Foto: Hina

"MORAMO po svoj prilici zaboraviti na naš novac koji smo dali Grčkoj", izjavio je jučer slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec i time se "oprostio" od preko milijardu eura koje su porezni obveznici njegove zemlje kroz razne oblike pomoći plasirali najzaduženijoj članici Europske unije.

Sada je sigurno da Grčka sutra neće platiti dospjeli dug Međunarodnom monetarnom fondu u iznosu od 1,6 milijardi eura.

Kako bi se spriječio potpuni kolaps bankovnog sustava, banke su zatvorene a isplate na bankomatima ograničene, do održavanja referenduma na kojim bi Grci trebali odlučiti o daljnjem toku pregovora s međunarodnim vjerovnicima.

Dug Grčke trenutno se kreće oko 320 milijardi eura, donosno 175 posto BDP-a, a njen bankrot najviše će osjetiti manje zemlje koje su članice eurozone.

U apsolutnom iznosu, pojedinačno najveći vjerovnici su Njemačka i Francuska. No, s obzirom na veličinu ekonomije, najveći udarac primit će male ekonomije poput Slovenije ili Malte. Probleme bi mogle imati i Španjolska ili Italija čija gospodarstva se tek oporavljaju.

Njemački plasmani Grčkoj iznose 92 milijarde eura što predstavlja 3,2 posto njihovog BDP-a no za njihovu snažnu ekonomiju to ne bi trebao biti preveliki problem. Na drugom mjestu nalazi se Francuska, koja je izložena sa 70,3 milijarde eura odnosno 3,3 posto BDP-a.

Grčki dug mogao bi biti značajan udarac za Italiju, koja je još uvijek u ekonomskoj stagnaciji a izloženost grčkom dugu iznosi 3,8 posto BDP-a, odnosno 61,5 milijardi eura.

Španjolska koja također ima problema s visokom nezaposlenošću, te je tek krenula s oporavkom, Grcima je plasirala 42,4 milijarde eura, odnosno 4 posto BDP-a.

Od malih zemalja najveću izloženost, promatrano kao postotak BDP-a ima Malta koja je Grčkoj plasirala 400 milijuna eura odnosno 5 posto BDP-a.

U nezavidnoj situaciji je i susjedna Slovenija čija izloženost iznosi 3,9 posto BDP-a, odnosno 1,4 milijarde eura.

Iako je referendum o reformama koji će se održati u nedjelju izazvao prekid pregovora s vjerovnicima, treba podsjetiti da je Njemačka takvo rješenje predlagala još u svibnju, no Grčka je takvu mogućnost tada odbacila, jer je smatrala da bi joj to odgodilo dobivanje financijske pomoći.

Naime, ako građani na referendumu prihvate reforme koje traže vjerovnici, Vlada Aleksisa Ciprasa mogla bi se distancirati od predizbornih obećanja koja teško da može ispuniti, što bi omogućilo da Grčka primi daljnju financijsku pomoć, izbjegne kaos i vrati barem dio dugova europskim poreznim obveznicima.