U SJENI rata za Donbas politički i vojni vrh Ukrajine odlučio je krenuti u napad na Hersonsku oblast, koja je pod ruskom okupacijom od prvog mjeseca rata. Ukrajinski predsjednik Zelenskij nedavno je u svom obraćanju najavio napad na Herson te oslobađanje ukrajinskog primorja.

Prema ukrajinskom ministru obrane Reznikovu, ovo je shvaćeno kao naredba da se oslobodi okupirani teritorij na jugu Ukrajine. U svrhu oslobađanja tog teritorija Ukrajina navodno okuplja vojsku od milijun ljudi. Također, u svom obraćanju predsjednik Zelenskij je tražio od civila da napuste ta područja, čak ih je pozvao da se evakuiraju na Krim. Čak je i gradonačelnik Mikolajiva (susjedne oblasti) pozvao sugrađane da napuste grad.

Ipak, daljnji detalji o najavljenoj protuofenzivi nisu poznati. Kasnije je rečeno da se točni planovi tek trebaju razraditi, a vremenski okvir u kojem bi se ofenziva trebala dogoditi ostao je prilično nejasan. Ukrajinska vojska uspijevala je izvršiti određene diverzije u Hersonskoj oblasti, u kojima je osvojila neka manja mjesta, i trenutno se ukrajinska vojska nalazi na 10-ak km od periferije Hersona. Linija bojišnice ipak se nije značajno pomakla od ruske okupacije te oblasti. 

Smanjen napredak Rusa

Trenutno je na svim frontovima zaustavljen ili značajno smanjen napredak ruske vojske. Budući da su obje vojske prilično umorne i desetkovane, čini se kako je u tijeku svojevrsna operativna pauza. Ono što se sada događa na svim frontovima jest ono što se naziva "rat gradova", za koji je karakteristično međusobno raketiranje iz gradova. Takav način ratovanja zabilježen je u Iračko-iranskom ratu 1980. godine.

Tako na frontu iz smjera Mikolajiva ukrajinska vojska raketira grad Herson, a ruska vojska iz Hersona raketira Mikolajiv. Ukrajinska vojska zahvaljujući sustavu HIMARS i balističkim raketama pogađa vojne ciljeve i nanosi određene štete ruskoj vojsci. Uz to, ukrajinska vojska ima pomoć komercijalnih satelita, koji im šalju ruske pozicije u realnom vremenu, što znatno doprinosi preciznosti raketnih sustava.

Isto tako ruska vojska na tom području nema dovoljno protuzračnih sistema da bi uspješno spriječila te raketne udare. S druge strane, iako je ruska vojska to negirala, potvrđeno je da je vratila u korištenje taktičko-balističke rakete "Točka-U". Stoga se ovih dana mogu vidjeti strašni raketni udari u oba smjera.

Iz ruskih medija i od analitičara se mogu čuti oprečne izjave vezane za ukrajinsku najavu protuofenzive na Herson. Jedni su to nazvali "ukrajinskom bajkom", drugi to vide kao nastavak pritiska Ukrajine na Zapad ne bi li dobila još oružja, a neki smatraju da ne treba podcijeniti pokušaj protuofenzive.

Ako se Ukrajina odluči na protuofenzivu, za očekivati je da to napravi prije zime. Ruska uprava u Hersonu bi se mogla konsolidirati do zime, do kraja pojačati kontrolu u oblasti, a i procjena je da bi se do zime mogla dodatno pogoršati gospodarska situacija Ukrajine, što zapravo i nije nešto neočekivano. 

Prema napisima iz zapadnih medija, ne očekuje se da Ukrajina oslobodi Herson ove godine. Izašla je vijest na CNN-u kako dužnosnici predsjednika SAD-a Joea Bidena u privatnim razgovorima iskazuju sumnju da bi Ukrajina mogla vratiti okupirane teritorije. Budući da su sa Zapada dolazile kontradiktorne vijesti, tako i ove treba uzeti s rezervom. Sve ove vijesti mogu služiti i kao vid obavještajnog rata, poput onih s početka rata kada se "predviđalo" da će Kijev pasti za 96 sati.

Krimski most

U vezi sa zapadnim dalekometnim raketnim sustavima, u medijima se počelo najavljivati i udar na Krimski most. Krimski most povezuje Krim s Krasnodarskim krajem u Rusiji, a otvoren je 2018. godine. To je najdulji most koji je Rusija izgradila i najdulji most u Europi, duljine 19 km. U 2014. godini, nakon aneksije Krima, Ukrajina je uspjela izolirati Krim, prekinula je između ostalog opskrbu pitke vode. Rusija je dakle radi praktične nužnosti povezala Krim s ruskim teritorijem. Osim praktične nužnosti, most ima i simboličku svrhu. Cilj je pokazati odlučnost Rusije da zadrži Krim.

Upravo zbog te važnosti nije neobično da se spominje napad na Krimski most s ukrajinske strane. Budući da je ukrajinska vojska prilično udaljena od Krimskog mosta (cca 250 km iz Zaporiške oblasti), balističkim raketama koje bi joj Zapad isporučio, koje imaju domet 300 km, mogla bi pogoditi most. Te prijetnje su shvaćene ozbiljno i prema izvještavanju ruskih medija postavljena je proturaketna obrana mosta.

Nova dimenzija ratovanja

Kako komercijalni sateliti (kao što su sateliti Elona Muska) otkrivaju Ukrajini ruske pozicije u realnom vremenu te ih Ukrajina intenzivno koristi, ruska strana otvoreno govori kako će doći vrijeme kada će ti sateliti biti meta ruskih napada. Nakon što je ukrajinska strana potopila rusku krstaricu Moskvu, SAD je smanjio dostupnost svojih satelita (iako dostavlja neke obavještajne podatke) upravo zbog realne ugroze ruskog rušenja satelita.

Upravo je Dmitrij Rogozin, donedavni generalni direktor ruske svemirske agencije Roscosmos, rekao kako je "zapadni svemirski sektor skrenuo prema ratu". Naveo je neke privatne tvrtke, poput SpaceX-a, koje šalju Ukrajini vizualne i radarske podatke u realnom vremenu. Ako bi se dogodilo rušenje satelita koji su pod službenom kontrolom SAD-a, SAD bi vjerojatno odgovorio. 

U takvom scenariju bi se otvorila nova dimenzija ratovanja, što bi bila velika opasnost za svijet općenito. Ruska strana ipak nije otišla dalje od medijskog konflikta te će vjerojatno na tome i ostati. Iz tog razloga je i SAD smanjio dostupnost svojih satelita Ukrajini, ali su tu uskočili komercijalni sateliti koji nisu pod izravnom upravom vlade SAD-a. Obje strane su zasad povukle kočnice te su male šanse da se medijski pretoči u stvarni konflikt, no opasnost postoji.

Bjelorusija

Ponovno se ovih dana najavljuje moguće uključivanje Bjelorusije u rat te napad na Kijev. Koliko je to ozbiljno shvatila Ukrajina govori podatak da je minirala kompletnu granicu s Bjelorusijom. Minirani su svi željeznički i cestovni pravci prema Bjelorusiji, kao i sama granica. Dignuti su i teritorijalna obrana i dio profesionalne vojske, sveukupno oko 150.000 ljudi pod oružjem na tom dijelu Ukrajine.

Ministarstvo obrane Ukrajine izvijestilo je kako je Bjelorusija predala Rusiji zračnu bazu Pribitki te da su tamo postavljeni raketni sustavi Iskander-M i S-400. Zračna baza nalazi se u Gomeljskoj oblasti u Bjelorusiji, praktički na granici s Ukrajinom. Primijećeni su i vojni kamioni iz smjera Minska prema Brestu koji su prevozili projektile za sustav protuzračne obrane S-300. Također, iz ukrajinskog ministarstva obrane su rekli kako se bjeloruski vojnici šalju u Rusiju na obuku, no naglašeno je kako je mala vjerojatnost uključivanja bjeloruske vojske u rat.

Nova faza rata

Zapadni raketni i satelitski sustavi, operativna pauza ruske vojske, rat gradova i nova najava proširenja fronta iz smjera Bjelorusije dovode nas do nove faze rata u Ukrajini. Ukrajina je trenutno ohrabrena uspješnim raketnim udarima kojima je uništila neka ruska skladišta oružja i zapovjedne centre u dubini okupiranih dijelova, kao i djelomičnim zaustavljanjem napretka ruske vojske u Donbasu.

Rusija s druge strane raketira gradove diljem Ukrajine, često i neselektivno, a na terenu održava i uspostavlja kontrolu faktičkog stanja u četiri oblasti koje je zauzela te odmara vojsku i nadopunjuje kadar.

Iako raketni udari pokazuju možda i najgore slike rata jer zgrade nestaju u jednoj sekundi, puno je civilnih žrtava i stvara se kaos na terenu, ovo je samo jedna međufaza rata i priprema za iduću.

Hoće li ta iduća faza uključivati (ponovni) napad na Kijev, pokušaj dovršetka okupiranja cijelog Donbasa i ruski napad na Odesu ili će Ukrajina krenuti u totalnu protuofenzivu na Herson, zasad je nepoznato. Trenutno je i jednima i drugima potrebna operativna pauza da se kadar odmori i popuni nakon skoro pet mjeseci nevjerojatnog tempa ratovanja.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala