U SREDIŠTU NASA-e odbrojavaju se posljednji sati prije sutrašnjeg spuštanja na Mars svemirske letjelice "Phoenix Mars Lander" kojoj je jedan od primarnih zadataka utvrditi postoje li na tom planetu uvjeti za stvaranje života. Ova misija jedna je od najuzbudljivijih misija NASA-e u posljednjih deset godina, a sofisticirana letjelica tri mjeseca pretraživat će sjeverni dio planeta Marsa kako bi istražila postojanje vode na njegovom tlu.

Mnogi znanstvenici nadaju se kako će upravo ova misija naći vodu, mikrobe ili bilo što drugo što bi moglo upućivati na zaključak kako je na Marsu nekada postojao život. Također, misija bi trebala potvrditi teoriju kako je Mars prije milijardu godina bio prekriven oceanima.

Trag prošlog života

Tu teoriju objašnjavaju činjenicom kako se silicijev dioksid može naći na Zemlji oko dimnjaka hidrotermalnih toplica, poput onih u američkom nacionalnom parku Yellowstone u Wyomingu. Nažalost, Spirit nije imao aparaturu koja bi mogla naći mikrobe, no znanstvenici vjeruju kako oni uistinu postoje na Marsu.

Misija je značajna jer ako sutrašnje slijetanje bude uspješno izvedeno, to će biti prva letjelica koja je sletjela na sjeverni, hladniji, dio tog planeta, a pretpostavlja se kako bi se upravo na tom dijelu mogli naći dokazi o životu na Marsu. Letjelica je opremljena za analizu vode koja je sada, pretpostavlja se zamrznuta u permafrostu. Također opremljena je za provjeru postojanja ugljikovih spojeva koji su bitan sastojak života, a moći će pratiti vremenske prilike u polarnoj regiji Marsa.

Od jedanaest misija, samo pet uspješnih

Svakako treba naglasiti kako je ova misija prva nakon neuspješne misije slijetanja koja se dogodila 1999. godine. Znanstvenici su iskoristili znanje i iskustvo prethodnog pokušaja slijetanja koje će sada primijeniti na Phoenix Mars Landeru. Od 1971. godine kada je prema Marsu krenula prva misija od jedanaest letjelica, samo ih se pet uspješno spustilo.  

Od tehničkih detalja navedimo kako će ulazak u atmosferu Marsa, Phoenix Mars Lander ostvariti pri brzini od 20.000 kilometara na sat nakon čega će uslijediti niz manevara i usporavanje na manje od 10 kilometara na sat prije samog spuštanja na tlo planeta. Tehničari NASA-e upozoravaju kako je upravo posljednjih sedam minuta prije slijetanja najkritičniji dio misije koja je uključivala 680 milijuna kilometara dalek put.

"Slijetanje Phoenixa jedno je od najuzbudljivijih faza istraživanja Marsa, a svi ljudi koji su sudjelovali u ovoj misiji su 'na iglicama' i nestrpljivo očekuju početak ovog jedinstvenog istraživanja dalekog planeta", kazao je David Catling sa Sveučilišta u Bristolu za BBC, a ovaj utjecajni profesor samo je jedan od članova tima koji je sudjelovao u ovom "povijesnom projektu" za NASA-u.

Povijesna misija

Zašto je riječ o povijesnom projektu, za BBC je pojasnio doktor Tom Pike s Kraljevskog Sveučilišta u Londonu, koji predstavlja dio britanskog tima u ovom projektu.

"Glavni cilj misije je da se Phoenix nađe iznad površine Marsa, gdje smo uvjereni da još uvijek ima vode. Naime, već imamo neke podatke kako se na sjevernom dijelu Marsa, na svega deset ili više centimetara dubine nalazi led. Naravno, ne moram vam pojašnjavati kako je upravo voda jedna od stvari koja je potrebna za - život", objasnio je Pike. Znanstvenici su pojasnili kako će letjelica nakon slijetanja, uzorke prikupljati mehaničkom rukom te odmah i analizirati kako bi se utvrdilo postoje li na tom planetu uvjeti za stvaranje života.

Letjelica kopa rovove

Na kraju hvataljke nalazi se kamera uz pomoć čijih snimaka će znanstvenici izdvojiti uzorke leda i tla za detaljnu analizu na "landeru". Laboratorij je opremljen dvama mikroskopima za istraživanje fine strukture uzoraka zemlje i leda, koje mogu otkriti karakteristike veličine 1/1,000 dijela širine ljudske vlasi, koji bi mogli biti dokazi o postojanju tekuće vode na planetu.
 
Recimo na kraju kako je svemirski brod Phoenix Mars Lander lansiran na Delta II raketi iz Cape Canaverala s Floride, u kolovozu 2007. godine. U misiju otkrivanja vode na "suhom" planetu, za kojeg znanstvenici vjeruju kako je nekada bio prekriven oceanima, uključene su: SAD, Kanada, Švicarska, Danska, Njemačka i Finska te njihovi instituti za meteorologiju i astronomiju.

Ukoliko i vi želite biti dio povijesti možete pogledati TV prijenos koji će započeti pola sata nakon ponoći u ponedjeljak na internet stranici www.nasa.gov/phoenix.

I.Ć.
Foto:NASA