Ilustracija: Ja Zmaj/Facebook

I AL JAZZERA Balkans pozabavila se temom oko Konzumovih bonova u državnim tvrtkama što je već godinama praksa, čiji zaposlenici dobivaju uskrsnice u Konzumovim bonovima. Zašto je upravo Agrokor izabran ne zna se, javne nabave za to nije bilo, već o tome odlučuju oni koji bonove dijele, a ugovore nitko ne želi pokazati.

Mjerodavne institucije još nisu dale odgovor na pitanje jesu li ti bonovi, koji se prakticiraju već godinama, nezakoniti ili ne i smiju li se, bez javnog natječaja, dodjeljivati samo za Konzum.

"Sretni jesmo, ali se pitamo zašto baš Konzum već godinama"

"Poslodavac je rekao da ćemo taj bon dobiti, a da je njegovo pravo i poslovna odluka koju on donosi gdje će taj bon on kupiti i dati radnicima. A u ovom vremenu mi smo sretni što smo taj bon uspjeli ostvariti. Imate li saznanja zašto je to Konzum? Nemam, iskreno ne znam. Pitam se već godinama i ne znam zašto je Konzum. To treba pitati upravu Hrvatskih pošta.", izjavila je za Al Jazeeru Balkans Jadrana Dumbović iz Hrvatskog sindikata pošte.

Na pitanje reporterke Al Jazeere Balkans, u upravi Pošte i HEP-a odgovorili su da je Konzum većini radnika najdostupniji, jer ima prodavaonice po cijeloj Hrvatskoj. Ali pitanje – o kakvom je točno poslovnom odnosu riječ, koliko su bonove platili i nije li možda riječ o kompenzaciji – jednostavno su odlučili ignorirati.  Šute i u Konzumu. Jesu li ti bonovi uopće zakonito sredstvo plaćanja nisu odgovorili ni u Ministarstvu financija, ni u Državnom inspektoratu.

Odgovore na ista pitana nije dobio niti Index prošle godine. A iz većine tvrtki tada nam je također odgovoreno kako je Konzum najdostupniji. "Kriterij za odabir trgovačkog društva bila je dostupnost prodajnog mjesta na svim područjima RH kako bi svi zaposlenici HEP-a imali jednake uvjete korištenja bona. Da se radnici ne osjete diskriminiranima odlučili smo se za Konzum", rekli su prošle godine iz HEP-a za Index dodajući kako primjerice  u pojedinim dijelovima Like nema trgovine Plodina pa bi zaposlenici iz tog kraja morali dugo putovati kako bi uspjeli potrošiti uskrsnice!'

Index je prošle godine kontaktirao i druge trgovačke lance na području Hrvatske s pitanjem kakva im je suradnja s državnim tvrtkama, nekima nije jasno kako to da godinama nisu uspjeli uspostaviti suradnju s niti jednom državnom tvrtkom unatoč pogodnostima koje su nudili dok je drugima bila jasno kako su upiti koje su i dobili bili poslani reda reda zbog uvjeta koji su bili navedeni.

U uskrsnim bonovima okreće se golemi biznis!

"Jednostavnom računicom dolazi se do činjenice kako se u Uskrsnim bonovima okreće golemi biznis.", zaključak je Al Jazeere u prilogu koji je objavljen u popodnevnim vijestima.

"U HEP-u je 13 i pol tisuća zaposlenih, pa bonovi za Uskrs od 53 eura ukupno vrijede 720 tisuća eura. Pošta ima 10 i pol tisuća radnika, to je 550 tisuća eura za bonove. Samo u ta dva javna poduzeća to je gotovo milijun i 300 tisuća eura.  Koji se moraju potrošiti u Konzumu.", kaže reporterka Al Jazeere. Isto je bilo i prošle godine, isto toliko novaca i prošle godine je HEP dao Konzumu, preračunato u kune oko 5,5 milijuna kuna.

Podumljak: To je zabranjeno!

U partnerstvu za društveni razvoj, nevladinoj udruzi koja je nedavno, novcem Europske unije pokrenula internetski servis za praćenje javne nabave, dobro su proučili problem. Kažu, za ovaj posao nisu provedeni postupci javne nabave, niti je objavljen ugovor.

"Zabranjeno je bilo kakvo povlašteno trgovanje i zabranjeni su bilo kakvi dogovori i sporazumi koji ne bi uključivali objavu ugovora o javnoj nabavi. Niti jedan ugovor nije objavljen, samim tim u prekršaju su sva ona poduzeća koja su takve bonove dijelila svojim radnicima", kazao je Podumljak koji je  podnio prijavu mjerodavnim institucijama - Upravi za javnu nabavu i Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. U agenciji tek trebaju odlučiti je li to njihova nadležnost, a u Upravi, odgovorili su, proučavaju 5 zakona.

"Mi ne živimo više u socijalizmu, ne postoje nacionalni programi spašavanja tvrtki. Kad bi postojao nacionalni program spašavanja tvrtki onda bi morala postojati lista tvrtki koje će se spasiti, ne možemo spašavati samo Agrokor.", zaključuje Munir Podumljak za Al Jazeeru Balkans.

"Do Božića možda saznamo - jesu li bonovi zakoniti, tko ih i na koji točno način plaća", zaključila je Martina Kiseljak, reporterka Al Jazeere.

Na stranici integrityobservers.eu, koju je Podumljak pokrenuo, objavljeno je prošlog tjedna da je koncern Agrokor u javnoj nabavi od 01.01.2012 putem svojih tvrtki kćeri putem javne nabave uprihodio ukupno 16.122.647,03 kuna.

> "Todorić bonovima krši zakon!"

> Index doznaje: Sindikat radnika HRT-a za Uskrs članovima dijeli 700 kuna u Konzumovim bonovima!