"U Hrvatskoj još ima glava koje vjeruju u ratne ciljeve"
PREDSJEDNIK Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac u razgovoru za Index je kazao kako smatra da je došlo vrijeme da se Hrvatska okrene politici koja će dobro razmisliti što se prigodom obilježavanja operacije "Oluja" zapravo treba slaviti.
Na početku razgovora Pupovac se osvrnuo na kritiku predsjednika Zajednice Srba Hrvatske i Bosne i Hercegovine (ZSHBH) Branislava Švonje, koji je kritizirao njegovo (ne)zauzimanje za prognane Srbe te za nanošenje štete srpskom narodu u Hrvatskoj.
"Ne bih komentirao izjave gospodina Švonje jer one ne zavrjeđuju komentar budući da on ne predstavlja autentične izbjegličke niti bilo koje druge stavove ili populacije. On se za sebe pobrinuo kako u Srbiji tako i u Hrvatskoj. Stanje njegove kuće kako u Novom Sadu tako i ovdje u Hrvatskoj je takvo da on ne može na autentičan način govoriti o onome što danas prolaze i proživljavaju Srbi u Hrvatskoj ili oni koji su još u Srbiji. On je jedan od onih koji zapravo zarađuju ili pokušavaju zarađivati na muci izbjegličke populacije." - kazao je potpredsjednik SDSS-a.
Pupovac je prokomentirao redovito potenciranje problema izbjeglih Srba iz Hrvatske u vrijeme obilježavanja operacija "Bljesak" i "Oluja", te se osvrnuo na razloge zbog kojih (ne)bi trebalo slaviti te operacije.
"Trebali bi smo se zamisliti što zapravo slavimo"
"U izbjegličkoj populaciji je uobičajeno i često da su stavovi oštriji i isključiviji nego što je to u ostatku populacije, i to treba razumjeti. Posebno kada govore same izbjeglice i njihovi autentični predstavnici. Njihove gorčine, stradanja i gubici im u nekom smislu daju za pravo da govore o tome, pa makar ponekad izricali političke ili druge stavove koji ili nisu realni ili im ne mogu pomoći pri rješavanju njihovog statusa. Ali to je nešto što je teško izbrisati s obzirom na ona stradanja koja je ta populacija proživjela."
"Kada govorimo o slavlju, mislim da bi smo se danas, 12 godine nakon "Oluje", svi skupa trebali zamisliti što zapravo slavimo. Je li to završetak rata s takvim stradanjima i posljedicama, ne samo za Srbe koji su izbjegli nego i za cijelu Hrvatsku. Uz dužno poštovanje prema onima koji obilježavaju taj dan, mislim da je došlo vrijeme da se okrenemo politici koja će promisliti što se zapravo u svemu tome treba slaviti." - ističe Pupovac.
"Ja ne znam što se danas još uvijek slavi kod nas. Je li to uspostava teritorijalne cjelovitosti, je li to egzodus Srba ili stradanja koja su pri tome nastala, ili neka vrste političkih pobjeda koje pojedine stranke i pojedine grupacije žele održavati i slaviti. To je nešto o čemu bi smo vjerojatno svi trebali razmisliti. Za neke od ovih stvari sigurno ima razloga za slavlje, a za neke ima samo razloga za zabrinutost i za žalost." - kaže.
Glave koje vjeruju u ratne ciljeve
Pupovac se za Index prisjetio gdje je bio prije 12 godina, početkom kolovoza 1995. kada je tadašnja hrvatska vlast objavila početak vojnog oslobađanja okupiranih teritorija koji su se pod UN-ovim protektoratom zvali "Sektor Sjever" i "Sektor Jug".
"Bio smo tu gdje sam bio i sve vrijeme, u svojoj obitelji s mojim roditeljima koji su bili tamo gdje su uvijek živjeli. Bilo je onih koji su mi govorili - prevedi ih na Hrvatsku stranu jer mi krećemo. Naravno da na to nisam mogao pristati i sretan sam što su oni ostali živi. Nesretan sam što mi je otac umro u izbjeglištvu i što mi je roditeljska kuća zapaljena, ali sam sretan što smo imali snage da se ona ponovno obnovi. Živo se sjećam press konferencije koju sam održao onog prijepodneva kada je objavljeno da je Hrvatska vojska ušla na područje pod zaštitom Ujedinjenih naroda i kada je bilo očito da je egzodus krenuo i da su stradanja neizbježna. Tada sam tražio i smatrao da je dovoljno da se u tom pogledu stane i da je dovoljno da se dogovorom cijela stvar završi bez ovakve katastrofe. Nažalost ta poruka nije poslušana, a da stvar bude gora nakon toga su uslijedile radnje koje su zapravo išle za tim da egzodus učine trajnim i bez mogućnosti povratka. Paljenje kuća, ubijanje civila, otuđivanje imovine i donošenje zakonskih akata prema kojima ljudi nisu mogli ni na koji način dobiti državljanstvo, uživati svoju imovinu ili imati neku elementarnu sigurnost." - napominje predsjednik SNV-a.
"Inače, kao i svi očekivao sam, zalagao se, vjerovao i činio sve da se uspostavi mir, od prvoga dana nagovještaja rata pa do odvijanja zadnjih ratnih aktivnosti. Ono što je rat pokvario, danas nastojim popraviti u mirnodopskim uvjetima. No ratnih politika, glava koje vjeruju u ratne ciljeve i slave neku vrstu ratnih ciljeva i naravno teškoća da se u miru popravi ono što je rat pokvario - još uvijek ima." - dodaje.
Neshvatljivi nedostatak sućuti za egzodus i stradanja Srba
Upitan o famoznom planu Z4, koji je išao za tim da se mirnim putem pokuša uspostaviti hrvatska vlast na okupiranom teritoriju, Pupovac kaže kako je to bila "pregovaračka opcija koju očito nitko nije htio ozbiljno prihvatiti."
"Kao takav Z4 u onom obliku u kojem je ponuđen, sigurno ne bi opstao već bi bio redizajniran, ali je ipak trebao imati šansu. Ne u tolikom obimu i ne kao tako visoka autonomija, ali kao prilika ljudima s toga područja plan bi dao prostora za mirnu reintegraciju u Hrvatsku. Netko ju tu napravio nešto da taj plan bude onemogućen i da ljudi nemaju tu priliku. Tko je u tome sudjelovao za sada postoje tek indicije, ali nadam se da će vrijeme brzo pokazati tko je sve aktivno doprinio tome da ta pregovarača platforma ne bude prihvaćena i da to onda posluži kao zeleno svjetlo za ratne akcije poput "Bljeska" i "Oluje" - smatra Pupovac.
Na kraju razgovora Milorad Pupovac je iznio neka svoja osjećanja i misli koja doživljava svake godine kada se u Hrvatskoj svečano obilježava "Oluja": "Razumijem sugrađane Hrvate koji "Oluju" obilježavaju kao kraj rata i kao uspostavu teritorijalnog suvereniteta, ali ne razumijem kada se slave političke pobjede i kada se nema nimalo sućuti za egzodus i za stradanja koja su uslijedila nakon toga. Ta vrsta bezosjećajnosti baca ozbiljnu sjenu na to slavlje."
I.K.
Foto: H.P.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati