Foto: FaH/YouTube

PRIJETNJU predsjednika SAD-a Donalda Trumpa "vatrom i bijesom kakve svijet nikad nije vidio" prema Sjevernoj Koreji mnogi su protumačili kao aluziju na napad nuklearnim oružjem.

>> Dok Trump sve ozbiljnije prijeti Sjevernoj Koreji, Japanci se pripremaju za rat

>> Vojni stručnjak za Index: "Bilo kakav sukob u Sjevernoj Koreji rezultirao bi ogromnim žrtvama"

>> ANALIZA Što možemo očekivati ako stvarno dođe do rata između SAD-a i Sjeverne Koreje?

Sumnju je dodatno potvrdio idući dan kad je tvitao o američkom nuklearnom arsenalu koji je "daleko jači i moćniji nego što je ikad bio". Međutim, njegovo zveckanje nuklearnim oružjem nije izolirani incident. Trump pokazuje izrazito zanimanje, ako ne i opsesiju nuklearnim oružjem već desetljećima, piše BBC.

Trump formirao svoje stavove u Hladnom ratu

Ovo je pak u skladu s uvjerenjima 71-godišnjeg Trumpa, koja je formirao u znatno drukčijem vremenu. Njegov protekcionistički stav o trgovini nastao je pod utjecajem industrijske moći SAD-a u periodu poslije Drugog svjetskog rata. Njegova stajališta o imigraciji pod utjecajem su tadašnje Amerike koja je bila etnički, odnosno rasno mnogo homogenija nego danas. A njegov entuzijazam za nuklearno naoružanje seže iz doba hladnoratovske utrke između SAD-a i SSSR-a. 

Prošlog prosinca Trump je naglasio kako SAD mora "uvelike ojačati i proširiti" svoje nuklearno naoružanje i tako "nadmašiti" bilo kojeg protivnika. U kolovozu, za vrijeme predizborne kampanje, voditelj MSNBC-a Joe Scarborough izvijestio je da je Trump više puta pitao svoje savjetnike za vanjsku politiku zašto SAD ne može upotrijebiti nuklearno oružje, što je Trumpov stožer tada porekao. 

Trump: Zašto onda pravimo nuklearne bombe?

Međutim, u predizbornoj debati u travnju te godine Trump je na pitanje voditelja iste kuće Chrisa Matthewsa "bi li moglo doći do trenutka kada bi (nuklearno oružje) moglo biti iskorišteno" odgovorio: "Moguće. Moguće." Kada ga je voditelj pritisnuo, upozoravajući na rizik od otvorenog spominjanja takve mogućnosti, Trump je dao zapanjujući odgovor: "Pa zašto ih onda pravimo? Zašto ih pravimo?"

Ne samo što SAD više ne gradi nove nuklearne bojeve glave, već održava postojeći arsenal, odgovor pokazuje da Trump ne shvaća da je primarna funkcija takvog arsenala odvraćanje potencijalnih nuklearno naoružanih neprijatelja od toga da napadnu prvi. Trump je, međutim, još jednom naglasio da "neće micati nikakve karte sa stola".

No godinama prije toga, Trump je u intervjuu za Playboy 1990. također pokazao svoju fascinaciju nuklearnim naoružanjem: "Uvijek sam razmišljao o pitanju nuklearnog rata, to je vrlo važan element u mom misaonom procesu". Nazvao ga je "ultimativnom katastrofom" i usporedio s bolešću o kojoj nitko ne želi govoriti. "Vjerujem da je najveća od svih gluposti kada ljudi vjeruju da se to nikad neće dogoditi, jer svi znaju kako bi destruktivno to bilo, pa nitko ne koristi to oružje. Koje sranje."

Trump htio biti američki pregovarač sa SSSR-om o nuklearnom naoružanju

U jeku Hladnog rata 1984., Trump je čak u intervjuu za Washington Post izvalio da bi SAD trebao postaviti njega kao glavnog pregovarača sa SSSR-om o nuklearnom naoružanju. "Trebalo bi mi sat i pol vremena da naučim sve što se ima naučiti o tim projektilima. Mislim da ionako znam većinu toga", rekao je Trump, odajući i tada koliko precjenjuje svoje znanje o kompleksnim političkim problemima, što je karakteristika koja ga prati i na sadašnjoj predsjedničkoj funkciji.

Ako nam ovi komentari mogu nešto reći o njegovom "misaonom procesu", možemo zaključiti da Trump vjeruje da je američki nuklearni arsenal neučinkovit ako protivnici SAD-a ne vjeruju da je ova zemlja spremna "povući okidač". To se pak logično uklapa u njegovu strategiju "nepredvidivosti" koju je često isticao u predizbornoj kampanji, ali i otkad je ušao u Bijelu kuću.

Trump i njegov ministar obrane Jim Mattis naglasili su da bi SAD definitivno pobijedio u vojnom sukobu sa Sjevernom Korejom. To je gotovo sigurno točno, ali dok je Mattis upozorio da bi takav rat bio "katastrofalan" jer bi značio ogroman broj civilnih žrtava s obje strane Korejskog poluotoka, a možda i dalje od toga - pogotovo u slučaju nuklearnog napada s bilo koje strane - od Trumpa se nije moglo čuti da uzima takve katastrofalne posljedice u obzir. Takav ishod bi se jako teško mogao uzeti kao uspjeh. Je li Trump toga svjestan?