DOK SVIJET potresaju krize i ratovi, globalna trgovina oružjem je u procvatu. Nijedna zemlja ne izvozi više oružja i vojne opreme od Sjedinjenih Američkih Država. I nijedna država ne kupuje toliko oružja kao Saudijska Arabija. Ovo su samo dva rezultata novog izvještaja Stockholmskog instituta za istraživanje mira SIPRI, prenosi Deutsche Welle.

Ako usporedimo razdoblje od 2015. do 2019. s onim od 2010. do 2014., međunarodna trgovina oružjem je posljednjih pet godina porasla za dobrih 5%. U odnosu na razdoblje od 2005. do 2009. ona bilježi porast od čak 20%.

Međutim, trgovina oružjem rasla je različito od regije do regije. U krizno područje Bliskog istoka prodano je 61% više oružja u posljednjih pet godina nego pet godina prije toga. Stručnjak za naoružanje Instituta SIPRI-a Pieter Wezeman smatra u razgovoru za DW da je to "zabrinjavajuće s obzirom na brojne sukobe na Bliskom istoku i opasnost od daljnje eskalacije krize između Irana i Saudijske Arabije".

SAD je i dalje glavni isporučitelj oružja širom svijeta. Dodatno su povećali izvoz oružja za čak 23% u Saudijsku Arabiju - glavnu državu kupca američkog oružja i Ujedinjene Arapske Emirate koji su po kupovini oružja na trećem mjestu. Preko trećine oružja, kojim se trguje širom svijeta, dolazi iz američkih tvornica. S jedne strane, naglašava Wezeman, Sjedinjene Države imaju veliku industriju oružja i žele iskoristiti njen puni kapacitet. S druge strane, prodaja oružja važan je dio vanjske i sigurnosne politike Washingtona. "Oni izvoze oružje da bi dobili prijatelje i pronašli saveznike – ali i kako bi osigurali suradnju s drugim zemljama u vojnim operacijama", kaže ovaj analitičar Instituta SIPRI.

Rusija druga, ali daleko iza SAD-a

Rusija je i dalje drugi najveći svjetski izvoznik oružja. Međutim, daleko je iza SAD-a. Prodaja ruskog oružja se smanjila za 18% u posljednjih pet godina. Francuska se etablirala kao treći najveći izvoznik - sa 72% više izvezenog oružja i borbene opreme nego u posljednjih pet godina. Politički znanstvenik Max Mutschler iz Bonnskog međunarodnog centra za konverziju - BICC, objašnjava ovo povećanje uspješnom prodajom borbenog aviona Rafal: „Bilo je tu većih poslovnih dilova, naročito s Egiptom, Katarom i Indijom. Kada se prodaju tako složeni, ultra moderni oružani sustavi - a to je posebno slučaj kod borbenih aviona i ratnih brodova - onda, naravno, to sa sobom povlači velike sume novca koje stalno rastu."

Njemačka je i dalje na četvrtom mjestu među najznačajnijim svjetskim izvoznicima oružja - što je čini jednom od pet zemalja, čiji izvoz predstavlja više od tri četvrtine globalne trgovine oružjem i vojnom opremom. Njemačka vlada voli naglasiti kako vodi "restriktivnu" politiku izvoza oružja, no između 2015. i 2019. godine izvoz je porastao za 17%. I to premda je od jeseni 2018. obustavljen izvoz u Saudijsku Arabiju, važnu mušteriju njemačkih tvrtki, kao odgovor na ubojstvo saudijskog novinara Kashoggija u ambasadi ove zemlje u Turskoj.

Ekspert BICC-ja Mutschler uočio je i nešto drugo, osim pukog povećanja izvoza njemačkog oružja: Njemačka također isporučuje značajne količine oružja zemljama koje nisu članice NATO-a, takozvanim trećim zemljama. "Na primjer, imamo Alžir na trećem mjestu kao treću najveću zemlju koja iz Njemačke uvozi oružje i to je zabilježeno u najnovijem SIPRI-izvještaju", naglašava Mutschler.

Stručnjak za kontrolu prodaje oružja pojašnjava da su Katar i Egipat također odnedavno važni uvoznici njemačkog oružja. "Posljednjih godina, a posebno 2019. godine je udio trećih zemalja u kupovini oružja bio preko 50 posto. Tu spadaju i problematične treće zemlje – ako se osvrnemo na ljudska prava ili rat u susjednim zemljama poput Jemena. "Po mom mišljenju, nazvati politiku njemačke vlade u pogledu izvoza oružja restriktivnom vrlo je eufemistično", kaže Mutschler.

Njemački proizvođači oružja zadovoljno trljaju ruke

Pogled u posljednji izvještaj savezne vlade o izvozu oružja iz studenog 2019. godine to potvrđuje: Na primjer, u prvoj polovini 2019. godine odobren je izvoz oružja u Egipat u vrijednosti od preko 800 milijuna eura, uključujući projektile i rakete, dijelove za rakete i sisteme za uzimanje cilja na nišan. Ujedinjenim Arapskim Emiratima odobrena je i prodaja radara za lokaliziranje i pronalazak ciljeva. Ova zemlja već godinama aktivno sudjeluje u krvavom ratu u Jemenu.

Armin Papperger, šef najveće njemačke kompanije za proizvodnju oružja "Rheinmetall", početkom ožujka se pokazao zadovoljnim "super ciklusom" u prodaji oružja i najavio skok profita. Prema medijskim izvještajima, odgovorni u kompaniji Rheinmetall istaknuli su da su došla "posebna vremena za nabavku oružja, municije i oklopnih vozila". Rheinmetall je firma broj 22 širom svijeta u isporuci ratnih oružanih sustava. Zadovoljna je što mnoge zemlje vide potrebu da obnove svoju vojnu mašineriju i što za to imaju na raspolaganju veliki budžet i to ne samo u okviru NATO-a, gdje nastoje ostvariti cilj od 2 posto izdvajanja za vojsku od svog bruto društvenog proizvoda.

Sipri istraživačima je važno da u svojim godišnjim izvještajima zabilježe dugoročne međunarodne trendove. Njihove vrijednosti mjere se volumenom prodaje odnosno količinom isporučenog i prodanog oružja. Zbog toga se u SIPRI izvještaju pojavljuju brojke o udjelu pojedinih zemalja na tržištu oružja, a promjene se prikazuju u postocima.

Apsolutne brojke o transferu oružja u eurima ili dolarima nedostaju. Na zahtjev DW-a stručnjak SIPRI-a Wezeman procjenjuje da je obim međunarodne trgovine oružjem između 80 i 100 milijardi američkih dolara godišnje. Tako trgovina oružjem i vojnom opremom čini manje od jednog postotka svjetske trgovine. Dakle, argument da je trgovina oružjem važna za ekonomiju mnogih zemalja ne čini se točnim.