IZVJEŠTAVAJUĆI o tijeku suđenja austrijskom monstrumu Josefu Fritzlu, svi strani i domaći mediji su redovito pisali o sedmero djece koje je Fritzlova kćer Elisabeth začela u nasilnim incestnim odnosima sa svojim ocem koji ju je zapravo silovao.

Agencija Associated Press (AP) u kontekstu tog slučaja piše o tome kako zemlje Europske unije tretiraju incestuozne spolne odnose te je došla do iznenađujućeg otkrića kako incestuozni spolni odnosi između punoljetnih srodnika koji su na spolni odnos pristali uz obostranu privolu, u Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu nisu podložni kaznenom procesuiranju.

Svi ostali oblici incestuoznih spolnih odnosa, poput odnosa s vlastitom maloljetnom djecom su zakonom zabranjeni i podložni su kaznenom progonu.

Rumunjska razmišlja o promjeni zakona

Associated Press također prenosi informaciju kako u Rumunjskoj postoji inicijativa o promijeni zakonske odredbe kojom bi se incestuozni spolni odnosi između punoljetnih osoba koje su na odnose dobrovoljno pristale, izbacili iz kaznenog zakona te bi ih se tako prestalo smatrati kaznenim djelom.

Slične zakonske odredbe u Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu postoje već desetljećima i nikako ih se ne smatra predmetima kaznenog zakona već su svrstani u domenu morala svake osobe pojedinačno.

U Rumunjskoj se izmjena zakonske odredbe u tom smislu razmatra u okviru šire reforme tamošnjeg kaznenog zakona, međutim zasad nema naznaka kada bi se o spomenutoj izmjeni uopće moglo raspravljati u rumunjskom parlamentu. Zna se tek da među rumunjskim parlamentarcima postoji žestoko protivljenje izmjenama zakona koje bi ozakonile dobrovoljne incestuozne spolne odnose punoljetnih osoba.

Važeći zakon u Rumunjskoj predviđa stroge kazne za počinitelje svih vrsta incestuoznih spolnih odnosa, a najstroža moguća kazna iznosi sedam godina zatvora. U Sjedinjenim Država su zabranjeni svi oblici incesta uključujući i odnose uz obostrani pristanak, međutim u pojedinim državama ne postoji praksa izricanja kazni za takve vrste prekršaja.

Osam godina zatvora za incest s djetetom

U Hrvatskoj člankom 28. Obiteljskog zakona je navedeno da brak ne mogu međusobno sklopiti krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi sestra i brat, polusestra i polubrat, dijete sa sestrom ili polusestrom ili bratom ili polubratom svojega roditelja, djeca sestara i braće te polusestara i polubraće.

Iz opravdanih pak razloga sud može u izvan­parničnom postupku dopustiti sklapanje braka između djece sestara i braće te djece polusestara i polubraće, međutim zakonom nisu definirani spomenuti opravdani razlozi već o njima u svakom pojedinačnom slučaju odlučuje nadležni sud.

Kazneni zakon pak u članku 198. osobi koja izvrši spolni odnos ili s njim izjednačenu spolnu radnju s rođakom po krvi u ravnoj lozi ili s bratom ili sestrom, "prijeti" novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Za incest s maloljetnom osobom zakonom je zapriječena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a za incestuozni odnos s djetetom počinitelju prijeti kazna zatvora od jedne do osam godina.

"Hrvatska to ne bi mogla progutati"

Ocjenjujući spomenutu rumunjsku inicijativu, bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt nam je rekla da u Hrvatskoj takva inicijativa najvjerojatnije ne bi prošla. Dodala je da se tijekom svoje političke karijere nije susrela s takvom inicijativom te napomenula da male zemlje poput Hrvatske o tome uopće ne bi trebale niti razmišljati.

Istakla je da je Hrvatska već imala takvih situacija na svojim otocima na kojima su posljedice takve prakse još uvijek vidljive. Škare Ožbolt pritom podsjeća na opće poznate medicinske spoznaje koje ukazuju na povećanu opasnost od genetičkih poremećaja i s njima vezanih oboljenja kod djece začete među srodnicima.

Zbog svega toga smatra da izmjena zakona u smislu u kojem to razmatra Rumunjska, u Hrvatskoj nema smisla, jer je postojećim zakonom to pitanje najbolje regulirano, a osim toga, smatra Škare Ožbolt, s moralnog aspekta "Hrvatska to ne bi mogla progutati". Zaključila je kako u današnjoj Hrvatskoj nema potrebe za ozakonjenjem incesta među punoljetnicima.

"Nije vrijeme za takve promjene"

Još jedna bivša ministrica pravosuđa i saborska zastupnica Ingrid Antičević Marinović, rekla nam je kako u Hrvatskoj trenutno ima puno važnijih problema koje bi trebalo rješavati te napomenula kako se naše zakonodavstvo još uvijek muči s nekim zakonima koji su "zapeli" još 90-ih godina.

Istakla je da kazneno pravo ima svoje prioritete koji "ne mogu čekati" i kojima rumunjsku inicijativu u eventualnoj hrvatskoj inačici ne bi trebalo pretpostaviti. Dodala je da se ne sjeća da je slična inicijativa u Hrvatskoj ikad bila prisutna.

Komentirajući inicijativu Rumunjske za izmjenu tamošnjeg zakona, Antičević Marinović također podsjeća na brojne probleme koje za sobom povlače incestuozni spolni odnosi. Tu se primarno ističe visok rizik od začeća i rađanja bolesne djece, a istovremeno tu je pitanje moralne osude okoline u kojoj živimo.

"Nema potrebe za izmjenom postojećeg zakona"

Nezavisni saborski zastupnik Dragutin Lesar rekao nam je da smatra da postojeći pravni sustav ne bi trebalo mijenjati samo zbog činjenice da negdje drugdje u Europi postoje zakonske odredbe koje se kose s našim zakonom.

Lesar kaže da mu nije poznat razlog zbog kojeg se u Francuskoj ili Španjolskoj dobrovoljni incest među punoljetnim osobama ne kažnjava, ali smatra da su okolnosti u tim zemljama koje imaju daleko više stanovnika nego Hrvatska, bitno drugačije nego što je to kod nas. Također je rekao da su naši zakoni izrazito orijentirani prema zaštiti djece pa se u tom kontekstu treba gledati na odredbu kojom je incest u svim oblicima podložan procesuiranju.

Podsjetio je na poteškoće koje je zdravstveni sustav ranije trpio na otocima i u drugim zatvorenim sredinama te zaključio kako nema potrebe za izmjenom postojećeg zakona kojim je reguliran incest.

K.I.
Foto: AFP, Ilustracija