Foto: Shutterstock

TIJEKOM zadnjih desetak godina 300 žena ubili su njihovi supruzi, partneri, sinovi ili članovi obitelji, no iako je taj trend u padu, samo prošle godine život je izgubilo 11, a u prvom polugodištu ove godine tri žene, neki su od podataka iznesenih na današnjoj konferenciji o Konvenciji VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u Hrvatskom saboru.

Sudionici konvencije isticali su potrebu da Hrvatska što prije ratificira Konvenciju i suglasili se kako, unatoč tome što nam je zakonodavstvo u području nasilja nad ženama i u obitelji usklađeno s europskim, praksa govori drugačije.

"Nasilje nad ženama je najraširenije kršenje ljudskih prava u svijetu i to nas mora zabrinuti", poručio je predsjednik Sabora Josip Leko.

Preispitivanje učinkovitosti u kažnjavanju počinitelja

Izražavajući uvjerenje kako će Hrvatska uskoro potpisati Konvenciju, Leko je kazao kako su u nju ugrađeni najbolji modeli i praksa pojedinih europskih država u reguliranju tog vrlo značajnog društvenog problema.

"Mijenjajmo, ažurirajmo i dopunjavajmo naše zakone te ih efikasno provodimo, to je i prilika da se propitamo o učinkovitosti pravosuđa kada se radi o sankcioniranju takvih kaznenih djela i društveno opasnog ponašanja", poručio je predsjednik Sabora.

"Nasilje je zlo i sramota onoga tko zlo primjenjuje, a ne žrtve tog zla, a to treba osvijestiti", rekao je predsjednik Republike Ivo Josipović.

Nasilje nad ženama je, kaže, duboko ukorjenjeno ne samo u hrvatskom društvu već u cijelom svijetu, a skala tog nasilja varira od zemlje do zemlje.

Rat kao razdoblje dramatičnog nasilja

"U doba rata posebno je bilo dramatično nasilje nad ženama, a po prvi se puta na području bivše Jugoslavije silovanje pojavilo kao sredstvo borbe i kao način kako kroz taj strašni čin voditi rat i provoditi etničko čišćenje", podsjetio je Josipović.

Teška ekonomska situacija, upozorio je, potencira opasnost od nasilja. U zadnjem desetljeću u Hrvatskoj je smrtno stradalo više od 300 žena, a ubojice su bili bračni partneri, supružnici, sinovi ili članovi obitelji, rekao je Josipović dodavši da, iako broj ubijenih žena pada, prošle je godine život izgubilo njih 11, a u prvoj polovici ove godine njih tri.

Problem nedovoljnog prijavljivanja silovanja

Ne smanjuje se, kaže, broj silovanja, koje je teško dokazati, posebno ako se radi o ženama koje su u braku. "Zbog srama i predrasuda u društvu žene ne prijavljuju nasilnike a situacija je posebno teška na selu", upozorio je Josipović.

Također je napomenuo kako se u postupku u kojem se kažnjava nasilnik treba dokinuti sekundarna viktimizacija jer, ističe, sam postupak na neki je način novo poniženje za ženu.

Voditelj izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamenatarnoj skupštini Vijeća Europe Gvozden Flego poručio je kako bi nam trebalo biti stalo, ne samo do sanacije posljedica, već i do prevencije.

"Kada sam 2010. pisao prijedlog Rezolucije o borbi protiv nasilja u školama, otkrili smo na švedskom primjeru da prevencija košta 150 dolara po učeniku, a da su direktne i indirektne štete za društvo i sve sudionike između milijun i tristo i milijun i petsto tisuća dolara u radnom vijeku od 35 godina", rekao je Flego.

Tijekom skupa iznesena su iskustva u procesu ratifikacije i zagovaranja za ratifikaciju Konvencije u nizu europskih zemalja, a predstavljena je i studija Analize usklađenosti zakonodavstva RH s konvencijom VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.