Foto: FAH

HRVATSKA politička scena od nedjelje bi trebala postati bogatija za još jednu stranku, Novu ljevicu. Njezino osnivanje je pomalo sramežljivo najavljivano još od ljeta, i to nakon što je grupa intelektualaca, novinara, aktivista, javnih djelatnika - uglavnom ljudi kojima politički angažman nije primarna životna misija - objavila svojevrsni proglas nazvan Prijedlogom za novu socijaldemokratsku politiku.

Poanta prijedloga, ukratko, bila je ukazati na činjenicu da u Hrvatskoj nitko zapravo ne zastupa interese ljevice, a da stranke koje se kao takve deklariraju - poglavito SDP vođen tada još Zoranom Milanovićem - sve češće i iz sve nejasnijih razloga posrću udesno. Iz mora imena koji su javno podržali takvu dijagnozu društva i iskristaliziralo se njih nekoliko i upravo bi oni u nedjelju trebali predstaviti novu stranku. U prvom planu je javnosti poznati povjesničar i aktivist Dragan Markovina koji je u razgovoru za Index potvrdio kako je u najužem osnivačkom odboru stranke i Zoran Pusić te poznate feministkinje Rada Borić i Nadežda Čačinović...

Prijedlog koji su ljetos objavili i koji je privukao pažnju javnosti zapravo je bio skup ciljeva, a dežurni kritičari odmah su se složili kako je riječ o lijepo sročenom tekstu salonskih ljevičara koji problematizira prvenstveno ideološke teme, ali koji ne nudi nikakva operativna rješenja, nikakve konkretne mjere koje bi imale konkretni učinak.

Detalji načela Nove ljevice

Međutim, Markovina je za Index ipak iznio detalje temeljnih stranačkih načela i mjera za koje će se zalagati Nova ljevica. Među prioritetima su tako, primjerice, izjednačavanje statusa radnika u privatnom sektoru s onima u javnom, administrativna i fiskalna decentralizacija, osnivanje makroregija kao nositelja regionalnog i industrijskog razvoja, reforma izbornog procesa u smislu da je čitava Hrvatska jedna izborna jedinica, uvođenje crkvenog poreza, očuvanje javnih prostora i prirodnih resursa, snaženje uloge javnih neprofitnih medija, neovisnost javne radio televizije o političkom utjecaju, povećanje kapaciteta institucija nadležnih za procesuiranje ratnih zločina i rješavanje sudbine nestalih te raskid Vatikanskih ugovora i dekriminalizacija lakih droga.

„Naravno da nam je bitno odmaknuti se s isključivo svjetonazorskih pitanja prema ekonomiji i realnom životu u Hrvatskoj. To ni u kom slučaju ne znači da ćemo odstupiti od borbe protiv militantnog nacionalizma u kojem živimo, od stava da je antifašizam temeljna vrijednost koju treba braniti i živjeti, od stava da Katoličkoj crkvi nije mjesto na javnim institucijama, da je bespredmetno raspravljati o pravu na pobačaj. To su sve stvari koje su vrlo jasne. U ekonomskom smislu najvažnije je osvijestiti socijalno stanje u društvu, izjednačiti položaj radnika koji rade u privatnom sektoru u odnosu na one koji rade u javnom sektoru,  progresivno oporezivati imovinu, a apsolutno je nužna reforma državne uprave i lokalne samouprave“, kaže Markovina. 
 
Ekonomski program izrađen na Ekonomskom fakultetu

Iako među simpatizerima nove političke inicijative nema imena priznatih ekonomskih stručnjaka ili poznatih poduzetnika, Markovina kaže kako su u tom smislu ostvarili zavidan broj kontakata: „Razgovarali smo s ljudima koji u tom segmentu imaju relevantne rezultate i koji su nam se vrlo dobronamjerno stavili na raspolaganje, no mislim da bi bilo neozbiljno da s njihovim imenima u ovoj fazi izlazimo u javnost. Ekonomski program, u skladu s našim smjernicama, izradili su nam ljudi s Ekonomskog fakulteta, ali stvarno ne bi o imenima“, kaže Markovina. A kad su u pitanju lokalni izbori, kao prvi lakmus papir stanja u društvu, plan im je prilično realan.

„Možemo mi maštati o izlasku na izbore u svim izbornim jedinicama, no stvarnost je nešto drukčija. Bilo nam je bitno za početak osnovati stranku, a na lokalne izbore ćemo izići tamo gdje procijenimo da imao realnih šansi i gdje se možemo povezati s lokalnim inicijativama s kojima smo na istoj ideološkoj liniji. To će, po svemu sudeći, biti moguće u Zagrebu, Splitu,  Šibenku i Rijeci“, kaže. Iako je financiranje stranke prilično bitan faktor (ne)uspjeha, osnivači Nove ljevice još uvijek nemaju do u detalja razrađen financijski plan. Zasad svi volontiraju, no i po tom ih pitanju hrabre povratne informacije koje dobivaju s terena.

„Financiranje sigurno jest jedan od razloga zbog kojeg je teško ući u postojeći politički prostor. No, ono što me ohrabruje je ogroman broj ljudi koje mi zapravo ne poznajemo, a koji se javljaju i nude konkretnu pomoć u novcu. Nisu to milijarderi, riječ je o nekim srednjim donacijama na koje očito možemo računati. No, još je rano za pričati o tome, prvo trebamo sjesti sa svim tim ljudima i konkretno razgovarati pa zasad samo mogu reći da je odaziv pozitivan“, tumači naš sugovornik. A osim pozitivnog odaziva od strane potencijalnih financijera, za Novom ljevicom očito su veći interes pokazali članovi SDP-a razočarani čudnovatim promjenama kursa svoje stranke. To nam je potvrdio i Markovima.

„Javilo nam se već dosta članova SDP-a. Koliki je taj postotak u odnosu na ukupno članstvo SDP-a ne znam, ali sigurno svjedoči o raspoloženju unutar te stranke koje očito nije bajno. Uglavnom su to ljudi koji osjećaju da u SDP-u više ništa mogu promijeniti, u krajnjoj liniji ne bi pristupali nama da to nije tako“, kaže i dodaje kako među njima (zasad) nema nekih javnosti poznatijih stranačkih veterana, već je riječ naprosto o običnim članovima koji su u toj stranci bili iz ideala.

Markovina ne vjeruje da će se Nova ljevica poskliznuti i ponoviti scenarij koji je zadesio Laburiste ili Orah; mišljenja je da su te dvije stranke naišle na limitirajuće faktore za koje se on nada da će Nova ljevica uspjeti izbjeći. „Laburisti su se profilirali samo kroz sindikalne teme, dok je Orah nastao iz protesta, bez ozbiljnog strateškog promišljanja. Novu ljevicu ja ne doživljavam kao protestnu stranku, unatoč tome što je zapravo posljedica kumulirane frustracije ogromnog broja ljudi na ljevici“, zaključuje.