Foto: FAH

MINISTAR pravosuđa Orsat Miljenić popodne je odbacio prozivke saborske oporbe da će Hrvatska, unatoč ukidanju vremenskog ograničenja primjene europskog uhidbenog naloga, ponovno doći u sukob s Europskom komisijom, zbog činjenice da zastara umjesto fakultativnog postaje obligatornim razlogom za odbijanje izručenja.

"Ništa drugo se od strane EK nije postavilo osim ovog datuma ograničenja. Nema niti jednog drugog uvjeta, ničeg drugog na stolu nije bilo. EK nikada nije postavila pitanje zastare", ustvrdio je Miljenić, u raspravi o izmjenama Zakona o pravnoj suradnji s članicama EU, kolokvijalno zvanog 'lex Perković'.

Ponovio je da se zastara kao obligatorni razlog u zakon uvodi radi veće pravne sigurnosti. "Obligatornu zastaru ima 13 drugih zemalja, počevši od Njemačke, i to EK ne smeta. Smatramo da je pravna sigurnost veća ako propišemo uvjete kada će se tko izručivati, nego ako sudu ostavimo da odlučuje hoće li nekog izručiti ili ne. Ovo je bitno za vladavinu prava i zato smo tako stavili", poručio je Miljenić.

Ponovio je i da je 1. siječnja, kao datum primjene europskog uhidbenog naloga bez vremenskog ograničenja, dogovoren s EK. "To smo dogovorili i zašto sad ulazite u raspravu o tome", pitao je Miljenić, pozivajući oporbu da "ne bježe u razgovore o konkretnim predmetima i osobama". "To je stvar suda, isključivo on odlučuje je li predmet u zastari", poručio je.

Time je odgovorio na optužbe da obligatorna zastara dodatno štiti od izručenja bivšeg dužnosnika jugoslavenske obavještajne službe Josipa Perkovića, kojega njemačko pravosuđe tereti da je organizirao ubojstvo hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića.

"Mi ovdje nismo hrpa štrumpfova kojima ste došli otkriti Ameriku"

Ante Babić (HDZ) Miljenića je, međutim, podsjetio da je premijer Zoran Milanović prošlog tjedna protumačio kako je Perkovića nemoguće izručiti bez ustavnih promjena, jer je u tom predmetu u Hrvatskoj nastupila zastara.

Da Vlada predloženim zakonom ograničava pravosuđe uvjeren je i Davorin Mlakar (HDZ). "Mi ovdje nismo hrpa štrumpfova kojima ste došli otkriti Ameriku. Ima ovdje i drugih ljudi koji su sudjelovali u pregovorima", rekao je Mlakar. Podsjetio je da je oporba od Vlade u lipnju tražila da odustane od ograničavanja primjene europskog uhidbenog naloga na kaznena djela počinjena 2002. te da je Vlada ustrajala na takvom rješenju, što je izazvalo sukob s EK.

Nezavisna Jadranka Kosor od Miljenića je zatražila da dodatno pojasni je li s EK dogovoreno da će procedura pokretanja mjera protiv Hrvatske prestati u petak, kada Sabor izglasa zakonske izmjene, ili tek u siječnju, kada te izmjene stupe na snagu.

Oporba sumnja u obustavu uvođenja sankcija Hrvatskoj

Saborska oporba poručila je popodne kako ne vjeruje tvrdnjama Vlade da će ukidanje vremenskog ograničenja za primjenu europskog uhidbenog naloga dokinuti proceduru uvođenja sankcija Hrvatskoj koju je pokrenula Europska komisija.

"Svaki zakon koji prati oznaka 'PZE' prati i izjava o usklađenosti, koju ste dali u lipnju za zakon koji danas mijenjate, a dajete je i sada", podsjetio je laburist Dragutin Lesar u raspravi o izmjenama Zakona o pravosudnoj suradnji s članicama EU. Izmjenu kojom je u lipnju utvrđeno da sud mora odbiti izručenje za kaznena djela za koje je u Hrvatskoj nastupila zastara protumačio je kao dokaz da Vlada nema povjerenje u hrvatsko pravosuđe.

Lesar ne vjeruje ni namjerama vladajućih kad je riječ o ustavnim promjenama kojima bi se ukinula zastara za teška ubojstva. "Što ako ostvarite svoje prijetnje i izmijenite Ustav prije nego što ovaj zakon stupi na snagu i nakon toga počnu u Hrvatskoj neki procesi koji postaju prepreka za ispunjavanje europskog uhidbenog naloga", upitao je Lesar.

Ustvrdio je da su kroz slučaj 'lex Perković' Sabor i hrvatska javnost "postali taoci taštine i inata pojedinaca, prije svega premijera".

Grubišić: Čemu onda ustavne promjene?

Sumnju u namjeru ustavnih promjena izrazio je i Boro Grubišić (HDSSB). "Ministar nas uvjerava da će izglasavanjem ovoga zakona šteta biti popravljena. Čemu onda ustavne promjene? Ne mjeri se misao nekih koji su zamislili da će s ustavnim promjenama doći do novih komplikacija s EK. Zanima nas je li tu izvršen manevar ili nije", rekao je.

Ni Davorin Mlakar (HDZ) nije siguran da će predložene zakonske izmjene zajamčiti obustavu procedure uvođenja sankcija protiv Hrvatske. "Kažete, bilo je na stolu, sve je dogovoreno, sve je riješeno. Iz izjava u medijima nismo baš stekli takvu sigurnost", rekao je Mlakar, podsjetivši da Vlada nije uzela u obzir upozorenja oporbe u lipnju.

"Niste nas poslušali i pokazalo se da niste bili u pravu. Današnji dan posvetili smo ispravljanju vaših grešaka, no sumnjam da ste i sada pogodili koje su to obveze koje Hrvatska treba izvršiti", rekao je Mlakar. Zatražio je da se izmjene iz lipnja stave izvan snage ili da se vremensko ograničenje europskog uhidbenog naloga ukine odmah, a ne tek od 1. siječnja.

Josip Kregar (SDP) kazao je, pak, da se zakon "ne mijenja zbog osjećaja sramote ili prebacivanja krivnje, nego zato što je Vlada svjesna rizika koji bi donijela daljnja natezanja s EK". Ustvrdio je da u mnogim članicama EU postoji otpor prema ujednačavanju kaznenopravnih sustava, zbog čega se često odbijaju izručenja na temelju europskog uhidbenog naloga. Naveo je da je od 78.785 europskih uhidbenih naloga izdanih od 2005. realizirano tek oko 24 posto, a da je Njemačka među zemljama koje su izdale, ali i odbile najviše naloga.

Kregar je upozorio i da rasprave oko slučaja Josipa Perkovića, bivšeg čelnika jugoslavenske tajne službe kojega njemačko pravosuđe tereti za organiziranje ubojstva hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića, mogu značiti pritisak na sud koji će na kraju odlučivati o njegovu izručenju. "Zamislite da sud odbije jedan nalog, a radi se o politički osjetljivoj stvari. Kakva bi bila reakcija ovako usmjerene javnosti", rekao je Kregar.

Kajin: Svi smo se pravili "toše"

Damir Kajin (IDS) kazao je kako ga vrijeđaju tumačenja da premijer Zoran Milanović štiti udbaše i ubojice iz vremena komunizma. "Zanimljivo je da Vice Vukojević, jedan od najpozvanijih da sudi o tom razdoblju, eksplicite govori da su Perkovića štitili bivši predsjednik i bivši ministar vojske Gojko Šušak. Svi mi smo znali tko je Perković, ali smo se pravili 'toše', i mi koji smo 90-ih bili u opoziciji i vi iz vrha HDZ-a", ustvrdio je Kajin.

HDZ je optužio i za "subverziju" u Vukovaru, zbog protivljenja ćirilici, kao i da stoje iza prijedloga da se bivšoj predsjednici vlade i HDZ-a Jadranki Kosor oduzme titula počasne građanke tog grada. "To što radite je jadno, jer do jučer ste joj se svi ulagivali bezvrijednim broševima, kupovali ste joj cipelice, a danas se tako poigravate s nečijim dignitetom", spočitnuo je Kajin HDZ-ovcima.

Na njegovo izlaganje reagirao je laburist Branko Vukšić. "Kako je sad najednom Vice Vukojević ljevici postao moralni autoritet. Prije kad se spomenuo Vukojević, hvatali ste se za pištolj, a sad je najveći istinoljubac", rekao je Vukšić.

Milorad Pupovac (SDSS) oporbu je prozvao da "udara po 'lex Perkoviću' kao po mrtvom magarcu". Ocijenio je da je Vlada pogriješila uvodeći vremensko ograničenje za europski uhidbeni nalog, ali i da "onaj tko kritizira Vladu s pozicija hladnoratovske retorike nije u pravu, jer čini još veću štetu".

HDZ-ovi zastupnici uzvratili su mu, međutim, da za spor s EK nije kriv HDZ ni oporba, nego Vlada, koja je inzistirala na problematičnom rješenju, unatoč upozorenjima da se ono kosi s onim što je Hrvatska potpisala u pristupnom ugovoru.

HDZ pozvao ministra prometa da Sabor izvijesti o stanju u CA

Saborsku raspravu o izmjenama Zakona o zračnom prometu, HDZ-ovac Ivan Šuker iskoristio je da pozove ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Sinišu Hajdaša Dončića da saborske zastupnike izvijesti o stanju u Croatia Airlinesu, a nakon incidenata sa zrakoplovima i u svjetlu buduće privatizacije nacionalne aviokompanije.

"O tome je li situacija s avionima ovakva ili onakva, mogao je ministar doći danas u sabornicu reći. Međutim, da vam se možda ne čini da je sva ova priča opravdanje za buduće rezultate privatizacije? Prikazati sve loše da bismo sutra reklo 'budimo sretni da smo i to dobili", rekao je Šuker.

Miljenić: I dalje smatram da smo dovedeni u nepovoljnu poziciju

U Saboru traje rasprava o izmjenama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU-a koji se u medijima uvriježio kao lex Perković.

Vlada je nakon cijeloljetne prepirke s Europskom komisijom Saboru na potvrdu poslala kompromisnu varijantu s kojom se složio Bruxelles - da izmjene lex Perkovića stupe na snagu 1. siječnja 2014. godine. Tada bi prestala vrijediti odredba kojom su vladajući, promijenivši tri dana prije ulaska u Europsku uniju već usklađeni zakon, primjenu europskog uhidbenog naloga ograničili na kaznena djela počinjena do 7. kolovoza 2002. godine.

Zbog toga se europski uhidbeni nalog nije mogao primijeniti na bivšeg UDBA-ša Josipa Perkovića, po kojem je zakon dobio nadimak, kojeg Njemačka traži kako bi ga procesuirala zbog organiziranja tridesetak godina starog ubojstva emigranta Stjepana Đurekovića. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić u Saboru je o 'lex Perković' uvodno govorio manje od dvije minute i uz ostalo izjavio.

"I dalje smatram da smo dovedeni u jednu nepovoljnu poziciju zato što su to druge zemlje mogle staviti, mi to kroz pregovore nismo niti otvorili i sada kada smo pokušali sanirati tu situaciju, on naprosto ne ide i zato smo odlučili promijeniti zakon. Kada? Mi smo prvo bili rekli 15. srpnja, onda smo razgovarali s komisijom i usuglasili smo se, znači oni su odstupili od tih svojih, sada, odmah, tri dana i tako dalje. Mi smo skratili ovaj rok za stupanje na snagu, i došli smo do 1. siječnja 2014. godine. Zato je taj rok pred vama", rekao je Miljenić.

Oporba je jučer na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe dala naslutiti kako će u saborskoj raspravi inzistirati da se zakonske izmjene povuku odmah. HDZ se, naime, izjasnio kako im je sporna i odredba koju je Vlada na kraju lipnja uz vremensko ograničenje uvrstila u zakon - da je zastara obvezujući, a ne proizvoljni razlog za odbijanje izručenja. Vladajući tumače da je sudac dužan odbiti izručenje ako je riječ o kaznenom djelu za koje je u Hrvatskoj nastupila zastara i kako se oko te odredbe nisu niti sporili s Europskom komisijom, dok HDZ-ovci tvrde da je rečena odredba u suprotnosti s obvezama koje je Hrvatska preuzela u pristupnim pregovorima s Europskom unijom.

Vukšić: Ovo je spašavanje premijerova ugleda

Laburist Branko Vukšić u Saboru je ustvrdio kako su vladajući predlažući izmjene lex Perkovića propustili objasniti zbog čega se zakon uopće mijenjao i zašto su inzistirali da izmjene stupe na snagu 15. srpnja 2014. godine, pa onda pristali da to bude 1. siječnja.

"Kaže se da je to ne spašavanje vojnika Ryana, onaj poznati film, nego spašavanje premijera Milanovića i njegovog ugleda. Međutim, njegov ugled je nemoguće spasiti, to je nemoguća misija", rekao je Vukšić.

HDZ traži povlačenje lex Perkovića iz saborske procedure

HDZ je pozvao vladajuće da iz saborske procedure povuku izmjene lex Perkovića i podrže njihov prijedlog da se zakon vrati na poziciju iz 2010. godine.

Sporno im je što su, uz vremensko ograničenje primjene, vladajući tri dana prije ulaska u Europsku uniju u zakon uvrstili da je zastara obvezujući, a ne proizvoljni razlog za odbijanje izručenja. HDZ-ovu argumentaciju obrazložio je Davorin Mlakar.

"Time bi se Vlada dovela u poziciju kakvu je imala 2010. godine kada je na snazi bio isti ovaj Ustav o kojem vi danas često govorite, i zakon i odredbe europske pravne stečevine, koje su išle u prilog tezi da je Hrvatska ispunila sve uvjete za pristupanje u Europsku uniju", istaknuo je Mlakar.

SDP-ov Peđa Grbin, smatra, da bi se, prihvaćajući HDZ-ov prijedlog, Hrvatska dovela u ozbiljne probleme s Europskom komisijom.

"Jer bi naravno, tek tada postali neusklađeni s Europskom unijom. Kroz sve ove razgovore s Europskom komisijom, postavilo se samo jedno pitanje i to eventualne neusklađenosti jednog stavka i jednog članka zakona koji je imao 82 članka. Vi ste iz isključivo populističkih razloga, koristeći ovu euforiju nepotrebno koja se stvorila oko ovog zakona, odlučili danas doći ovdje i predložiti zakon u kojem predlažete ukidanje zakona za kojeg se niti broj Narodnih novina u kojem je objavljen, niste sjetili navesti", kazao je Grbin.

Jandroković Vladi: Štitite kriminalce!

Saborsku raspravu o lex Perkoviću podgrijao je HDZ-ov Gordan Jandroković.

"Vlada pokazuje mišiće, štiti čast i ugled Republike Hrvatske, kako? Tako da štiti kriminalce", rekao je Jandroković.

Odgovorio mu je SDP-ov Peđa Grbin.

"Kako možete govoriti o tome da bilo tko štiti kriminalce, kada je vrlo jasno da svi mi ovdje zajedno poduzimamo sve moguće mjere da bi se svi oni, čak i za koje je nastupila zastara, ako i nisu podložni europskom uhidbenom nalogu, bili sankcionirani i upravo se zato predlažu promjene Ustava", istaknuo je Grbin.

Jandroković mu je skrenuo pozornost kako je i premijer Zoran Milanović prije nekoliko dana ustvrdio da svi oni koji nisu za izmjene Ustava sa svrhom ugradnje nezastarijevanja teških ubojstava - štite kriminalce.

"Nisam vas čuo kolega Grbin da ste tada protestirali i da ste isto tako, urbi et orbi rekli, kako možeš dragi Zorane tako optuživati sve one koji smatraju da treba, odnosno da ne treba mijenjati Ustav prije nego što novi Zakon o pravosudnoj suradnji stupi na snagu", kazao je Jandroković.

Stazić: HDZ se zlurado veselio sankcijama

Na HDZ-ove prozivke da su vladajući zavrzlamom s 'lex Perković' naštetile ugledu Hrvatske, oštro je reagirao SDP-ov zastupnik Nenad Stazić, rekavši kako optužbe dolaze od stranke kojoj se sudi zbog lopovluka jer je pokrala vlastiti narod.

"Braniti zemlju vani, htjeti da ona bude jednakopravna s drugim članicama Europske unije, to za vas predstavlja sramoćenje zemlje, a krasti vlastiti narod i vlastitu zemlju, to vama valjda služi na čast. Kažete da Hrvatskoj prijete sankcije, ne prijete joj sankciji, iako ste vi lobirali za te sankcije, iako ste bili zluradi, iako ste se veselili tim sankcijama", rekao je Stazić.