Foto: Hina, 123rf

NA DNEVNOM redu sjednice Vlade je izvješće Državnog odvjetništva o čijem se radu prošlih dana pisalo u medijima, odnosno nagađalo hoće li na čelu DORH-a i dalje ostati Dinko Cvitan.

U materijalima Vlade ne navodi se jednoznačno podržava li Vlada DORH-ovo izvješće o kojem je već trebao raspravljati i nadležni saborski odbor, ali je rasprava odgođena upravo zato što Sabor još nije dobio Vladino mišljenje.

Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko u izjavi novinarima prije nekoliko dana nije rekao hoće li Banski dvori podržati izvješće, kazavši da to ovisi o analizama i razgovoru u Vladi.

Potpredsjednik Vlade Božo Petrov jučer je, pak, na pitanje novinara treba li smijeniti Cvitana rekao da on za to u ovom trenutku ne vidi razloga, odnosno da nije vidio argumente po kojima bi trebalo glasovati protiv izvješća.

Vlada predlaže izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju

Na dnevnom su redu i izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima Banski dvori predlažu povećanje maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite sa 60,13 posto proračunske osnovice na 90,20 posto proračunske osnovice. To znači da se za osobe koje nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje maksimalni iznos participacije za bolničko liječenje povećava s dvije na tri tisuće kuna.

Također, izmjenama se osiguranicima HZZO-a propisuje obveza plaćanje naknade za pregled u hitnom bolničkom prijamu koji je obavljen na njihov zahtjev, i to u slučaju kada se pregledom ne ustanovi indikacija za hitnu medicinsku pomoć, koja podrazumijeva pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka nužnih u otklanjanju neposredne opasnosti za život i zdravlje. Prema najavama, ta bi naknada trebala iznositi 150 kuna.

Izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti Vlada u cilju osiguranja dostupnosti te jačanja uloge primarne zdravstvene zaštite, do kraja 2017. produljuje rok kada prestaje rad u privatnoj praksi zakupom i to za ljekarničku djelatnost, djelatnost dentalnog laboratorija i pojedine specijalističke djelatnosti.

Izmjene se donose radi nužnosti osiguranja dostupnosti, sveobuhvatnosti i kontinuiranosti pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu, što bi bilo ugroženo u slučaju prestanka rada zdravstvenih radnika - zakupaca jedinica zakupa domova zdravlja, obrazlaže Vlada.

O izmjenama Zakona o HNB-u tek nakon očitovanja ECB-a

Na dnevnom redu sjednice Vlade je i mišljenje o prijedlogu izmjena Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, koje su predložila 45 zastupnika u Hrvatskome saboru.  Tim su zakonskim prijedlogom željeli omogućiti da Državni ured za reviziju jednom godišnje revidira financijska izvješća i ukupno poslovanje središnje banke, kao i da se o godišnjem izvješću HNB-a raspravlja i glasuje na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora. Također, predlagalo se i da se mandati guvernera i viceguvemera ograničavaju na maksimalno dva šestogodišnja mandata.

No, u Vladi smatraju da se o tom zakonskom prijedlogu ne treba raspravljati sve dok Europska središnja banka (ECB) ne dostavi svoje očitovanje, koje je zatražilo Ministarstvo financija. Naime, Hrvatska je kao članica Europske unije dužna savjetovati se s ECB-om u vezi sa svakim prijedlogom propisa iz područja nadležnosti Europske središnje banke, a među područjima o kojima se države članice moraju savjetovati s ECB-om su i prijedlozi zakona i drugih propisa koji se odnose na nacionalnu središnju banku. To je, navodi se u mišljenju Vlade, utvrđeno i samim Zakonom o HNB-u.

Vlada bi trebala donijeti i odluku temeljem koje će Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture preuzeti obveze na teret državnog proračuna za sklapanje ugovora o obvezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza na linijama na kojima zračni prijevoznici nemaju poslovnog interesa, a ta se linija smatra vitalnom za gospodarski i socijalni razvoj određene regije. Nakon provedenog javnog natječaja, za održavanje takvih linija odabrani su Croatia Airlines  i Trade Air, koji zbog toga imaju pravo na naknadu u ukupnom iznosu višem od 388 milijuna kuna.

Pred ministrima će biti i prijedlog odluke o davanju državnih jamstava za osiguranje 80 posto iznosa financiranja dvaju brodova za prijevoz automobila, kamiona i kontejnera na prikolicama čiju gradnju je s kupcem ugovorio Uljanik. Pulskom bi brodogradilištu tako država trebala jamčiti za izdavanje bankarskih garancija kupcu brodova CLdN roro S.A. Luxembourg, po avansnim uplatama u iznosu od 32,4 milijuna eura po brodu, odnosno ukupno 64,9 milijuna eura za dva broda, uvećano za troškove i kamatu.

 Ugovorna prodajna cijena po brodu iznosi gotovo 58 milijuna eura, a u troškovima gradnje znatno je učešće domaće komponente, koja iznosi 35,2 milijuna eura, odnosno 63 posto ukupnih troškova gradnje broda, što u stvari predstavlja značajno izvozno tržište za domaće gospodarske subjekte koji sudjeluju u isporukama materijala i usluga prilikom gradnje broda, stoji u obrazloženju Vladine odluke.