Foto: Wikipedia, Index

MALO je poznato da je jedan Hrvat otac suvremene daktiloskopije, metode kojom se pomoću otisaka prstiju utvrđuje tko je počinio zločin.

Riječ je o Ivanu Vučetiću po kojem ime nosi policijska akademija u argentinskoj La Plati i Centar za forenzična vještačenja u Zagrebu.

Vučetić je rođen je 20. srpnja 1858. na otoku Hvaru. Bio je najstariji od jedanaestero djece i iako je izučavao bačvarstvo u čemu je trebao naslijediti oca, život mu je namijenio drugi put.

U dobi od 26 godina doselio je u Argentinu. Četiri godine poslije, kao Juan Vucetich, postaje službenik policije u La Plati i nakon početnih godina rada na statističkim poslovima, počeo se baviti poslovima identifikacije.

Proučivši znanstvene radove dotadašnjih istraživača otisaka prstiju i primjećujući brojne nedostatke Bertillonove antropometrije, Vučetić je stvorio sustav za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao „Iknofalangometrija“, a poslije je postao poznat kao "daktiloskopija“.

Vučetić je slavu stekao nakon što je upravo pomoću daktiloskopije, odnosno usporedbe otisaka, prstiju riješio zločin Francise Rojas koje je ubila vlastitu djecu.

Slučaj je bio zamršen jer je ona optužila svog ljubavnika da je to učinio. Vučetić je usporedbom njezina otiska prsta i krvavog otiska prsta na vratima otkrio je da je Francisca Rojas ubojica vlastite djece, a da je njezin ljubavnik nevin. Na kraju je Rojas priznala ubojstvo šestogodišnjeg sina i četverogodišnje kćeri te je osuđena na doživotnu robiju.

To je prvi poznati kriminalistički slučaj koji je riješen pomoću daktiloskopije u svijetu. Vučetiću je nakon tog uspješnog slučaja povjereno osnivanje Ureda za identifikaciju u kojem je osmislio i opremu za uzimanje i arhiviranje otisaka prstiju te drvenu spravu za pohranjivanje deset otisaka prstiju, takozvani daktilonom.

Desetoprstni sustav identifikacije nazvan je argentinskim ili Vučetićevim sustavom, a službeno je uveden u Argentini 1902. godine nakon čega se proširio diljem svijeta. Vučetić je 1904. godine objavio knjigu "Dactiloscopia Comparada", svoje temeljno djelo o identifikaciji na temelju otiska prsta.

Dugogodišnji istraživački rad iz područja daktiloskopije Vučetić je pretočio u brojne znanstvene radove. Bio je član Francuske akademije i Antropološkog instituta u Parizu, a daktiloskopija je proslavila Vučetića i Argentinu širom svijeta. Vučetić je putovao svijetom kako bi pomogao proširiti svoj sustav.

U sklopu svoje svjetske turneje 1913. godine Ivan Vučetić je posjetio rodni Hvar kada je hvarskoj općini darovao primjerak svoje knjige “Dactiloscopia comparada“ s posvetom: “S dužnim poštovanjem općini moje ljubljene domovine“.

Vučetić je tijekom dugogodišnjeg istraživačko-znanstvenog rada i prakse sakupio golemu i dragocjenu znanstvenu građu i dokumentaciju, naročito tijekom spomenute svjetske turneje 1913. Sve to, sređeno i obrađeno u privatnom muzeju, arhivu i biblioteci, darovao je 16. 6.1923. Fakultetu pravnih i društvenih znanosti u La Plati. Ubrzo je postavljen i za direktora Muzeja Vučetić, a uveo je i predmet "Identifikacije“ u nastavni plan studenata prava, što je još jedan njegov pionirski pothvat.

Ivan Vučetić umro je 25. siječnja 1925., a njegova druga domovina Argentina, odužila mu se nizom knjiga i monografija o njemu i njegovom znanstvenom opusu, izdavanjem poštanske marke s njegovim likom i brojnim spomen obilježjima.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je u utorak Policijsku akademiju "Juan Vucetich“ u gradu La Plati gdje je, s ministrom sigurnosti pokrajine Buenos Aires Christianom Ritondom, otkrila spomen ploču Ivanu Vučetiću, izumitelju suvremene daktiloskopije.