Foto: Ivica Galović/Pixsell

U SVIJETU se svake godine baci 1,3 milijardi tona hrane. Osim što dobar dio hrane u smeću završi dok je još u jestivom stanju, bacanjem na godišnjoj razini stvara se gospodarski gubitak od 750 milijuna dolara, a tu su i negativne posljedice za okoliš.

Francuski parlament prošlog je tjedna ovom problemu (statistika kaže da svaki Francuz u prosjeku godišnje baci 20 do 30 kilograma hrane) odlučio doskočiti tako što je izglasao zakon prema kojem trgovački lanci ne smiju više bacati i uništavati neprodane prehrambene proizvode. Supermarketi u Francuskoj svu neprodanu hranu koja je i dalje u jestivom stanju će, prema novom zakonu, morati donirati dobrotvornim organizacijama, a preostala hrana prerađivat će se ili u hranu za životinje ili u poljoprivredno gnojivo.

Potaknuti francuskim primjerom, istražili smo zašto slična praksa ne postoji i u Hrvatskoj. Krivac je, po običaju, državna uprava, odnosno zakonodavni okvir koji sve do ožujka ove godine uopće nije regulirao doniranje hrane. A i sada je u zakonu doniranje hrane propisano tek na sasvim uopćenoj razini, dok bi se detalji trebali razraditi posebnim pravilnikom koji još nije donesen, niti se zna kad ga možemo očekivati.

Što s rokovima trajanja?

U ožujku je, naime, na snagu stupio novi Zakon o poljoprivredi kojim je, kako tumače iz Ministarstva poljoprivrede, postavljen "temelj za donošenje propisa kojim bi se regulirao način doniranja hrane i hrane za životinje". Ne bi se ni ovim zakonom vjerojatno ostvario nikakav pomak, da nije bilo pritiska javnosti, koja je tražila ukidanje PDV-a na doniranu hranu.

No, i usprkos novom Zakonu o poljoprivredi, PDV na hranu koja se donira u humanitarne svrhe još nije ukinut, a nije jasno propisana ni sama procedura doniranja. U članku 74. Zakona o poljoprivredi, naime, stoji da će resorni ministar pravilnikom popisati "detaljne uvjete, kriterije i načine doniranja hrane i hrane za životinje", kao i "uvjete koje mora ispunjavati posrednik u doniranju hrane".

Iako je citirani zakon na snagu stupio prije više od dva mjeseca, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina spomenuti pravilnik i dalje nije donio. Iz Ministarstva poljoprivrede ističu da je izrada pravilnika u tijeku, te naglašavaju da će se donirati moći samo ona hrana koja ispunjava sve kriterije zdravstvene ispravnosti, ali nisu nam još znali odgovoriti na pitanje hoće li se određeni prehrambeni proizvodi moći donirati i nakon što im istekne rok trajanja.

"U kontekstu otpada hrane u kućanstvima, sve češće se govori i o navođenje roka trajanja na hrani. Pokazalo se da dio potrošača nepotrebno baca hranu zbog nerazumijevanja razlike između izraza 'najbolje upotrijebiti do/kraja' i 'upotrijebiti do'. Datum minimalne trajnosti, odnosno 'najbolje upotrijebiti do' datum je tzv. 'datum kvalitete', a predstavlja datum do kojeg hrana zadržava svoja posebna svojstva ako se čuva na pravilan način. Hrana koja je označena datumom minimalne trajnosti je zdravstveno ispravna i sigurna za konzumaciju određeno vrijeme i nakon navedenog datuma. Ipak, u takvim slučajevima dolazi do postepenog narušavanja kvalitete uključujući promjene senzorskih svojstava (primjerice gubitak arome, promjena boje, teksture i sl.). Nakon isteka datuma minimalne trajnosti odnosno 'najbolje upotrijebiti do' datuma, hrana se ne smatra nesigurnom. 'Upotrijebiti do' datum je tzv. 'datum sigurnosti', a koristi se za hranu koja je s mikrobiološkog stajališta brzo kvarljiva i stoga je vjerojatno da će nakon kraćega razdoblja predstavljati izravnu opasnost za zdravlje ljudi. Nakon 'upotrijebiti do' datuma, hrana se smatra nesigurnom te se ne smije se stavljati na tržište", objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.

Zakon je tu, ali još se čeka pravilnik

U izradi pravilnika Ministarstvo poljoprivrede surađuje s ministarstvima zdravlja, socijalne politike, gospodarstva i financija, kao i Hrvatskom gospodarskom komorom, te predstavnicima građanske inicijative "Oslobodimo hranu od PDV-a".

"Budući je hrana vrlo osjetljiva kategorija, u smislu potencijalnih problema vezanih uz zdravstvenu ispravnost, potrebno je na odgovarajući način organizirati način njezina prikupljanja, čuvanja, raspodjele i, naravno, uspostave sljedivosti - naime, onaj tko preuzima hranu, postaje istodobno za nju i odgovoran", objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.

"U različitim zemljama Europske unije na razne su načine takvi sustavi organizirani, pa primjerice, u određenom broju zemalja uspostavljene su tzv. 'banke hrane'. Budući da takav način organiziranja doniranja hrane iziskuje više vremena i troškova (od izgradnje i opremanja, te kasnije održavanja samog objekta – distributivnog centra za čuvanje hrane, zapošljavanja određenog broja ljudi koji će o svemu voditi brigu, organiziranja transporta i sl.) mi namjeravamo u RH iskoristiti trenutno raspoložive objekte u kojima se već prikuplja i raspodjeljuje takva vrsta pomoći. Za to će nam trebati i suradnja različitih tijela državne uprave, pravnih subjekata, dobrotvornih organizacija i udruga građana, a osobito jedinica lokalne samouprave na kojima već funkcionira određeni sustav pomoći", tvrde iz Ministarstva poljoprivrede.

"Hrana kao takva, bilo da se ona stavlja na tržište u svrhu prodaje ili donira, mora udovoljavati svim važećim propisima o hrani. Međutim, ispostavilo se da to ne ide u prilog doniranju hrane te se javlja potreba za akcijama, bilo zakonodavnim ili ne, koje će rezultirati smanjenjem otpada hrane. S obzirom da zasada na razini EU tek raspravlja o eventualnim izmjenama zakonodavstva kao i o izradi EU smjernica za doniranje hrane, pojedine države članice poduzimaju ili su već poduzele mjere na nacionalnoj razini. Francuski primjer je jedan od primjera dobre prakse, koji potiče smanjenje otpada hrane kroz sustav doniranja. Ovakav model potrebno je detaljno razmotriti kako bi se utvrdila njegova primjenjivost u Republici Hrvatskoj.", dodaju iz Ministarstva poljoprivrede.

Svi žele donirati, ali država im ne dopušta

Zanimalo nas je i što o ovoj temi misle veliki trgovački lanci, ali odgovore smo dobili samo od Metroa, Bille i Kauflanda. Svi oni navode da već sada povremeno doniraju određeni dio prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, te pozdravljaju izmjene zakonodavnog okvira koje bi dovele do toga da se neprodana hrana nakon isteka roka trajanja prestane uništavati.

"Prehrambeni proizvodi (svježa, nekonzervirana hrana) koji više nisu podobni za prodaju zbrinjavaju se sukladno pozitivnim zdravstveno-sanitarnim propisima. Sukladno istim propisima takva hrana se ne može i ne smije donirati. Ostali proizvodi se nalaze u prodaji do isteka roka te ih potom zbrinjavaju tvrtke ovlaštene za tu vrstu djelatnosti sukladno zakonskim propisima", poručuju iz Billinog odjela za odnose s javnošću, te naglašavaju kako su sigurni da su zakonske izmjene koje bi omogućile doniranje većih količina hrane izvedive "u svim državama pa tako i u Republici Hrvatskoj".

"U Kauflandu vrijedi načelo da ne bacamo prehrambene proizvode. Naša filozofija 'Kaufland ne uništava prehrambene proizvode' podrazumijeva i to da za svoje kupce snižavamo cijenu proizvoda prije isteka roka trajanja kako bismo ih rasprodali, upravo zato da se ne bismo razbacivali hranom i da se prehrambeni proizvodi ne bi morali bacati. Ukoliko ni nakon takvog sniženja ti artikli ne budu potpuno rasprodani, poklanjamo ih, odnosno doniramo", tvrdi Dubravko Kušec, rukovoditelj marketinga u Kauflandu.

Ivana Kelčec-Suhovec iz Metroa također naglašava da se "svi prehrambeni proizvodi životinjskog porijekla kojima je istekao rok trajanja moraju adekvatno zbrinuti, jer se istekom roka smatraju zdravstveno neispravnim (spadaju u 'Kategoriju 3' otpada) i više nisu sigurni za konzumaciju". U slučaju isteka roka trajanja Metro uklanja proizvode s polica i odvaja ih u posebne hladne komore, gdje ih zatim preuzima ugovorni zbrinjavatelj otpada.

"Naravno, METRO pozdravlja stvaranje zakonskog okvira koji bi omogućio i potaknuo doniranje prehrambenih proizvoda koji su pred istekom roka trajanja i koji su zdravstveno ispravni. U slučaju stvaranja takvih okvira kojima bi se ukinula naplata poreza na doniranu hranu, METRO će uz postojeće donacijske aktivnosti socijalno ugroženima donirati i prehrambene proizvode koji su pred istekom minimalnog roka trajanja", poručuju iz Metroa.

Iz Lidla su nam poručili da trenutno nisu u mogućnosti odgovoriti na naš upit, dok iz Konzuma nismo dobili nikakav odgovor.