TURSKA je brzo reagirala na poziv Rusije, SAD-a i Francuske na hitan prekid vatre između vojnih snaga Azerbajdžana i etničkih Armenaca oko Nagorno-Karabaha i poručila da te tri zemlje ne bi trebale imati nikakvu ulogu u mirovnim naporima.

Francuska, Rusija i SAD supredsjedatelji su tzv. Skupine iz Minska Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), osnovane 1992. u cilju posredovanja u desetljetnom sukobu oko te planinske enklave.

Tri velesile pozvale su na mir u trenutku kada se u tom području, naseljenom većinom Armencima, ali koje pripada Azerbajdžanu, vode najteži sukobi od 1990-ih.

"Pozivamo na trenutačni prekid neprijateljstava između relevantnih vojnih snaga", navodi se u njihovoj zajedničkoj izjavi u kojoj također traže da se Armenija i Azerbajdžan "bez odgode, u dobroj vjeri i bez ikakvih preduvjeta, vrate pregovorima pod okriljem Skupine Minsk OESS-a".

"Armenski okupatori"

No u govoru u turskom parlamentu prije objave te izjave turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan naglasio je da se protivi njihovu miješanju u taj spor.

"S obzirom na to da su SAD, Rusija i Francuska zanemarivali ovaj problem gotovo 30 godina, nije prihvatljivo da sudjeluju u naporima da se postigne prekid vatre”, rekao je.

Kazao je da se trajno primirje može postići samo ako se "armenski okupatori" povuku iz Nagorno-Karabaha.

Deseci ljudi poginuli su, a stotine su ozlijeđene u tom sukobu od nedjelje zbog čega jača zabrinutost za stabilnost na južnom Kavkazu, važnom koridoru za transport nafte i plina na svjetska tržišta.

Nagorno-Karabah odcijepio se nakon rata 1991.-1994. u kojem je poginulo najmanje 30.000 ljudi, ali nije međunarodno priznat.

Analitičari strahuju da bi se u sukob mogle izravno umiješati Rusija i Turska.