Foto: Guliver Image/Getty Images, IFPRI

DANAS, 16. listopada, na dan osnutka UN-ove Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO), u cijelome svijetu se obilježava Svjetski dan hrane. FAO su 16. listopada 1945. godine u Quebecu osnovali Ujedinjeni narodi s ciljem poboljšanja razine prehrane i standarda, kao i unapređenja poljoprivredne proizvodnje i života u seoskim zajednicama. Broji 194 zemalja članica, među kojima je i Hrvatska od 1993. godine.

Gladuje svaki sedmi čovjek na svijetu

Svjetski dan hrane proglašen je na 20. konferenciji u studenome 1979. godine, kako bi se podsjetilo na važnost hrane, problem nedostatka hrane u svijetu i borbe protiv gladi, kao i na činjenicu da još uvijek u svijetu nema dovoljno hrane za sve.

Prema podacima UN-a, svaki sedmi čovjek na svijetu ne zna hoće li imati dovoljno hrane da preživi dan, više od 900 milijuna ljudi u svijetu gladuje, a dvije milijarde su pothranjene.

To su i više nego zabrinjavajući podaci, koji ukazuju da se neprestano treba voditi računa o napretku u osiguravanju dostatnosti hrane za sve. Svjetski dan hrane tako na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini ima glavnu zadaću razvijanja dijaloga i unapređivanja solidarnosti, međusobne suradnje i pomaganja, uključivanja FAO-a i međunarodne zajednice.

165 milijuna djece pothranjeno

Tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana hrane je povezanost zdravlja ljudi s prehrambenim lancem, službenog naziva "Održivi prehrambeni sustavi u svrhu dostupnosti sigurne hrane i nutritivno vrijedne prehrane", a prigodno je obilježen i u Hrvatskoj, istoimenim skupom u Osijeku, kojeg su organizirali Hrvatska agencija za hranu (HAH) i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), a pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike i Ministarstva poljoprivrede.

Nažalost, i u 21. stoljeću jedno od četvero djece u svijetu u dobi do pet godina je neuhranjeno. To znači, istaknuto je na skupu, da je 165 milijuna djece pothranjeno i nikada neće dostići svoj puni fizički i kognitivni potencijal.

Uz to, oko dvije milijarde ljudi u svijetu nema šanse u svoju prehranu unositi vitamine i minerale koji su esencijalni za dobro zdravlje. U video poruci, koju je uputio predsjednik Josipović, naglašeno je da Hrvatska mora raditi na stvaranju dugoročno održivog sustava proizvodnje hrane.

1,4 milijarde ljudi u svijetu je prekomjerne tjelesne težine

Kako bi postigli održivost sustava, nužno je udruženo djelovanje svih sudionika, proizvođača, prerađivača, predstavnika javnog zdravstva ali i obrazovanja, rekla je ravnateljica HAH-a Andrea Gross Bošković. Svaki dio prehrambenog sustava ima utjecaj na konačnu raspoloživost i dostupnost sigurne i nutritivno vrijedne hrane. Dok velik dio svjetskog stanovništva gladuje ili se neadekvatno hrani, oko 1,4 milijarde ljudi u svijetu je prekomjerne tjelesne težine, što je velika opasnost za zdravlje, rekla je Gross Bošković.

Davorka Hajduković, pomoćnica ministra poljoprivrede iz Uprave za upravljanje fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju, istaknula je važnost povezivanja proizvođača u klastere, jer se na taj način mogu lakše plasirati poljoprivredni proizvodi.

Iz Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba "Andrija Štampar" poručuju da najveći izazov današnjih generacija predstavlja poboljšanje kvalitete hrane u prehrambenom lancu, i ističu kako treba zaustaviti trend smanjenja kvalitete hrane uzrokovan sve većom željom za ekonomskom dobiti, i to kroz povećanu kontrolu proizvođača hrane, distribucije i prodaje hrane te nadzor i ispitivanje hrane u laboratorijima.

Dobra vijest: Svjetska glad se smanjuje

Prema najnovijem izvješću Međunarodnog instituta za politiku hrane i istraživanja (IFPRI), Globalni indeks gladi (GHI) za 2013. godinu, koji reflektira stanje u periodu od 2008. do 2012. godine, pokazuje da se stanje poboljšalo od 1990. godine, u odnosu na koju je svjetska glad u opadanju za jednu trećinu.

GHI je najviši u Južnoj Aziji i dijelovima Afrike južno od Sahare. Od 1990. godine 23 su zemlje, prema izvješću, "značajno napredovale", smanjivši GHI za 50 ili više posto. 27 je zemalja izašlo iz kategorija "ekstremno alarmantnog" (GHI veći 30) i "alarmantnog" stanja (GHI između 20 i 30). Još 19 zemalja je, nažalost, i dalje u tim kategorijama. Situacija je najkritičnija u Burundiju, Komorosu i Eritreji, trima iznimno siromašnima afričkim zemljama.

Hrvatska spada u skupinu zemalja s niskom razinom gladi, uz GHI manji od 5.