54.158.194.80 US
 

U saboru obilježeno devet godina od ulaska u NATO

Piše: Hina
četvrtak, 12.4.2018. 15:26
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

DEVETA godišnjica članstva Hrvatske u NATO-u obilježena je u Hrvatskom saboru gdje su se politički i vojni dužnosnici složili da je Hrvatska ostvarenjem svog prvog strateškog cilja, koji je zalog sigurnosti, na taj način osnažila sveukupan položaj na međunarodnoj sceni.

"Hrvatska je prije devet godina postala dijelom najjačeg vojnopolitičkog saveza u povijesti (....) Osnažili smo svoj međunarodni položaj na sigurnosnoj, političkoj, gospodarskoj i geopolitičkoj razini", kazao je ministar obrane Damir Krstičević.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je dobila priliku ravnopravno s ostalim članicama raspravljati o ključnim globalnim pitanjima, podsjetivši da hrvatski vojnici u vojnim misijama NATO-a promiču mir i sigurnost, iako se ne tako davno zemlja borila za svoj opstanak.

"Suverenitet i samostalnost ostvarili smo na najteži mogući način: ratom, ispunivši time prvi od dva strateška politička cilja", podsjetio je Krstičević i istaknuo NATO savez kao zalog sigurnosti.

"Nema blagostanja i nema napretka tamo gdje nema osjećaja sigurnosti. Ona je temeljni preduvjet za miran razvoj društva, a osobito društva s nedavnim iskustvom rata, poput Hrvatske", istaknuo je ministar i dodao da će Hrvatska težiti postupnom povećanju ulaganja u obrambeni proračun prema željenom iznosu od dva posto BDP-a.

Kolindin savjetnik kaže da kupovina starih aviona nije gubitak novca

Savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost Vlado Galić je u ime predsjednice i vrhovne zapovjednice hrvatskih oružanih snaga Kolinde Grabar-Kitarović kazao da je pristupanje NATO-u označilo "ponosni završetak jednog zahtjevnog procesa, a istodobno i prvi korak na dugom putu na koji smo krenuli s našim saveznicima, putu trajnog izazova transformacije i prilagodbe uvijek novim izazovima".

"Hrvatska je postupno spoznala sve prednosti pripadnosti najuspješnijem obrambenom savezu država u povijesti i sustavu kolektivne obrane koji je euroatlantskom prostoru podario više od pola stoljeća mira i blagostanja", kazao je Galić.

Sa saveznicama u NATO-u, istaknuo je, Hrvatska dijeli teret ispunjenja triju temeljnih zadaća: kolektivne obrane, upravljanja krizama i kooperativne sigurnosti. Hrvatska to, nastavio je, dokazuje svojim djelovanjem u misijama u Afganistanu, gdje je prisutna već punih 15 godina, i Kosovu.

Osvrnuvši se na nedavnu odluku vlade o obnovi ratnog zrakoplovstva, odbacio je kritike da se radi o "gubitku proračunskih sredstava".

"To je investicija u našu budućnost, s dugoročnim učincima na sigurnost Hrvatske, njezin vanjskopolitički položaj, ali i njezin gospodarski i tehnološki razvoj", ocijenio je Galić.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, Miroslav Tuđman, kazao je da NATO kao vojni savez "gospodarski i tehnološki najrazvijenijih zemalja nema odgovornost samo za sigurnost svih svojih članica nego je instrument stabilnosti međunarodnog poretka i kolektivne sigurnosti".

"NATO je kao vojna struktura pouzdana zaštita od tradicionalnih ugroza i konvencionalnih sukoba, ali i terorističkih napada na pučanstvo i kritičku infrastrukturu te hibridnog, informacijskog rata koji ima za cilj razarati vrijednosti na kojima počivaju nacionalne države i njihovi kulturni identiteti", kazao je Tuđman.

Načelnik Glavnog Stožera OSRH-a general zbora Mirko Šundov, kazao je da je pristup NATO-u događaj od "povijesnog značaja" za Hrvatsku.

"Građani Hrvatske zbog agresije i nametnutog nam rata, kojeg smo vodili kako bismo oslobodili zemlju i u kojem smo pobijedili, potpuno su svjesni krhkosti mira, njegova značaja i razarajuće brzine kojom dolaze prijetnje miru", kazao je Šundov i ocijenio da su zbog te spoznaje i građani i političari težili pridruživanju u NATO savez.

Poseban gost ovogodišnje obljetnice je bio glavni znanstvenik NATO-a i čelnik Organizacije za znanost i tehnologiju NATO-a Thomas H. Killion.

Trebaju im znanstvenici i inženjeri

On je istaknuo da 5000 NATO znanstvenika dijeli svoje inovacije i da Hrvatska u tome već sudjeluje.

"Ono što nam treba su znanstvenici, inženjeri koji će biti predani i moći objasniti vojnom osoblju kako koristiti tu znanost. Moramo imati znanstvenike, moramo imati civilnu i vojnu stranu zajedno kako bi se znanost mogla primijeniti u korist vojne industrije (...) treba investirati u STEM obrazovanje, ono je ključno", kazao je Killion.

Predsjednik sabora Gordan Jandroković kazao je da je potrebno što češće prisjećati se zašto smo težili članstvu u NATO-u i Europskoj uniji, što smo postigli i što nam je to donijelo.

Pozivajući se na prvog predsjednika Franju Tuđmana, istaknuo je povratak svim vrijednostima demokratskih društava: parlamentarnoj demokraciji, zaštiti ljudskih prava, tržišnom gospodarstvu, vladavini prava te stabilnosti i sigurnosti.

Hrvatska je postala članica NATO-a 1. travnja 2009. polaganjem hrvatskog ratifikacijskog dokumenta u State Departmentu. Dokument je u Washingtonu u ime Hrvatske predala tadašnja veleposlanica RH u SAD-u Kolinda Grabar-Kitarović.

Hrvatska je prvi put kao punopravna članica sudjelovala na NATO-vom sastanku na vrhu 3. i 4. travnja 2009. u Strasbourgu i Kehlu.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije