Foto: Shutterstock

U OŽUJKU prošle godine u javnost je izašao dokument iza kojega stoji 772 znanstvenika i koji tvrde da svijet ima još samo par godina kako bi spriječio katastrofalno globalno zatopljenje! Izvještaj UN-ovog Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC) je objavio National Geographic.

U izvještaju se upozorava kako već sada imamo dokaze da se klima mijenja te da je rizik od širenja bolesti u Africi vrlo velik, kao i rizik od požara koji bi mogao uništiti puno toga u Sjevernoj Americi, a također prijeti i rizik od smanjenja proizvodnje hrane ali i njene kvalitete u Južnoj Americi.

"Ovo je SOS poziv upomoć",  kaže jedan od znanstvenika.

U izvještaju stoji i kako se svijet približava granici nakon koje neće moći ništa promijeniti stoga su upozorili kako je sljedećih nekoliko godina najvažnije za spriječiti ovu globalnu katastrofu.

Granica upozorenja za globalno zatopljenje je povećanje od 2 stupnja Celzijeva, no znanstvenici upozoravaju kako bi temperatura mogla porasti i oko 4 stupnja! "Neki modeli predviđaju porast od 4 stupnja, ako se to dogodi, imat ćemo strašne promjene u poljoprivredi", kazala je Kelly Levin, znanstvenica s instituta u Washingtonu.

Ako povećanje bude manje od 4 stupnja, posljedice će također biti goleme.

"Klimatske promjene dovest će češćih i intenzivnijih vremenskih neprilika kao što su obilne kiše, toplinski valovi, suše, ekstremne oluje... a povećat će se i razina mora", stoji u izvještaju.

I Papa se uključio u spas planeta

I Papa Franjo poslao je hitni poziv za zaštitu planeta i ponovio svoje gledište da je za globalno zatopljenje najviše kriv čovjek.

Papa Franjo želi da dokument po nazivom "Briga o našem zajedničkom domu" bude dio debate na velikom summitu UN-a vezanom za klimatske promjene koji će se održati u Parizu. Pismom se obraća svim ljudima, a u njemu spominje "velik i hitan izazov za zaštitom doma kojeg svi dijelimo" te traži održivi razvoj.

"Za globalno zatopljenje većinom je odgovoran čovjek"

Vodeći čovjek katoličke Crkve u pismu govori o klimatskim promjenama i njihovim utjecajima na najsiromašnije nacije te podupire rašireni znanstveni konsenzus da je globalno zatopljenje posljedica korištenja i izgaranja fosilnih goriva. Poziva bogate nacije da razmisle o svojem načinu života i kulturi odbacivanja stvari te luksuznom načinu života koji šteti planetu.

Sam papa reporterima je nedavno natuknuo što misli o klimatskim promjenama.

"Ne znam je li sve to čovjekova krivica, no za većinu stvari možemo kriviti čovjeka koji ruši prirodu. Mislim da su ljudi otišli predaleko...hvala Bogu što danas postoje oni koji glasno govore o tome", rekao je papa Franjo.

"Razvoj i stil života kakav postoji na zapadu duboko je destruktivan za okoliš"

Dr. sc. Jelena Puđak s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu napisala je knjigu "Koga briga za klimu?". U razgovoru za Glas Slavonije kaže kako je "umjereno pesimistična što se tiče sporazuma u Parizu".

"Naime, već je određeno kako bi novi sporazum trebao stupiti na snagu tek 2020., čime se ponovno odgađa konkretna akcija. Ne bi me toliko iznenadilo da se nešto uspije i dogovoriti, budući da neki od 'velikih igrača', poput EU-a, kroz klimatsku politiku pokušavaju 'progurati' i neke vlastite interese, poglavito vezane uz energetski sektor, no koliko će to biti ambiciozno te hoće li biti pravno obvezujuće za sve države - vrijeme će pokazati.", kazala je. Dodaje kako je degradacija okoliša na globalnoj razini veća je nego ikad prije.

"Porast stanovništva u 20. stoljeću bio je šesterostruk, pritom smatram da nije toliko problem u tome da ljudi ima previše, već je problem u načinu života, odnosno organizaciji opstanka ako govorimo o društvenoj razini. Razvoj i stil života kakav postoji na zapadu duboko je destruktivan za okoliš, ali ima i brojne negativne posljedice na društva i zajednice, poput produbljivanja klasnog jaza, i problem je što se takav stil života i model razvoja nameću ostatku svijeta kao poželjan. Budući da su negativne posljedice o kojima govorim već neko vrijeme poznate, vrijeme je da se rekonceptualizira model društvenog razvoja koji će biti i okolišno prihvatljiv, socijalno pravedan i ekonomski isplativ. To nije nemoguće, ali je vrlo teško jer promjena koju je potrebno postići zadire u sve pore društvene organizacije i interferira/sukobljava se s međuovisnim sustavima i moćnim interesnim skupinama.", komentira Puđak.