Foto: FaH

OD POČETKA godine do 9. svibnja u Bosnu i Hercegovinu ušlo je gotovo 3500 ilegalnih migranata, a vlasti ne znaju koliko ih je ostalo u BiH, preciznije koliko se njih uspjelo probiti do Hrvatske i dalje prema ostalim državama članicama Europske unije, prenijele su u petak banjolučke "Nezavisne novine".

Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima, koja djeluje pri Ministarstvu sigurnosti BiH, kazao je za taj list da je do prije dva dana zabilježen dolazak točno 3449 ilegalnih migranata.

Prikupljeni podaci govore da je riječ o sve većem problemu jer se od početka svibnja bilježi da u BiH svakog dana ulazi između 80 i 120 novih migranata.

Objekti za smještaj prebukirani

Objekti planirani za njihov smještaj odavno su prebukirani jer ukupno imaju tek nešto više od tisuću kreveta pa migranti sada spavaju i pod otvorenim nebom, a improvizirano šatorsko naselje niknulo je i u starom dijelu Sarajeva, u parku preko puta poznate gradske Vijećnice.

Sada je najveći pritisak migranata na Sarajevsku i Unsko-sansku županiju, a u ostalim dijelovima zemlje gotovo ih uopće nema, rekao je Ujić.

Migranti kroz Sarajevo uglavnom prolaze na putu prema sjeverozapadu BiH nastojeći što prije prijeći granicu s Hrvatskom.

Stanje na terenu mijenja se iz dana u dan, kazao je Ujić i dodao da je trenutačno "malo teže" jer migranti sporije odlaze iz BiH zbog toga što je Hrvatska dodatno zaštitila svoje granice.

"Moramo rješavati alternativni smještaj u Unsko-sanskoj županiji te izmjestiti migrante iz parka u Sarajevu izvan grada", kazao je ravnatelj Službe za poslove sa strancima.

U ponedjeljak konzultacijski sastanak

Iz Ministarstva sigurnosti BiH ranije su potvrdili da teško prikupljaju podatke o identitetu migranata pa se za mnoge od njih ne zna ni tko su niti odakle dolaze.

Najveći broj migranata ne želi ostaviti otiske prstiju jer bi ih u tom slučaju policije drugih država koje ih zateknu kao "ilegalce" na svome teritoriju automatski vraćale u BiH kao prvu državu u kojoj su se registrirali.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić, za ponedjeljak je sazvao konzultacijski sastanak predstavnika svih razina vlasti koji bi se trebali baviti migrantskom krizom.

Ujić je najavio da će na tom sastanku biti razmatrana dva prijedloga rješenja sadašnjih problema, no za sada o njima ne želi govoriti.  

"Siguran sam da ćemo riješiti i problem u Unsko-sanskoj županiji i da će se skratiti njihov boravak u BiH", uvjeren je Ujić.

"BiH nema plan za rješavanje krize"

Bivši ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović upozorio je kako vlada nema plan za rješavanje krize.

Danas oporbeni zastupnik u Zastupničkom domu parlamenta BiH Ahmetović je na konferenciji za novinare u Sarajevu kazao da je migrantska kriza u BiH eskalirala do te mjere da je nužna hitna reakcija svih razina vlasti, uključujući izvanrednu sjednicu Zastupničkog doma parlamenta BiH.

Optužuje sadašnje vlasti da ne znaju što treba činiti, a parlament da raspravu o tom gorućem problemu stalno odgađa za iduće redovite sjednice.

Propali planovi o prenamjeni vojarna za smještaj migranata 

Raniji planovi predviđali su aktiviranje napuštenih vojarni kao središta za smještaj migranata, no gotovo svi ti objekti u međuvremenu su predani u vlasništvo entitetskim ili lokalnim vlastima i više nisu raspoloživi, rekao je.

"Raniji plan je zastario jer nema više kapaciteta, a novog plana nema i to je problem", kazao je Ahmetović.

Upozorio je da je stanje u BiH s aspekata ilegalnih migracija već sada vrlo teško, a može se i pogoršati kada god Turska odluči "odškrinuti" vrata za izlazak migranata sa svog teritorija, a takva opasnost prijeti i od drugih država koje taj problem jednostavno pokušavaju prebaciti na nekog drugog

"Ovo može postati veliki balkanski problem, a time i problem BiH", kazao je Ahmetović.

Prijeti opasnost da bosanskohercegovački gradovi postanu kampovi s izbjeglicama bez ikakve kontrole, upozorio  je.

Sigurnosna i zdravstvena prijetnja 

Prema podacima Službe za poslove sa strancima BiH od početka godine do 9. svibnja u tu je zemlju ušlo gotovo 3500 ilegalnih migranata, no nitko ne zna koliko je takvih još uvijek u BiH, a koliko ih se uspjelo probiti do Hrvatske i nastaviti put zapadnih država Europske unije.

U starom dijelu Sarajeva niknulo je improvizirano šatorsko naselje u kojemu bez ikakvih higijenskih uvjeta svakodnevno boravi između stotinu i četiri stotine migranata kojima je to tranzitna točna na putu za Bihać i dalje prema Hrvatskoj.

Sarajevska policija nema preciznu evidenciju tko dolazi i boravi u tom šatorskom naselju, a načelnik policijske uprave Stari grad, Nusret Selimović, ovaj tjedan potvrdio je da je sa sigurnosnog aspekta stanje "vrlo napeto".

"Naši podaci pokazuju da je među migrantima najmanji broj onih s ratom zahvaćenih područja. Uglavnom su to osobe afroazijskog podrijetla, 12 do 13 etničkih skupina: od Nigerije, Libije, Alžira, Maroka, Pakistana, Afganistana. Među tim ljudima ima (pripadnika) raznih socijalnih slojeva, a ima i onih koji prema informacijama iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i po indikatorima boluju od teških zaraznih bolesti i s te strane stanje je vrlo ozbiljno. Među njima je i znatan broj onih koji su uživatelji raznih opijata, narkotičkih sredstava", kazao je Selimović.

5 do 12 odavno je prošlo

I zastupnik Ahmetović suglasan je da pojedinci među migrantima mogu predstavljati veliki sigurnosni problem i za druge izbjeglice, ali i za građane BiH.

"Solidarnost s izbjeglicama je nužna, no sve razine vlasti morale bi odmah, a ne u ponedjeljak uspostaviti novi operativni plan kako bi se učinkovito kontrolirala migrantska kriza", kazao je Ahmetović.

Time je komentirao poziv predsjedatelja Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića predstavnicima drugih tijela vlasti na sastanak u ponedjeljak na kojem bi se razmotrile mjere nužne za suočavanje s migrantskom krizom.