Ilustracija: Admir Buljubašić/Cropix

SUKOB Ministarstva obrazovanja i Katoličke crkve u vezi zdravstvenog, odnosno seksualnog odgoja najvažniji je događaj u našoj zemlji u posljednjih mjesec dana. Tako je ova tema pretekla gospodarsku krizu koja u kulminaciji sukoba oko seksualnog odgoja doživljava pravi "procvat", a prosinački pad kreditnog rejtinga zemlje kao jasan indikator ove krize tek je na sedmom mjestu. Koristeći se književno-kritičarskim jezikom, radi se o pravom teatru apsurda. Ovo je ujedno i glavni nalaz redovitog mjesečnog istraživanja agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prvim danima siječnja.

Sanader nakon presude i dalje najnegativniji političar u zemlji, Čačić drugi, a približava mu se Karamarko; veliki rast negativnog izbora premijera Milanovića

Istraživanje pokazuje da, godinu dana od formiranja koalicijske Vlade okupljene oko SDP-a, postojeća Vlada bilježi pad potpore svojoj politici, pad ocjene za njezin rad, dok glavna stranka vladajuće koalicije bilježi nastavak pada potpore. SDP početkom siječnja bilježi i najslabije rezultate od posljednjih parlamentarnih izbora, odnosno 26 posto izbora (prema prošlomjesečnih 26,5, ili najviših 34 iz veljače prošle godine). Unatoč ovom padu potpore SDP je i dalje vodeća hrvatska stranka s još uvijek izraženom prednošću pred najvećom opozicijskom strankom. HDZ, unatoč padu potpore Vladi i padu ocjene za njezin rad, nije uspio zabilježiti veći porast izbora koji početkom ovog mjeseca iznosi 19,2 posto (prema 19,3 iz prosinca; u posljednjih pola godine izbor HDZ-a se kreće između 19,0 i 19,5 posto). Uz ove dvije stranke još samo Laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini i to s izborom od 9,7 posto (prema 10,2 iz prosinca). HNS je na četvrtom mjestu s vrlo sličnim rezultatom iz prosinca (sada 3,2 posto prema prošlomjesečnih 3,3). HSS je na petom mjestu s izborom od tri posto. Tri su se stranke/liste stisnule između dva i tri posto (HDSSB 2,6; HSP 2,4; NL Ivana Grubišića 2,2). Slijede četiri stranke s izborom između jedan i dva posto (HSU 1,9; HSP dr. A. Starčević 1,8; HSLS 1,7; IDS 1,3,). Sve su ostale stranke zabilježile skupni izbor od 3,7 posto. Zabilježen je vrlo visok udio građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (21,4 posto), uz izrazito visoki udio apstinenata u ukupnom uzorku (oko 40 posto ukupnog uzorka).

Ivo Josipović dominira na ljestvici odabira najpozitivnijeg političara, Lesar je drugi, a Milanović treći

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 40 posto izbora (prošli mjesec 38,2) najpozitivniji je političar u zemlji, čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Dragutin Lesar s izborom od 7,2 posto (prošli mjesec 8,5), dok je premijer Milanović na trećem mjestu s izborom od 6,2 posto (prošli mjesec 7,4). Slavko Linić se probio na četvrto mjesto s izborom od 3,5 posto (prije mjesec dana 2,9). Željko Rohatinski je sad na petom mjestu s izborom od tri posto (prije mjesec dana 3,3), a slijedi čelnik HDZ-a Tomislav Karamarko s izborom od 2,9 posto (prema 3,3 iz prošlog mjeseca). Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara još su Ivan Grubišić (2,8 posto), Vesna Pusić (2,2 posto), Jadranka Kosor (1,9 posto), te Ruža Tomašić (1,2 posto).

Sanader nakon presude i dalje najnegativniji političar u zemlji, Čačić drugi, a približava mu se Karamarko; veliki rast negativnog izbora premijera Milanovića

Osuđujuća presuda bivšem premijeru i bivšem predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu još je prošli mjesec priskrbila vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara gdje se zadržao i ovaj mjesec s izborom od 18,2 posto (prema prošlomjesečnih 19,6). Bivši potpredsjednik Vlade Čačić je nakon ostavke prouzrokovane preinakom sudske presude za nesreću u Mađarskoj pao na ljestvici negativnog doživljaja i sad je s izborom od 16,5 posto na drugom mjestu (u prosincu je bio drugi s izborom od 18,9 posto, a u studenom prvi s izborom 27,2). Slijedi predsjednik vodeće opozicijske stranke Tomislav Karamarko koji je negativan izbor za 16,1 posto građana/ki (prije mjesec dana 15,9) kojemu očito ne pomaže zaoštravanje ideološke retorike. Zoran Milanović je na četvrtom mjestu s izborom od 11 posto čime je nastavljen uzlazni trend negativnog doživljaja hrvatskog premijera što je ujedno i njegov najnegativniji doživljaj od početka mjerenja. Rast premijerovog negativnog doživljaja započeo je u studenom s kulminacijom ekonomske krize u zemlji (u studenom je njegov izbor za najnegativnijeg političara bio 5,3, a u prosincu 8,1 posto). Peto mjesto dijele "svi političari" koji su negativan izbor 10,9 posto hrvatskih građana/ki. Slavko Linić je zadržao relativno visoki udio u negativnom doživljaju koji je sa šest posto na šestom mjestu. Među deset "negativnih" političara još su Željko Kerum (2,2 posto), Željko Jovanović (dva posto), Vladimir Šeks (1,5 posto) i Damir Kajin (1,2 posto).

Redoslijed na vrhu ljestvica s pozitivnim i negativnim doživljajem hrvatskih političara potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 71 postotnog poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 82 posto građana/ki (prema 80,3 iz prosinca), dok je negativan za 11 posto (prije mjesec dana 13,1). Zoran Milanović je pozitivan za 46 posto ispitanika/ca (u prosincu 50,7), a negativan za 41 (u prosincu 37,3). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto pozitivan pet postotnih poena. Tomislav Karamarko pozitivan je 19,5 posto građana/ki (u prosincu 20,8), dok je za njih 63,5 posto negativan (u prosincu 62,8). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan za 44 postotnih poena. Novog je šefa HDZ-a po negativnoj percepciji nadvisio samo bivši prvi potpredsjednik Vlade RH Radimir Čačić koji je netto negativan 47,3 postotna poena (prije mjesec dana 48,9). Čačićev pozitivan doživljaj ovaj mjesec iznosi 19,7 posto (prije mjesec dana 19,3), a negativan 67 posto (prije mjesec dana 68,2). Među ostalim stranačkim prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za predsjednika Sabora Josipa Leku (netto pozitivan 40,5 postotnih poena), Dragutina Lesara (netto pozitivan 38,4 postotnih poena), a sličan rezultat bilježi i Ivan Grubišić (36,4). Nešto slabiji rezultat bilježe Ruža Tomašić (19,8) i Branko Hrg (sedam).

U manje od godinu dana potpora Vladi pala za vrtoglavih 32,7 posto!

U posljednjem istraživanju uz već spominjani sukob Ministarstva obrazovanja i Katoličke crkve zbog spolnog odgoja (što je izbor za događaj mjeseca 23 posto hrvatskih građana/ki), nešto češći izbor za događaj/temu mjeseca bilježi gospodarska kriza u zemlji (20 posto), objava Registra branitelja (9,2 posto), pripreme za uvođenje fiskalnih blagajni (5,1 posto), štrajkovi i prosvjedi radnika diljem zemlje (4,4 posto), legalizacija bespravno izgrađenih objekata (četiri posto), pad kreditnog rejtinga zemlje (3,2 posto). Ostale teme i događaji bilježe izbor manji od tri posto.

Vlada RH godinu dana od potvrde u Saboru uživa potporu 36,6 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 37,5), dok Vladinu politiku ne podržava 48,9 posto građana (prema 46,9 iz prosinca) uz 14,4 posto neodlučnih. U odnosu na prošlomjesečne rezultate zabilježen je rast među nepodržavateljima politike Vlade (od dva postotna poena). U usporedbi s rezultatima iz prvog mjerenja u veljači ta se podrška strmoglavo spustila s tadašnjih 69,3 posto na sadašnjih 36,6 posto. Taj je trend zabilježen i u školskoj ocjeni rada Vlade koja je za prvu godinu mandata ocijenjena s mršavom dvojkom (2,32), a početkom veljače prošle godine ona je iznosila 3,1.