Foto: Hina

VJEROJATNA pobjeda oporbene kandidatkinje Tsai Ing-wen na tajvanskim predsjedničkim izborima u subotu mogla bi zbog njezina zagovaranja neovisnosti od Kine ubrizgati novu nesigurnost u krhke odnose toga otoka s Pekingom, koji ga smatra svojim nedjeljivim teritorijem, i potencijalno uzrokovati glavobolju u Washingtonu.

Tsai, čelnica Demokratske napredne stranke (DPP), po svim anketama ima veliku prednosti uoči izbora. Tajvan bira novog šefa države nakon dva mandata Maa Ying-jeoua, koji je u osam godina na vlasti zatoplio odnose s Kinom i kod kuće si priskrbio kritike da je zbog narušenog tajvanskog gospodarstva previše išao "niz dlaku" Pekingu i njegovim ekonomskim interesima.
DPP podržava formalnu tajvansku neovisnost od Kine, suprotno od vladajuće Nacionalističke stranke (Kuomintang).

Iako je Tsai obećala da neće provocirati Kinu, njezina eventualna pobjeda bit će izazov za kineskog predsjednika Xija Jinpinga, koji snažno promovira svoju viziju jake, politički ujedinjene Kine.

Kina preuzela kontrolu nad spornim područjima

Promjena u tajvanskom čelništvu mogla i dodatno zakomplicirati zategnutu sigurnosnu sliku u regiji. Nakon godina ulaganja u svoju vojsku, Kina pomalo preuzima kontrolu nad teritorijalno spornim područjima Istočnog kineskog mora i Južnog kineskog mora i time uzburkava duhove u Japanu, Vijetnamu i na Filipinima koji su se svi obratili Washingtonu za pomoć.
SAD zato ne želi da odnosi s Tajvanom, američkim saveznikom, dodatno zakompliciraju odnose s Pekingom. Američki se dužnosnici suzdržavaju javno govoriti o tajvanskim izborima, ali potiho pritišću obje strane da izbjegavaju jednostrane i provokativne akcije, piše Wall Street Journal.

Ali u glavnom američkom gradu jesu zabrinuti da bi Tajvan mogao postati problem u odnosima s Kinom ako Tsai nakon pobjede ne pronađe zajednički prihvatljivu formulu odnosa s kineskom maticom.

Iako Tajvan od 1949. godine, kada su nacionalnisti Kuomintanga pod vodstvom Čang Kai Šeka preselili na otok nakon poraza od Maovih komunista, ima zasebnu vladu na koju Kina nema utjecaja, Peking se nikada nije odrekao mogućnosti da će napasti otok ako Tajvan formalno krene prema neovisnosti.

U Pekingu razmatraju buduću strategiju

U posljednjih osam godina Ma je zagovarao bliskije odnose s Kinom kako bi vratio zamah ekonomiji i osigurao veći utjecaj Tajvanu u međunarodnim pitanjima. Ma i Xi čak su se sastali u studenome na neutralnom terenu u Singapuru, što je bio prvi sastanak tajvanskog i kineskog predsjednika u 66 godina.
Kineski dužnosnici također se javno ne izjašnjavaju o tajvanskim predsjedničkim izborima, ali iz izvora u Pekingu saznaje se da se razmatra strategija u slučaju pobjede Tsai, piše WSJ.
Godine 1996. Kina je ispalila dva projektila u vode Tajvanskog tjesnaca kako bi neuspješno odvratila tajvanske birače da izaberu jednog drugog kandidata koji se zalagao za neovisnost. Amerikanci su odgovorili slanjem dva nosača zrakoplova u tjesnac.
Danas je takva reakcija Pekinga gotovo nemoguća. Stručnjaci misli da će Kina umjesto toga stisnuti "ekonomski obruč" oko Tajvana ako Tsai do inauguracije u svibnju ne prizna da otok pripada "jednoj Kini", retoričkoj konstrukciji koju Peking zahtijeva od svih na svijetu.
Tsai, 59-godišnja profesorica prava, pokušala je uvjeriti Tajvance da se njezinim izborom ništa neće promijeniti u tom kontekstu. "Neću provocirati ili učiniti nešto neočekivano", rekla je prošli tjedan. No, rečenicu o "jednoj Kini" još nije izgovorila.
Glavna tema njezine kampanje bila je revitalizacija tajvanske ekonomije, ublažavajući strahove mnogih od 23 milijuna Tajvanaca da će se mnogo lokalne industrije, poduzetništva i radnih mjesta izmjestiti u Kinu.
Kuomintang tvrdi da će Tsai okončati politiku približavanja prema Kini i unijeti nestabilnost u zemlju.
Ali birači, sudeći po anketama za to ne mare. Po posljednjim ispitivanjima, Tsai ima podršku 45 posto birača, kandidat Kuomintanga i aktualni gradonačelnik Taipeija Eric Chu samo 16 posto, tek koji postotni bod više od trećeplasiranog Jamesa Soonga s desnice.
Usporedo s predsjedničkima, odvijaju se i parlamentarni izbori. Ankete predviđaju da će DPP osvojiti većinu, ili apsolutnu ili u koaliciji, što bi značilo da prvi put od 1949. Kuomintang neće imati kontrolu nad parlamentom.
"U Kini se najviše boje da se Kuomintang od toga nikad neće oporaviti", rekla je Bonnie Glaser, stručnjakinja za Kinu u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.