HDZ JE PRED izbore odlučio pogurati uvođenje vojne obuke. Pritom nije ponuđen nijedan argument zašto bi takvo što trebalo napraviti. Govori se tek kako geopolitičke prilike takvo što zahtijevaju, a ističe se i kako je uvođenje vojne obuke potrebno radi tobožnjeg čeličenja mladića.

>>Evo koliko bi trebao trajati vojni rok. Postoji novi plan za one s prizivom savjesti

Prvo se govorilo o kraćoj osnovnoj vojnoj obuci

Ideja je prvi put komunicirana sredinom siječnja. Nakon inicijalnog teksta u Jutarnjem listu MORH je objavio kako radi na konceptu kraće osnovne vojne obuke. "Ako imate obučenijeg vojnika, dočasnika i časnika, onda ste spremniji", rekao je tada u saboru državni tajnik Zdravko Jakob. Znalo se tek da se radi o vojnoj obuci nakon srednje škole, uz koju bi se prošla obuka prve pomoći, rukovanja oružjem, nuklearne i kemijske zaštite.

Sad o projektu znamo više. Vidimo da se tu nije radilo o praznim riječima (kakvih smo se već naslušali o ovoj temi), već o nečemu što se zaista želi realizirati, unatoč tome što se ni jednom u komunikaciji ministra obrane Ivana Anušića ili premijera Andreja Plenkovića nisu iznijeli jasan plan i svrha uvođenja vojne obuke. 

Kad se o sličnoj temi govorilo prije 5, 6 godina, cijeli projekt je procijenjen na iznos od 500 do 700 milijuna kuna. Uz inflaciju i ostale korekcije cijena, ali i druge izdatke, sigurno je da bi sad taj broj trebalo dobrano uvećati. Ulazi se tako u pothvat koji će koštati basnoslovan iznos novca, a provode ga ljudi koji svemu pristupaju kao da sebi organiziraju vikend, a ne kao da se radi o opsežnom i skupom projektu.

Ne isplati se održavati vojarne

Vojni rok je suspendiran 2008. godine zbog troška. Cost benefit je bio takav da se nije isplatilo održavati hladni pogon - vojarne, raditi na logistici i plaćati ljude, a pritom odaziv nije bio dovoljan kako bi stvar bila isplativa.

Sumirao je stvar 2017. godine nekadašnji ministar obrane Ante Kotromanović. "Znate zašto smo ukinuli vojni rok 2008. godine? Zato što smo imali civilno služenje vojnog roka jer ljudi nisu željeli ići služiti vojni rok kao obvezu", kazao je Kotromanović.

Kako je za Index u siječnju pojasnio balistički stručnjak Dubravko Gvozdenović, Hrvatska je velik dio vojarni, a samim time i poligona za obuku, otpisala, proglašavajući ih neperspektivnim. Neke od njih su predane gradovima, neke su devastirane. Sada država očito želi obnavljati sve te vojarne i uspostavljati infrastrukturu kako bi se pokrenula vojna obuka, koja se sada, isto kao i prije 2008., može izbjeći.

Zašto se jednostavno ne poveća iznos novca koji primaju ročnici?

O tome koliko je projekt zahtjevan govorio je i ministar obrane Ivan Anušić, koji je rekao da se radi o velikom logističkom i financijskom projektu koji nije usputni posao. Naveo je da će postojati tri scenarija koja se tiču dužine i trajanja roka, objašnjavajući kako su, prema njegovom mišljenju, tri mjeseca dovoljna (postoji plan koji uključuje i dužu ili kraću vojnu obuku). 

Moguće je da se s vojnom obukom krene već od 1. siječnja 2025. Index je doznao da bi služenje tromjesečnog vojnog roka ulazilo u staž. Razmišlja se o naknadi od minimalno 700 eura mjesečno, koliko i sada imaju dragovoljni ročnici.

Zašto se sad npr. ne podigne iznos koji primaju dragovoljni ročnici kako bi se privuklo one koji žele zaraditi, ali ujedno i žele odraditi vojnu obuku? Ministarstvo obrane godišnje iskazuje potrebu za 1000 dragovoljnih ročnika, a 2023. godine vojni rok završilo je samo njih 307. Ako 700 eura nije motiviralo ljude koje možda i zanima vojska, zašto HDZ misli da će 700 eura motivirati one koji nemaju želju proći kroz vojnu obuku?

Boljom idejom se doima da se iznos za dragovoljne ročnike podigne sa 700 eura na 1500 ili 2000 eura. Sigurno bi više od 307 građana odlučilo služiti vojni rok te bi se potrebni kapaciteti vjerojatno ispunili. Kako je Ministarstvo već prije iskomuniciralo, većina ročnika iskazuje interes za prijemom u djelatnu vojnu službu. Ovim potezom ojačala bi se i profesionalna vojska.

Vojna obuka nije obavezna, ljude štiti Ustav

Veliko pitanje u cijeloj priči o vojnoj obuci je i pitanje priziva savjesti. Pravo na priziv savjesti je definirano Ustavom i država nikoga ne može natjerati da uzme pušku u ruke i prođe vojnu obuku.

Riskira se da se potroše stotine milijuna eura, da se opreme vojarne, a da ljudi ne budu htjeli proći vojnu obuku. Koliko god se vojna obuka nazivala obaveznom, ona nije obavezna. Mladiće možeš natjerati da idu u vojsku samo ako im se to dobro plati i to je jedina realnost.

Milanović: Savjest mi priječi, doviđenja

Ako je 2008., dok je odlazak u vojsku bio obavezan, čak 70 posto mladih uložilo priziv savjesti, zašto država misli da će sad biti drugačije? Radi se o pitanju na koje nitko od nadležnih nije odgovorio, zbog čega je također jasno da je projekt pun rupa.

Govorio je o tome nedavno i predsjednik Zoran Milanović. "Potrebno je jačanje profesionalne vojske. Sad vojni rok. Dobro. Ne ulazim u te priče da bi bilo dobro odgojno da se mlade muškarce makne od matere, to su gluposti. Nije moguće. Imamo Ustav. Prigovor savjesti, savjest mi priječi, doviđenja", njegove su riječi.

Uz priziv savjesti ne može se dobiti vojno sposobno stanovništvo

Pisali smo kako u MORH-u smatraju da bi se vojna obuka mogla proći tako da se mladiće koji se pozovu na priziv savjesti podvrgne drugačijem tipu obuke - podučavanju prve pomoći i reagiranja, primjerice, u slučajevima katastrofe.

Tako bi se, valjda, spriječilo da ljudi odrade civilnu vojsku po domovima za starije ili fotokopirajući papire i kuhajući kavu po javnim upravama, kao što se to masovno radilo od 2000. godine i uvođenja priziva savjesti. I to se ne čini smisleno jer se vojni rok valjda uvodi da se dobije vojno osposobljeno stanovništvo, a ne stanovništvo koje bi išlo na sate prve pomoći kao što se to radi u autoškoli.

Nije na politici da preodgaja

Postoji još argumenata koje država forsira, a koji ne drže vodu. Prvi je da se vojna obuka uvodi jer mlade ljude treba disciplinirati.

"Od spavanja na vrijeme, neimanja laptopa uz sebe, puštanja loših navika i prihvaćanja dobrih navika. Ne bih rekao da će ih to odgojiti, ali ta iskustva i pristup će im svakako pomoći za život pred njima", naveo je Anušić u svojem obraćanju javnosti.

Ovim se zapravo nećemo puno baviti, odgoj je odgovornost roditelja i škole. Odgoj je odgovornost politike u azijskim despocijama. Na državi nije da preodgaja i da misli o tome tko će kad ići spavati i kakvu će frizuru nositi. Pogotovo to ne vrijedi u liberalnim demokracijama, odnosno vodećim državama NATO-a i Europske unije, čemu Hrvatska navodno teži.

Hrvatskoj ne prijeti opasnost

Drugi razlog zbog kojeg se vojna obuka uvodi jest moguća ugroza, zbog čega treba imati vojno spremno stanovništvo. Govorio je o tome jučer premijer Andrej Plenković. Spominjao je on kako nuklearna sila Rusija vrši brutalnu agresiju na prijateljsku Ukrajinu, rat između Izraela i Hamasa, ali i krizu na Kosovu.

"Prije četiri i pol mjeseca su bile takve tenzije na Kosovu da je skoro izbio rat između Kosova i Srbije. Ako pogledamo tenzije u drugim zemljama u našem susjedstvu, ako pogledamo prijetnje izazvane ilegalnim migracijama... Onda nam u fokus dolazi jedna riječ - a to je sigurnost", rekao je.

Događaj koji premijer spominje tiče se napada koji je u rujnu prošle godine izvela paravojna srpska skupina u Banjskoj na Kosovu. Plenković Kosovo tako kontekstualizira kroz rat.

Drugačije je prije nekoliko mjeseci Plenković govorio o Kosovu

U rujnu je pozivao na mjere EU i Zapada protiv Srbije, ali ni u jednom trenutku nije stvar podizao na mogući rat ili eventualnu ugrozu Hrvatske. Događaj jest nazvao incidentom, ali nastalu situaciju na Kosovu proglasio je i - mini krizom.

I početkom prošle godine, nakon sastanka s Vučićem, Plenković je kazao da ne postoji strah od nestabilnosti i da je međunarodna zajednica predana "mirnom razvoju situacije u jugoistočnoj Europi, a osobito odnosima između Srbije i Kosova".

Što se tiče napetosti iz 2022. koje su proizašle iz odluke Prištine da Srbi moraju skinuti stare registarske tablice, iz vremena prije neovisnosti Kosova, Plenković je kazao novinarima kako treba biti oprezan, ali da mu se čini da je više toga medijski napuhano nego što je stvarna opasnost.

Analitičar Tabak: Hrvatska nije izložena vojnim prijetnjama Rusije

Hrvatskoj nitko ne prijeti  Ne treba podcjenjivati brojne okolnosti i nemire u svijetu, ali za Hrvatsku se zasad može reći da se radi o NATO članici koja je sigurna. Vojni analitičar portala Obris.org Igor Tabak za Index je nedavno rekao kako Hrvatska nije neposredna susjeda Ukrajine i nije direktno izložena vojnim prijetnjama iz Ruske Federacije. Kazao je i kako je RH 2015. uspješno izašla na kraj s migrantskim valovima.

>>Vojni rok sve bliži, otkriveni detalji. "Mlade će siliti da kampiraju s oružjem"

"Što se susjedne Srbije tiče - to je država koja se vojno oprema bez ozbiljnog plana, a obrambene teme prvenstveno koristi u unutarnjopolitičke svrhe - dok polagano pristaje na reguliranje statusa Kosova, iako se to naglas negira ili zaobilazi", rekao nam je Tabak.

Rekao je i da je otvoreno pitanje racionalnosti da se ide u nekoliko mjeseci vojnog roka i zbog toga gubi čitava akademska godina. Zaključio je kako obvezno služenje vojne obveze ne rješava ni jedan od suštinskih problema koji more nacionalni obrambeni sektor i da država mora izaći s konkretnim podacima o tome što se zapravo želi.

U izborima je ključ

Ključnim se doima dnevnopolitički moment pred parlamentarne izbore. Vidimo da su se stranke s centra na lijevo pokrenule. U subotu je i prosvjed u organizaciji 11 oporbenih stranaka lijevo-liberalnog spektra. Njihova retorika, to je već sada jasno, bit će usmjerena uglavnom protiv Andreja Plenkovića, koji pokazuje sve snažnije autokratske tendencije.

HDZ, kao što je to uvijek radio, po glasove očito ide na desnicu, koja uvođenje vojne obuke vidi kao bitno svjetonazorsko pitanje. Nekoliko dana prije nego što se cijela priča zakotrljala u medijima, saborski zastupnik Domovinskog pokreta Mario Radić predložio je uvođenje neke vrste vojne obuke u školama.

>>DP želi da djeca u osnovnim školama uče pucati iz puške

>Dretar: Kad hrvatsku granicu pređu avioni, tenkovi i pješaštvo, onda ćete vidjeti

"Ne smijemo dozvoliti da u slučaju nekakve ratne ugroze naša djeca budu topovsko meso", poručio je Radić, koji je dodao da bi nakon toga trebalo uvesti obvezni vojni rok od 60 dana.

Nekoliko dana kasnije država je izašla s inicijativom, čije su konture, kao što vidimo, dosta nejasne. Desnica je odmah u parlamentu ideju i pozdravila. Davor Dretar iz DP-a rekao je da je obučavanje "vaših sinova za obranu Hrvatske od najveće važnosti za očuvanje i budućnost hrvatske države".

Radi se o borbi za glasove s desnice

Istraživanje HRejtinga iz 2022. godine (kad se također govorilo o vojnom roku, tada iz kuhinje Tomislava Karamarka) otkrilo je da je 63.4 posto građana za odmrzavanje vojnog roka. Istraživanje je otkrilo da su najsnažniji pristaše obveznog vojnog roka na desnici. Njih 82 posto ideju podržava.

Navodno će se ovog tjedna znati više tehničkih detalja uvođenja vojnog roka. Zasad se samo zna da ne postoji jasno razrađena logistika, da se ne zna koliko će koštati i koliku pripremu cijeli projekt uopće zahtijeva.

Jasno je kao dan da se radi o borbi za glasove s desnice. Hrvatskoj zato prijeti scenarij da se cijela priča amaterski provede, da se ulupaju stotine milijuna eura proračunskog novca, a da ljudi ionako ne prođu vojnu obuku jer ih pri tome štiti Ustav RH.

Jedini cilj suludog uvođenja vojnog roka tako bi bilo zadržavanje HDZ-a na vlasti.