Ilustracija, tablica, foto: Institut za javne financije, Mihaela Kristić/Index

SAMO su četiri od ukupno 21 županije neto uplatitelji, a ostalih 17 županija su neto primatelji iz proračuna opće države. Takav model regionalnog ustroja, u kojemu se na području velike većine županija troši više od uplata očito nije dugoročno održiv, pokazuje istraživanje Instituta za javne financije.

Rezultati istraživanja pokazuju neučinkovitost postojećeg regionalnog ustroja.

Prosječna neto fiskalna pozicija na razini Republike Hrvatske je pozitivna i iznosi 383 mil. kuna. Međutim, provedena analiza po županijama pokazuje zabrinjavajuće rezultate. Od 21 županije, samo četiri su u razdoblju 2011.-13. zabilježile pozitivnu neto fiskalnu poziciju, navodi se u najnovijem newsletteru Instituta za za Javne financije.

Samo četiri županije su uplatitelji u proračun: Najbolji Zagreb

Najbolju prosječnu godišnju neto fiskalnu poziciju ima Grad Zagreb (13,7 mlrd. kuna), te Istarska (795 mil. kuna), Primorsko-goranska (731 mil. kuna) i Zagrebačka županija ( 134 mil. kuna). Ostale županije bilježe negativne neto fiskalne pozicije od čega najslabiju ima Vukovarsko-srijemska (1,69 mlrd. kuna) i Osječko-baranjska županija (1,67 mlrd. kuna).

Neto fiskalne pozicije županija po stanovniku tek djelomice se mijenjaju. I dalje najbolju neto fiskalnu poziciju drži Grad Zagreb – po stanovniku Grada u proračun opće države se u prosjeku uplati 17,2 tisuće kuna više nego što se iz njega potroši.

Na drugom se mjestu nalazi Istarska županija koja bilježi prosječan višak od 3,8 tisuća kuna po stanovniku. Slijedi Primorsko-goranska županija s viškom od 2,5 tisuća kuna po stanovniku.

Najslabiju neto fiskalnu poziciju ima Ličko-senjska županija s manjkom od čak 13,2 tisuća kuna po stanovniku županije.

Poboljšanje situacije u Šibensko-kninskoj i Splitsko dalmatinskoj županiji

U 2013. je u odnosu na baznu 2011. primjetno poboljšanje neto fiskalne pozicije po stanovniku u Šibensko-kninskoj (rast 1.026 kuna po stanovniku) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (rast 907 kuna po stanovniku).

Usprkos pozitivnim trendovima u promatrane tri godine, u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji je u 2013. i dalje zadržana negativna neto fiskalna pozicija. Pozitivne trendove bilježe i Zadarska (243 kuna), Istarska (237 kuna), Varaždinska (227 kuna), Virovitičko-podravska (99 kn), Osječko-baranjska (85 kuna) i Brodsko-posavska županija (76 kuna).

Među navedenim županijama jedino je na području Istarske županije zabilježena pozitivna neto fiskalna pozicija u tri promatrane godine, uz pozitivan trend u 2013. u odnosu na 2011.

S druge strane, Ličko-senjska županija u cijelom razdoblju bilježi najslabiju neto fiskalnu poziciju s evidentnim trendom dodatnog pogoršanja u tri promatrane godine. Tako je samo u 2013. neto fiskalna pozicija po stanovniku Ličko-senjske županije bila u minusu preko 15 tisuća kuna, što je 3.302 kune manje nego u 2011.

Grad Zagreb je u promatranom razdoblju također zabilježio negativan trend, pa je 2013. imao neto fiskalnu poziciju po stanovniku za 977 kuna manju nego u 2011.