Foto:Hina

ZAGREBAČKO Županijsko državno odvjetništvo raspisalo je tjeralicu za Ivicom Todorićem.

>> Izdana tjeralica za Ivicom Todorićem

>> Todorić: Vraćam se u Hrvatsku čim skupim dokaze

Izdavanje tjeralice je epilog teškog tjedna za Ivicu Todorića, njegovu obitelj i njegove direktore. Od ponedjeljka rano ujutro, kad su policijski kombiji upali kroz vrata Kulmerovih dvora ukrašena Gazdinim inicijalima, javnost napeto prati razvoj situacije.

Ponedjeljak

Nakon što je DORH mjesecima provodio izvide o Agrokoru, u ponedjeljak su krenula hapšenja. Iz Državnog odvjetništva objavili su kako imaju sudski nalog za provođenja pretrage kod 15 osoba. Počela su hapšenja. Više od 300 policajaca bilo je na 60-ak lokacija diljem zemlje, najviše u Zagrebu.

Pretraživali su se luksuzni domovi 15 osoba obuhvaćenih istragom. Policija je upala u rezidenciju obitelji Todorić, međutim, tamo nije bilo trojice Todorića. Nisu našli Ivicu ni njegove sinove - Antu i Ivana. Slobode je lišen i Todorićev zet Hrvoje Balent.

Uhapšen je niz bivših članova Uprave Agrokora, ali i jedan bivši član Nadzornog odbora Agrokora. Prvi je uhićen Ivan Crnjac, nekadašnji glavni Todorićev financijaš. Potom je uslijedilo privođenje Tomislava Lučića, bivšeg člana Nadzornog odbora Agrokora, nakon čega je uhićena i bivša Todorićeva desna ruka, Ljerka Puljić. Nakon toga je uhićena i Piruška Canjuga, bivša članica Uprave Agrokora. Uhapšen je i Mislav Galić, šef Uprave Jamnice i Damir Kuštrak, još jedan bivši član Uprave Agrokora, savjetnik Ante Ramljaka te nekadašnji predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca. U poslijepodnevnim satima potvrđeno je da su uhićeni i Marijan Alagušić, bivši savjetnik u Agrokoru i član NO-a Tiska te Alojzije Pandžić, šef Agrokorovog računovodstva. Uhapšeni su i Ivica Sertić te Olivio Discordia, kao i Sanja Hrstić.

Policija je u večernjim satima objavila da je uhapšeno 12 osoba, a da troje ostaje nedostupno. Nedostupni su svi spomenuti članovi obitelji Todorić.

Todorićevi odvjetnici Jadranka Sloković i Čedo Prodanović su na upite novinara odgovarali kratko, ustvrdivši da je protiv Todorića pokrenut politički obračun. Odvjetnik Ante Todorića potvrdio je da je njegov klijent u Londonu, kamo se preselio "zbog poslovnih razloga".

Protiv osumnjičenih u slučaju Agrokor policija je podnijela kaznenu prijavu zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, krivotvorenja službene isprave i povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.

>> Pohapsili sve osumnjičene za kriminal u Agrokoru osim Todorića, prespavat će u pritvoru

Utorak

Svi uhapšeni proveli su noć u pritvoru na Oranicama. Odmah u utorak ujutro, u 7:30, krenula su prva ispitivanja. Jedan po jedan, Todorićevi direktori ispitivani su u prostorijama Županijskog državnog odvjetništva. Za to vrijeme, još uvijek su se pretresali Kulmerovi dvori.

Todorić je pak, na svom blogu, hapšenja nazvao političkom predstavom za javnost u kojoj je uhićeno 12 vrhunskih gospodarstvenika. Za njih je rekao da ništa nisu krivi te poručio da je isključivo na njemu odgovornost ako ona postoji, a on je siguran da je nema.

Na ispitivanju u tužiteljstvu osumnjičeni u utorak, po tvrdnjama svojih odvjetnika, nisu iznosili detaljnu obranu prvenstveno zbog izuzetno opsežnog spisa kojeg trebaju proučiti zajedno sa svojim odvjetnicima.

>> Ispitani svi osumnjičeni, jednom krvarilo oko, istražiteljima se javio Ante Todorić

Srijeda

U srijedu u podne započelo je ročište na zagrebačkom Županijskom sudu. Nakon sedam sati sudac Zoran Luburić odredio je istražni zatvor Ivici Todoriću,  dok će se ostalih 14 osumnjičenih u akciji Agrokor braniti sa slobode. 12 uhapšenih u slučaju Agrokor, kasno navečer pušteni su na slobodu. Počelo se spominjati kako bi se protiv Todorića, ako se ne pojavi u Hrvatskoj, mogla raspisati tjeralica.

Todorićeva odvjetnica Jadranka Sloković kazala je da joj je drago da svi osumnjičeni izlaze na slobodu. "Mi dalje idemo raditi svoj posao", rekla je novinarima pred sudom. Čedo Prodanović samo je kratko komentirao da će uložiti žalbu na odluku suda.

U međuvremenu, Todorićeva sestra Jadranka napadala je novinare pred Kulmerovim dvorima i zabavljala javnost bizarnim izjavama.

Odvjetnicima Todorićevog sina Ante bilo je teško uskladiti priče o vremenu dolaska njihovog klijenta iz Londona. Jedan od odvjetnika, Fran Olujić, rekao je novinarima ispred Županijskog suda da je Ante Todorić krenuo iz Londona te da će stići sljedeći dan u Hrvatsku. Drugi odvjetnik, Rajko Čogurić, govorio je kako ne zna je li krenuo ili će krenuti za Zagreb.

Doznalo se kako je i Todorić angažirao Michaela O`Kanea, jednog od najjačih svjetskih odvjetnika specijaliziranih za slučajeve istrage. U dosadašnjoj karijeri bavio se slučajevima ruskih kartela, a poznat je po tome što zastupa klijente optužene za tzv. zločine bijelih ovratnika. Kriminal bijelog ovratnika je izraz koji označava kaznena djela osoba koje pripadaju srednjim i višim slojevima nekog društva.

Todorić se opet oglasio na blogu i optužio vladajuće za nastavak političkog nasilja.

>> Svi uhapšeni izlaze na slobodu, Ivica Todorić mora u zatvor

Četvrtak

U četvrtak su mediji uzalud očekivali dolazak Ante Todorića, ali on se nije pojavio u Hrvatskoj sve do kasno navečer. Policija je nastavila pretresati Kulmerove dvore, ovaj put pretražujući kuću Todorićevog zeta Hrvoja Balenta.

Petak

U petak se doznalo da je  Ante Todorić napokon stigao u Hrvatsku, i to autom. Ispitan je u Županijskom državnom odvjetništvu, a nakon toga je otišao na Županijski sud. Iznio je svoju obranu i porekao sve što mu se stavlja na teret. "Na pitanja istražitelja nije odgovarao već je samo iznio svoju obranu", rekao nam je njegov odvjetnik.

Nakon toga je stigao u Kulmerove dvore i obratio se novinarima koji su ga čekali ispred.

"Ja sam evo ispunio ono što sam obećao. Došao sam u Hrvatsku. Porekao sam sve što mi se stavlja na teret. Istraga je u tijeku, nemam dalje komentara, zahvaljujem se", rekao je kratko. Novinari su ga pitali gdje mu je otac i čuje li se njim, na to nije odgovorio.

Njegov odvjetnik otkrio je kako ga terete za zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju i krivotvorenje isprave. Rekao je i kako će sad par dana ostati u Hrvatskoj, a zatim će nazad otići u London.

"Nije odgovarao na pitanja Državnog odvjetništva jer bi bilo neozbiljno odgovarati dok ne proučimo cijelu dokumentaciju. Dalje u postupku ćemo se postaviti kao što smo se postavili i sada. On će odgovarati na pitanja. Ne smatra se krivim."

Osim toga, DORH je zatražio zamrzavanje imovine Ivica Todorića do okončanja postupka. Index je došao do dokumenta na kojemu je vidljivo kako je jučer na dijelu Kulmerovih dvora koji je u vlasništvu Ivice Todorića upisana zabilježba prema kojoj se Ivici Todoriću zabranjuje otuđenje ili opterećenje nekretnine. Kako je vidljivo iz dokumentacije, blokada imovine ne odnosi se samo na dio dvorca već na cijelo imanje u suvlasništvu Ivice Todorića, a riječ je od oko 55 tisuća kvadratnih metara.

Što ako se ne pojavi u Hrvatskoj?

Jučer je, nakon što je prošao rok od tri dana za predaju, za njim raspisana tjeralica. Todorić se danas oglasio na svom blogu i rekao da će se vratiti u Hrvatsku, ali ne i kada. Međutim, ako se Todorić ne pojavi u Hrvatskoj do sutra, za njim je moguće raspisati i druge tjeralice u suradnji s Interpolom te europski uhidbeni nalog. Ono što se vrlo vjerojatno čeka je pravomoćna odluka istražnog suca o određivanju istražnog zatvora koja bi se trebala dogoditi sutra, a nakon toga će najvjerojatnije biti raspisan europski uhidbeni nalog, a nakon njega i crvena interpolova tjeralica.

Europski uhidbeni nalog

Europski uhidbeni nalog pojednostavljeni je prekogranični sudski postupak predaje za potrebe vođenja kaznenog progona ili izvršenja kazne zatvora ili naloga za oduzimanje slobode.

Nalog koji izda pravosudno tijelo jedne zemlje EU-a vrijedi na cijelom području EU-a. Primjenjuje se od 1. siječnja 2004. godine, a zamijenio je dugotrajne postupke izručenja među zemljama Unije.

"Riječ je o zahtjevu pravosudnog tijela u jednoj zemlji EU-a za uhićenje osobe u drugoj zemlji EU-a i njezinu predaju prvoj zemlji u svrhu kaznenog progona ili izvršavanja zatvorske kazne ili naloga o pritvoru. Mehanizam se temelji na načelu uzajamnog priznavanja sudskih odluka. U primjeni je u svim zemljama EU-a", navodi se na stranicama Komisije.

Funkcionira putem izravnog kontakta među pravosudnim tijelima, a razlikuje se od tradicionalnog izručenja ponajprije u rokovima, jer zemlja u kojoj je osoba uhićena mora traženu osobu vratiti u zemlju u kojoj je izdan nalog najviše 60 dana od uhićenja.

Ako pak osoba da svoju suglasnost za predaju, odluka se donosi u roku od 10 dana. Odluke se donose na razini pravosudnih tijela, bez uplitanja politike, dok zemlje EU-a više ne mogu odbiti predaju vlastitih državljana, osim ako same preuzmu izvršenje zatvorske kazne tražene osobe.

Interpolova "Crvena tjeralica"

Međunarodne tjeralice raspisuju se u suradnji s Interpolom. Interpol je jedina međunarodna organizacija koja u ovom trenutku posjeduje sustav međunarodnih tjeralica na globalnoj razini.

Interpol je razvio različite oblike tjeralica i objava koje su označene različitim bojama obrazaca, tj. boje Interpolovog logoa na prvoj strani obrasca i bojom margina. Koriste se i crvene tjeralice, plave, žute, zelene, crne, ljubičaste i narančaste objave te specijalne objave UN-a i Interpola.

"Crvene tjeralice se raspisuju za osobama koje se međunarodno potražuju zbog vođenja kaznenog postupka protiv njih ili zbog izdržavanja kazne zatvora. Njihova svrha je privremeno uhićenje potraživane osobe s ciljem njenog izručenja državi koja je potražuje. Potrebno je napomenuti da se ne radi o međunarodnom nalogu za uhićenje, već o obavijesti državama članicama da se neka osoba potražuje u određenoj državi ili u više država iz određenih razloga, a države članice Interpola po toj tjeralici postupaju ili pak ne postupaju, sukladno svojem nacionalnom zakonodavstvu.

Tjeralicu ne raspisuje država koja osobu potražuje, već je na zahtjev nadležnih tijela te države raspisuje Glavno tajništvo Interpola (u daljnjem tekstu IPSG). Važno je za napomenuti da se samo Zahtjev (elektronički obrazac) ispunjava u Središnjem nacionalnom uredu Interpola (u daljnjem tekstu NCB), tj. u njega se unesu osobni podaci, identifikacijski materijali, pravosudni podaci o postupku i kaznenom djelu, te podaci o tijelu koje vodi postupak i koje osobu potražuje, nakon čega se isti šalje IPSG-u.

Prijedlog za raspisivanje međunarodne potrage, kao i prijedlog da li da potraga bude objavljena, dostavlja policijska uprava putem nadležnog linijskog odjela u MUP-u NCB Zagreb. Vezano uz postupanje po crvenim tjeralicama Interpola, potrebno je naglasiti da policija u Republici Hrvatskoj temeljem crvene tjeralice osobu privodi u istražni centar mjesno nadležnog županijskog suda gdje istražni sudac potom, temeljem dostupnih informacija, odlučuje postoji li uopće temelj za daljnje postupanje po konkretnoj crvenoj tjeralici Interpola.

Unutar Republike Hrvatske sva daljnja komunikacija vezano uz predmet odvija se između nadležnog suda i Ministarstva pravosuđa, a sva eventualna daljnja međunarodna suradnja i postupanja po predmetu odvijaju se na relaciji Ministarstvo pravosuđa RH – strano nadležno pravosudno tijelo", navedeno je na stranicama MUP-a.

Ako osoba za kojom je raspisana tjeralica bude uhićena u inozemstvu, nadležna tijela države u kojoj je uhićena provest će postupak u skladu sa svojim zakonodavstvom o tome hoće li osobu izručiti.