklonio svoju zaradu nedjeljom, samo da ne moram raditi" - inače, ona se najčešće kreće od 8,00 do 10,00 kn dodatka po satu u brutu i to ako poslodavac plati 35% više od redovne satnice). Svoj zahtjev temelje u Europskoj socijalnoj povelji.

Europska socijalna povelja ( čl. 2.) govori o tome da se dan tjednog odmora treba odrediti u svakoj zemlji individualno, ali treba voditi računa da se osigura vrijeme za odmor tijekom tjedna, koliko je god moguće, da se podudara s danom koji je prepoznat kao tradicionalan ili običaj u zemlji… Nadam se da je nesporno da je u Hrvatskoj to nedjelja.

2. Radnici žele biti sa svojim obiteljima i prijateljima

Društvo nije osiguralo potrebnu infrastrukturu da su nedjeljom i blagdanima djeca zbrinuta, kao i stariji članovi o kojima skrbe radnici, najčešće žene. 2/3 žena radi u maloprodaji i one su te koje najčešće rade nedjeljom. Osim toga, njihova primanja ne dozvoljavaju dodatne troškove, jer prodavačica s plaćom najčešće od 3.250,00 kn do 4.200,00 kn neto ne može niti platiti dodatnu uslugu čuvanja i skrbi bilo koje vrste. Stručnjaci demografi kažu da rad nedjeljom i nesigurni oblici rada negativno utječu na demografska kretanja. Došlo je do podmlađivanja dobne strukture zaposlenih žena u sektoru trgovine, osobito središnjem reproduktivnom razdoblju, tako da takav rad, izrazito negativno utječe na demografska kretanja. Postoji negativna korelacija rada nedjeljom i podizanja djece, jer postoji državno pedagoški standard petodnevnog radnog tjedna ranog i predškolskog i obrazovanja. Što je  brigom i skrbi o djeci subotom, nedjeljom i blagdanom? Obitelj je prepuštena sebi.

3. Nemogućnost usklađivanja obveza s privatnim životom

Radnici imaju osjećaj da ne mogu upravljati svojim životima, jer ne mogu planirati svoj život, odnosno, vezuju ga isključivo uz poslovne obveze. Podaci Eurostata pokazuju Hrvatsku kao zemlju u vrhu po radu nedjeljom. Četvrto istraživanje o kvaliteti života, koja kontinuirano traju od 2003., pokazuje da je Hrvatska na posljednjem mjestu po usklađenosti privatnog i poslovnog života s koeficijentom 3,7. U Nizozemskoj koeficijent usklađenosti iznosi 6,6, u Sloveniji 6,3, Austriji 6,2, Bugarskoj 5,2, Mađarskoj 5,2.

4. Zdravlje

Zdravstveni razlozi su također vrlo bitni, jer nedjelja je dan odmora, a radnici koji rade nedjeljom su frustrirani zbog toga. Takav rad potiče psihofizički umor, javljaju se stalna pobolijevanja, stres je puno intenzivniji, a upravo on dovodi do frustriranosti. Bolovanja su češća i idu na teret poslodavca i države. Po istraživanju Eurofonda, radnici koji rade nedjeljom izloženi su većem riziku od nesreća na radu 28% i izloženi su većem riziku od pobolijevanja za 1/3 od radnika koji ne rade vikendom.

5. Nedjeljom je najslabiji promet

Ekonomski stručnjaci ističu da rad nedjeljom, blagdanima i mogući rad od 0 do 24 sata nije donio ekonomski napredak Hrvatske kako se očekivalo. Samo je privid da se gospodarska aktivnost povećala produženjem radnog vremena. Rad nedjeljom ne utječe pozitivno na ekonomske aktivnosti, što potvrđuju zemlje u našem okruženju, ali utječu na kvalitetu života pojedinca. U Hrvatskoj je moguć rad trgovina 168 sati tjedno, a u Austriji 72 sata tjedno, a nedjelja je u Austriji slobodna. Jesmo li u Hrvatskoj profitirali što radimo puno duže od Austrijanaca? NE, NISMO! Zemlje na koje se uvijek pozivamo, kao primjer Austrija i Njemačka, ne rade nedjeljom (uz rijetke iznimke). Ustavni Sud Njemačke je donio odluku da“ čisti financijski interes vlasnika trgovina nije dovoljno jak argument da bi se trgovine otvarale nedjeljom“.

Mnogi obrtnici, udruge obrtnika i mali poduzetnici koji ne mogu izdržati takav rad kao i veliki sustavi podržavaju regulaciju rada nedjeljom, slobodnu nedjelju i neradne blagdane.

Porezni pokazatelji fiskalnih računa ukazuju da je promet subotom i petkom najveći, a nedjelja je najslabija.
Građani podržavaju da trgovine nedjeljom i blagdanima ne rade. I oni koji kupuju vele da to čine iz komocije i da su spremni promijeniti svoje navike (pušenje je zabranjeno u restoranima, na radnom mjestu više se ne smije konzumirati alkohol, sve to pokazuje da se navike ljudi mogu promijeniti).

Hrvatsko društvo je spremno za promjene i za okret prema ostvarenju društveno održivog ekonomskog rasta i za rad po mjeri čovjeka i njegove obitelji.

5 razloga Slobodana Školnika protiv zabrane rada nedjeljom

1. Gospodarska kriza

Hrvatska se trenutno nalazi u teškoj gospodarskoj krizi i dugoročno u situaciji da raste sporije od zemalja u okruženju. U takvoj situaciji nametati nove regulative i ograničavati ekonomsku aktivnost je strategija koja sigurno vodi u daljnji pad gospodarstva i povećanje nezaposlenosti. Hrvatsko gospodarstvo daleko više ovisi o trgovini i srodnim djelatnostima od ostatka EU, a isto vrijedi i za kupovnu moć zaposlenih u sektoru i prihode opće države po osnovi poreza i doprinosa. Svako ograničenje gospodarske aktivnosti smanjuje i prihodovnu stranu proračuna. Osim trgovine, stradale bi i prateće djelatnosti kao Logistika, Komunikacije i oglašavanje, ugostiteljstvo. Teško je procijeniti za koliko bi pala zaposlenost u trgovini, ali se može pretpostaviti da će odgovorni poslodavci, kad budu suočeni sa smanjenjem aktivnosti i padom prihoda, posegnuti za rezanjem troškova i otpuštanjem kako bi održali svoje poslovanje i spasili bar ona radna mjesta koja preostanu.

Izlazak iz krize moguć je samo putem dinamičnijeg, aktivnijeg i slobodnijeg gospodarstva, a ne novim regulacijama i ograničenjima.

2. Prekogranični shopping

Hrvatska je oblikom takva da su državne granice vrlo blizu s Bosnom i Hercegovinom, Slovenijom, Mađarskom, Srbijom te vrlo bliskom Italijom i za očekivati je prelijevanje dijela prometa u susjedne države, što znači i odljev radnih mjesta, dodane vrijednosti i PDV-a u te države. Ne treba zanemariti niti mogući efekt preusmjeravanja potrošnje na online platforme (većinom strane), čime se pomaže jačanju inozemnih ekonomija.

3. Nesrazmjernost regulative

Bilo kakva regulativa i podjela na "radne" i "neradne nedjelje" stvorila bi konfuziju kod domaćih i inozemnih potrošača te poskupjela implementaciju takve regulative i monitoring nadležnih inspekcijskih službi. Za očekivati je određena izuzeća koja će snalažljiviji trgovci uspjeti iskoristiti i tako prouzročiti efekt diskriminacije. Investicije - planirana izravna strana ulaganja i poslovno širenje subjekata koji su u ovim sektorima već prisutni na hrvatskom tržištu ozbiljno je dovedeno u pitanje čak i samim najavama uvođenja eventualnih restrikcija.

4. Propali eksperimenti drugih zemalja i usporedbe s drugim zemljama

U našem okruženju postoje zemlje koje su pokušale ograničiti rad trgovine nedjeljom, ali su suočene s negativnim efektima po gospodarstvo, investicije, standard i zaposlenost odustale od takve regulative - najbolji primjer je Mađarska, a dobar primjer je i Poljska koja je krenula u ograničenja, ali su gospodarski pokazatelji doveli do toga da se razmatra ukidanje zabrane. Znakovito je da se u Poljskoj "sentiment" potrošača promijenio, prije zabrane je većina stanovništva bila za zabranu, a nakon godine dana provođenja tek prvog blagog oblika zabrane se većina stanovništva izjasnila protiv zabrane trgovine nedjeljom. Procjena velikih banaka je da će Poljskoj zabrana rada trgovine nedjeljom donijeti pad gospodarstva od 1%, a ne smijemo smetnuti s uma da je udio trgovine i turizma u BDP-u Poljske bitno niži nego u Hrvatskoj pa nam srazmjerno prijeti i veći pad BDP-a.

Usporedbe s nekim (rijetkim) zemljama unutar EU koje imaju rigidnu regulativu i djelomičnu zabranu rada trgovine nedjeljom imaju malo smisla jer se radi o zemljama kao što su Austrija i Njemačka koje su neusporedivo bogatije i razvijenije od RH. Osim toga i u tim zemljama se stalno događaju pomaci prema liberalizaciji radnog vremena trgovine, pa se tako u Austriji razmatra otvaranje polovice svih nedjelja u godini.

5. Zaštita radnika

Namjeravana zaštita radnika u trgovini koja ide za time da se radnicima omogući slobodan dan je promašena jer radnici u trgovini i sad imaju slobodan dan, u uredno organiziranim trgovačkim lancima radnici rade 2 nedjelje u mjesecu uz dvije slobodne. Teži se i tome da se radnicima u trgovini omoguće i slobodni vikendi, a u režimu "zabrane rada trgovine" nedjeljom je takva organizacija nemoguća pa bi svi radnici radili od ponedjeljka do subote. Zanimljivo je i primijetiti da gotovo svi oni koji se glasno zalažu za zabranu rada trgovine nedjeljom rade pet radnih dana u tjednu, a neće ih smetati ako radnici u trgovini rade 6 dana u tjednu. Nadalje, regulirajući samo rad trgovine, a ne i rad ugostiteljstva, medija i sličnih djelatnosti koje sve rade nedjeljom, a nisu nužne ili hitne službe, sasvim sigurno se proizvodi situacija koja nije u skladu s Ustavom RH.

Pravična naknada za rad nedjeljom koja se također spominje kao argument je također barem moralno upitna jer najglasniji zagovornici "neradne nedjelje", koji ne rade subotom, ne traže povećanje satnice za radnike u trgovini subotom. Zakon o radu i sada predviđa povećanu "satnicu" za nedjelju i poslodavci u trgovini su skloni dodatnom i preciznijem reguliranju povećane satnice nedjeljom.

Možemo zaključiti da je ovakav regulativni pokušaj smanjivanja gospodarske aktivnosti u odredbenoj mjeri suprotan principima slobodnog tržišta i slobode poduzetništva, a i ograničava selektivno pravo na rad.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.