Foto: Wikipedia, Shutterstock

U SARAJEVU je obilježena 100-ta obljetnica sarajevskog atentata na Franju Ferdinanda što je bio povod izbijanju 1. Svjetskog rata.

Austrougarskog prijestolonasljednika ubio je Gavrilo Princip. U Sarajevu će se održati svečani koncert Bečke filharmonije kojemu će nazočiti šefovi država regije među kojima i hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Ni ovaj događaj u BiH ne prolazi bez podjela. Republika Srpska ima vlastito obilježavanje, a jučer je u organizaciji vlasti Republike Srpske podignut spomenik Gavrilu Principu u Istočnom Sarajevu.

"Nikada nećemo i ne obilježavamo zajedničke praznike jer ih nikada nije bilo. To govori o današnjoj BiH kao državi koja se drži na silu. Nasilje međunarodnog faktora koji ovdje pokušava da trenira neku vrstu izgradnje države za što nema elemenata i nema unutrašnje volje i suglasnosti", rekao je premijer Republike Srpske Milorad Dodik.

Banac: Veličanje Gavrila Principa instrument u razgradnji BiH

Obilježavanje stote obljetnice Sarajevskog atentata kroz veličanje Gavrila Principa tek je instrument u rukama onih koji čine sve ne bi li razgradili Bosnu i Hercegovinu, ocijenio je hrvatski povjesničar, profesor Ivo Banac u intervjuu kojega je u subotu objavilo sarajevsko "Oslobođenje".

"Njih ne zanima Gavrilo Princip. Njih zanima samo kako da ospore neku zajedničku točku gledanja na događaje iz 1914. godine", kazao je Banac komentirajući činjenicu da su vlasti Republike Srpske u petak u Istočnom Sarajevu priredile otkrivanje spomenika atentatoru na austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda kao i da organiziraju vlastito obilježavanje obljetnice Sarajevskog atentata nakon što su odbili sudjelovati u zajedničkim manifestacijama priređenim u Sarajevu poput koncerta Bečke filharmonije.

Banac je kazao kako je žalosno da u BiH nakon svega što se dogodilo 90-ih godina prošlog stoljeće još ima onih koji rade na njezinu razdoru.

"Sve je to jedna destruktivna akcija i nema nikakve svrhe koju bi netko tko hladno razmišlja mogao podržati", istaknuo je Banac.

Izlaz iz takve situacije, kako je kazao, ipak ne može biti u zabrani gradnje spomenika poput onoga u Istočnom Sarajevu, jer demokracija mora trpjeti i svoje neprijatelje uzdajući se da će u konačnici ona pobijediti iako ni za to nema nikakvih jamstava.

"Prije svega se nadam, iako je to teško prihvatiti u ovom trenutku, da postoji neka riješenost međunarodne zajednice da se ne odustane od BiH", kazao je Banac.

Danas se obilježava točno 100 godina od Sarajevskog atentata na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda, koji je bio i neposredan povod Prvom svjetskom ratu. U Sarajevu će se održati središnja manifestacija obilježavanja, koncert Bečke filharmonije u znamenitoj sarajevskoj Vijećnici, na kojem će sudjelovati i brojni strani uglednici, među kojima i hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Događaju kojim se na simboličan način i bez ikakvih političkih konotacija pokušava poslati univerzalna poruka o potrebi jačanja mira i suradnje nazočit će, uz formalnog domaćina austrijskog predsjednika Heinza Fischera, i predsjednici Crne Gore i Makedonije Filip Vujanović i Đorge Ivanov te visoki predstavnici zapadnih zemalja.

Srbijanski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović i srbijanski premijer Aleksandar Vučić sudjelovat će, prema najavama, isti dan na odvojenom obilježavanju istog događaja, koje će se održati u Višegradu u režiji Emira Kusturice.

Prijepore oko obilježavanja srpska strana u BiH tumači navodnim protusrpskim karakterom svečanosti obilježavanja, pozivajući se na srpsko podrijetlo atentatora Principa, unatoč činjenici da u Sarajevu nije organiziran nikakav skup niti manifestacija na kojima bi se o Principu govorilo u negativnom kontekstu, kao i tome da je pripadao organizaciji "Mlada Bosna" koja je okupljala uglavnom studente i drugih nacionalnosti koji su željeli oslobođenje od Austrougarske monarhije i formiranje zajedničke države južnih Slavena.

"Europa je bila golema grobnica"

Prvi svjetski rat s deset milijuna mrtvih i 20 milijuna ranjenih te glad, regionalni sukobi i Španjolska gripa koji su izbili u poraću i odnijeli još četiri puta toliko žrtava, desetkovali su Europu i demografski i moralno.

"Europa je bila golema grobnica. Naslijeđe Velikog rata bilo je pogubnije za moral ljudi nego za gospodarstvo", kaže francuski povjesničar Jean-Yves Le Naour, specijaliziran za Prvi svjetski rat. "Za razliku od godina 1944/1945. koje su donijele nadu u bolju budućnost, u bolji svijet... društvo je 1919. bio paralizirano teretom mrtvih", objasnio je.

Tri milijuna ratnih udovica i šest milijuna siročadi zavili su Europu u crno, nastupilo je "doba velikog oplakivanja", ocjenjuje Annette Becker, profesorica povijesti na pariškom sveučilištu.

"U Francuskoj, koja je iskusila neka od najtežih ratnih stradanja, procjenjujemo da su između dvije trećine i tri četvrtine francuskog društva bile izravno ili neizravno u koroti", kaže Bekcer. "Dimenzije osobne tragedije nisu se mogle usporediti ni s čime u prošlosti - te silne smrti mladih ljudi, te nasilne smrti s neviđenim mutilacijama".

Svakog dana ginulo je u prosjeku 900 Francuza i 1200 Nijemaca

Manje poznati aspekt razdoblja nakon Prvog svjetskog rata bio je velik trud vlada da suzbiju znakove žaljenja jer se oplakivanje smatralo "izdajom" boraca koji su se veličanstveno žrtvovali u bitki.

Oplakivanje je postalo još teže zbog razočarenja koje je nastupilo nakon rata. Povratak mira nije donio mnogo koristi ljudima koji su se borili na bojišnici, a ratni gubitnici osjećali su "strašnu mržnju i frustraciju zbog uvjeta mirovnog sporazuma koji su u konačnici stvorili okvir za Drugi svjetski rat", navodi Becker.

Prebrojavanje mrtvih među milijunima stradalih boraca bilo je prestrašno. U prosjeku, 900 Francuza i 1200 Nijemaca ginulo je svakog dana između 1914. i 1918. godine.

Preživjeli su se pak kući vraćali s teškim i trajnim sjećanjima na užase kojima su svjedočili.

Amputirani, osakaćeni, slijepi i s brojnim drugim oštećenjima kao posljedicama izloženosti bojnim otrovima, vidljivih svima, bili su jasni simboli užasa novih tehnologija testiranih na bojištu: strojnica, bojnih otrova, bacača plamena i topništva korištenog u dotad neviđenim razmjerima.

Unatoč naporima da se tim žrtvama pomogne - Francuska je tako ustanovila nacionalnu lutriju namijenjenu isključivo financiranju rekonstrukcije "slomljenih lica" - mnogi od tih usamljenih, izobličenih ljudi završili su kao prosjaci na ulicama.

"Često se sumnjalo da je ludilo pokušaj vojnika da izbjegne svoju dužnost"

A mnogi drugi svoje su dane odbrojavali zatvoreni u azilima. Procjenjuje se da je gotovo polovica preživjelih pretrpjela neki oblik mentalne traume.

Ranih poslijeratnih godina te su nevolje bile još nepodnošljivije zbog izostanka razumijevanja okoline. Tek 1915-1916. liječnici su počeli ozbiljno proučavati psihološke traume. "U kontekstu opadanja morala, često se sumnjalo da je ludilo pokušaj vojnika da izbjegne svoju dužnost", objašnjava Becker.

Novija istraživanja konačno su bacila novo svjetlo na domet počinjene štete. Danas se zna da je oko 600.000 njemačkih vojnika bilo liječeno zbog psiholoških poremećaja tijekom rata. U Francuskoj je oko 20.000 bolničkih kreveta, ili oko 15 posto od ukupnog broja, bilo namijenjeno za takve slučajeve. Velika Britanija osigurala je oko 65.000 posebnih mirovina za traumatizirane ratom. Dvadeset godina poslije, u azilima je bilo najmanje 4000 francuskih veterana Prvog svjetskog rata koji su još živjeli u noćnim morama do tada neviđenih barbarstava kojima su svjedočili.

Josipović: Političari trebaju osigurati mir svojim narodima i zemljama

Predsjednik Republike Ivo Josipović, u vezi obilježavanja 100. obljetnice početka Prvog svjetskog rata kojoj će večeras biti nazočan u Sarajevu, u izjavi novinarima u Gunji, poručio je danas kako se moramo naučiti da postoje različita gledišta na povijest te kako je prva i najvažnija zadaća, "posebice nas koji se bavimo politikom, da osiguramo mir svojim narodima i zemljama".

U ocjeni prve godišnjice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji Josipović je novinarima rekao kako je "bilo dobroga, ali i propuštenoga. Obično se referiramo na iskorištenost fondova. Tu nismo učinili sve što je potrebno, ali nije kasno", kazao je Josipović. Napomenuo je kako se Hrvatska pozicionirala kao faktor u EU, ali nije ostvarila konkurentnost i rast gospodarstva, radi čega je, kako je kazao, i ušla u EU.

Josipović je novinarima potvrdio kako će se idućeg tjedna sastati s predstavnicima ruskih plinaša i naftaša. "To je dobro i pokazuje koliki je interes za Hrvatsku", ocijenio je rekavši kako "cijeli taj posao vodi Vlada", te će razgovorima s ruskim plinašima i naftašima nazočan biti i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Naglasio je kako je nova energetska politika ključ dobre budućnosti Hrvatske te treba iskoristiti svaku priliku za razgovor.

Vučić i dužnosnici RS-a u Višegradu obilježili Sarajevski atentat

Srbijanski premijer Aleksandar Vučić i ministar vanjskih poslova Ivica Dačić te najviši dužnosnici Republike Srpske (RS) obilježili su u subotu u Višegradu u istočnoj Bosni stogodišnjicu sarajevskog atentata na austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda, na svečanosti kojom je dominirala vjerska i nacionalistička ikonografija te veličanje atentatora Gavrila Principa.

U Višegradu je bio i partijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej koji je predvodio vjerski obred.

Vučić je u govoru okupljenima poslao pomirljive poruke tvrdeći da Srbija poštuje sve druge i nikom ne želi zlo. Najavio je da RS uvijek može računati na Srbiju i posebne veze s njom sukladno Daytonskom sporazumu.

"Na to imamo pravo a nikome ne smetamo", istaknuo je Vučić.

Predsjedniku RS Miloradu Dodiku istup u Višegradu je poslužio za povijesne analize u kojima je Principa opisao kao borca za slobodu.

Ustvrdio je da su Srbi u BiH uvijek bili, a i danas su izloženi progonima i zaključio da je glavni problem u tome što se od BiH nastoji napraviti jedinstvena država. "Željeli su to i prije 100 godina i sada to žele", rekao je Dodik.

Naglasio je kako njegova vlada neće dopustiti da se bilo što nameće i da će istrajati u borbi za autonomiju RS-a "sve do njezine nezavisnosti".

Srbijanski redatelj rođen u BiH Emir Kusturica osmislio je program obilježavanja sarajevskog atentata u kompleksu Andrićgrad u Višegradu koji je u subotu službeno otvoren nakon trogodišnje gradnje.

Bečka filharmonija odala počast Sarajevu i ideji ujedinjene Europe

Bečka filharmonija spektakularnim je koncertom u subotu u Sarajevu pridonijela obilježavanju stogodišnjice atentata na austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i supruge Sofije, a taj je čin Gavrila Principa bio povodom za izbijanje najvećeg rata u dodatašnjoj povijesti čovječanstva.

Sotinu godina kasnije, glazbom iz sarajevske vijećnice, znamenite građevine podignute u vrijeme vladavine Austro-ugarske nad BiH, poslana je poruka mira, suradnje i želje za jačim jedinstvom europskih naroda i država.

Na koncertu Bečke filharmonije bilo je nekoliko šefova država, među kojima i hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

Bečki su filharmoničari pod ravnanjem maestra Franza Welsera-Moesta priredili izniman glazbeni događaj koji je počeo himnom BiH, nastavio se djelima Haydna, Schuberta, Berga, Brahmsa, Ravela i Straussa da bi velika završnica bila izvedba Beethovenove "Ode radosti", himne Europske unije.

Predsjednik Bečke filharmonije Clemens Hellsberg rekao je da je koncert zamišljen kao glazbeno putovanje kroz vrijeme, visine i dubine ljudske duše.

"Današnjim koncertom Bečka filharmonija želi odati počast Sarajevu i njegovoj povijesti, mjestu susreta kultura i religija", kazao je Hellsberg dodajući da istodobno izraz dubokog poštovanja prema ideji ujedinjene Europe.

Austrijski predsjednik i pokrovitelj dolaska bečkih filharmoničara u Sarajevo Heinz Fischer izjavio je da je jezik glazbe svima razumljiv i ne poznaje granice, pa je sarajevski koncert time poslao poruku mira.

"Nije točno da iz povijesti nismo ništa naučili. Naprotiv, naučili smo puno i stoga gradimo jedinstvenu Europu", istaknuo je austrijski predsjednik.

Teška povijest Balkana, smatra Fischer, razlog je više da taj prostor brže napreduje prema trajnom miru u čemu EU igra važnu ulogu, ali doprinos treba dati svaki narod pojedinačno.

Apelirao je na građane BiH da se usredotoče na suživot i zajedničke ciljeve kako bi njihova zemlja što prije postala dijelom ujedinjene Europe.

"Radostan sam jer Sarajevo danas šalje najljepše slike u svijet", rekao je predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Podsjećajući na tešku prošlost Sarajeva, posebice u ratnim danima istaknuo je da se danas ne treba baviti krivnjom za ono što se događalo prije 100 godiina.

"U ratovima su svi gubili, osobito na Balkanu", rekao je Izetbegović dodajući da je "nakon stoljeća ratova potrebno je graditi stoljeće mira". "BiH treba ujedinjenu Europu, Europu mira i suradnje. Ona zaslužuje svoje mjesto u toj Europi", poručio je Izetbegović.

Na koncertu Bečke filharmonije, središnjem događaju obilježavanja Sarajevskog atentata, bili su i predsjednici Crne Gore Filip Vujanović te Makedonije Gjorgi Ivanov.