PREDSTAVNICI država članica EU-a i zastupnici Europskog parlamenta nastavili su danas pregovore o reformi europske migracijske politike, koja zabrinjava organizacije za zaštitu ljudskih prava.

Novi krug pregovora o nekoliko tekstova "Pakta o migracijama i azilu" počeo je jučer i trajao do kasno u noć. Pregovori bi mogli potrajati do srijede.

Pakt, koji je Europska komisija predstavila u rujnu 2020., novi je pokušaj reforme europskih pravila, nakon neuspjeha prijedloga iz 2016. na valu izbjegličke krize.

Cilj je da reforma bude usvojena prije europskih izbora u lipnju 2024.

Pitanje migracija goruća je tema u mnogim europskim zemaljama, u svjetlu jačanja krajnje desnih i populističkih stranaka.

Pedesetak nevladinih organizacija, među kojima Amnesty International, Oxfam, Caritas i Save the Children, napisali su otvoreno pismo pregovaračima kako bi ih upozorili na rizik da pakt o migracijama ne bude "loše osmišljen, skup i okrutan sustav".

Obvezna solidarnost

Reforma o kojoj se raspravlja u Bruxellesu sačuvala je pravilo koje je sada na snazi, a po kojem je prva zemlja ulaska tražitelja azila u EU odgovorna za njegov slučaj, uz neke prilagodbe. No kako bi se pomoglo mediteranskim zemljama, u koje stiže velik broj migranata, organiziran je sustav obvezne solidarnosti u slučaju migracijskog pritiska. 

Druge države članice moraju pomoći preuzimanjem tražitelja azila ili financijskom odnosno materijalnom pomoći.

Jedno od pitanja o kojima se raspravlja je relokalizacija nakon spašavanja migranata na moru, što je osobito važno za Italiju, i na čemu Parlament inzistira, ali nailazi na suzdržanost drugih država članica.

Reforma predviđa također "filtriranje" migranata po dolasku i ubrzanu proceduru za one koji imaju statistički slabije izglede dobiti azil, kako bi ih se brže vratilo u njihovu zemlju podrijetila ili tranzita.

Ta procedura primjenjivat će se za državljane zemalja za koje je stopa priznanja statusa izbjeglice, prosječno u EU-u, manja od 20 posto.

"Garancije" za obitelji 

Takav "probir po nacionalnosti protivan je Ženevskoj konvenciji, koja predviđa pojedinačno razmatranje" slučajeva, kritizirao je eurozastupnik Zelenih Damien Carême, koji smatra da će pakt "otvoriti to sporno pitanje stotinama puta".

Vijeće EU-a (države članice) inzistiralo je da čak i obitelji s djecom mlađom od 12 godina budu obuhvaćene takvom procedurom, što bi vjerojatno podrazumijevalo pritvaranje u centrima u blizini granica ili zračnih luka. 

Europski parlament traži "jako snažne garancije za te obitelji, traži odgovarajuća mjesta za prihvat" i očekuje da Vijeće pristane na kompromise u pogledu pristupa migranata pravnoj pomoći, rekla je francuska eurozastupnica Fabienne Keller (Renew Europe).

Pregovara se i o uredbi o kriznim situacijama i situacijama više sile, koja ima za cilj organizaciju odgovora u slučaju masovnog priljeva migranata u neku državu članicu EU-a, kao u vrijeme izbjegličke krize 2015.-2016.

I tu se predviđa obvezna solidarnost između država članica te uvođenje izuzeća sa slabijom zaštitom za tražitelje azila od uobičajenih procedura, s mogućim produljenjem pritvora na vanjskim granicama Unije. 

Pregovara se o mogućoj duljini te procedure, koju Parlament želi smanjiti u odnosu prema onome što želi Vijeće.

Po mišljenju Stephanie Pope, stručnjakinje za migracije pri Oxfamu, ta "krizna" uredba "ograničava pravo na azil i dodatno potkopava zajednička pravila na području migracija".

EU je suočen s rastom broja ilegalnih migranata i zahtjeva za azilom.

U prvih 11 mjeseci 2023. Frontex je evidentirao više od 355.000 prelazaka vanjskih granica EU-a, što je povećanje od 17 posto. Broj zahtjeva za azilom mogao bi do kraja 2023. doseći više od milijun, po Europskoj agenciji za azil (EUAA).