Foto: FAH

TRINAEST godina nakon predaje Vojislava Šešelja haškom sudu, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) danas će izreći prvostupanjsku presudu četničkom vojvodi i vođi srpskih radikala optuženom za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od 1991. do 1993. godine, počinjene protiv nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata, na koje je poticao govorima mržnje i slanjem svojih dobrovoljačkih snaga u Hrvatsku i BiH.

Ideolog i organizator masovnih srpskih zločina Šešelj najavio je da će u podne održati konferenciju za novinare u sjedištu Srpske radikalne stranke u Beogradu. Početak izricanja presude zakazan je za 10 sati i to bez prisustva optuženog.

Tijek događaja:

11.25 Vijeće odlučuje sljedeće. Točka jedan, progon zločin protiv čovječnosti, optuženi nije kriv. Točka 4 povreda običaja ratovanja, optuženi nije kriv, točka 8, mučenje kao povreda zakona, većina proglašava da optuženi nije kriv, točka 9, okrutno postupanje, većina smatra da nije kriv, točka 10 protjerivanje kao zločin protiv čovječnosti, većina nalazi da nije kriv, točka 11 nečovječna djela i prisilno premještanje, većina smatra da nije kriv, točka 12 bezobzirno razaranje sela, većina nalazi da nije kriv, točka 13 razaranje ili namjerno uništanje institucija, većina nalazi da nije kriv, točka 14, pljačka javne ili privatne imovine, optuženi nije kriv.

11.22 Većina odbacuje navode o huškanju na zločine jer Šešelj nije kaznio šešeljevce koj isu počinili zločine, jer nije bilo de facto veze među njima. U nedostatku hijerarhijske veze, nekažnjavanje nije dokaz o odgovornosti Šešelja za njihovo postupanje, s obzirom da su dragovoljci bili pod vojnim zapovjedništvom.

11.20 Većina je utvrdila da govor 1. travnja u srpskom parlamentu, kad je Šešelj rekao "mi ćemo protjerati Hrvate, napraviti isto što je Tuđman napravio kad je protjerao Srbe. Nećemo pribjeći genocidu, to nije u srpskoj krvi. Nećemo vas ubijati, samo ćemo vas na autobuse vlakove za Zagreb spakovati" da te izjave su bile izraz alternative političkom programu koji nikada nije sazrio. Tužiteljstvo ničime nije pokazalo tu važnost. To niej bilo poticanje na ratne zločine, čak i kad se uzmu u obzir najvirulentniji govori.Vijeće je utvrdilo da Tužiteljstvo nije utvrdilo uzročnu vezu između govora Šešelja i zločina u travnu u Mostaru, zvorniku i Sarajevu, ne može se Šešelj niti neizravno smatrati odgovoran za zločine u navedenom periodu.

11.15 Vijeće prihvaća da je propaganda nacionalističke ideologije nešto što samo po sebi nije zločin. Vijeće je analiziralo kontekst nekoliko inkriminirajućih govora, onaj na Vukovarskoj cesti 7. studenog 1991. kada je navodno izjavio da "vrlo brzo neće biti nijednog ustaše na tom području", pa govor u kojemu je navodno rekao "da niti jedan ustaša ne smije izaći iz Vukovara živ" i "ustaše, predajte se, nema potrebe da više ginete". Govor kada je navodno pozvao četničku braću da se "osvete balijama i odgurnu ih prema istoku", govor u Hrtkovcima, kada je navodno rekao da "nema mjesta Hrvatima u Hrtkovcima". Vijeće je utvrdilo da je govore u Vukovaru doista održao Šešelj, ali ti govori nisu mogli biti nešto izrečeno u kontekstu sukoba - namjera je bila poduprijeti moral snaga, a ne izravno da se nikoga ne smije poštediti. Utvrđeno je da je održao i govor u Malom Zvorniku.

11.11 Većina dokaza pokazuje da je suradnja bila ta oko toga da se brane Srbi ili očuva Jugoslavija, a ne da se počine zločini. Tužiteljstvo nije uspjelo dokazati postojanje udruženog zločinačkog pokreta, također odbacuje i odgovornost Šešelja za počinjenje zločinja proganjanja. Vijeće je jednoglasno utvrdilo da je Šešelj netko tko nije odgovoran za samo počinjenje djela prisilnog premještanja kao zločina protiv čovječnosti.

11.09 Dokazi pokazuju da su se srpski, ali i hrvatski i muslimanski stanovnici sami naoružavali. Vijeće smatra da postoji razumni temelji da nije postojao jedan isključiv korak srpskih okupatora da se izbace druge etničke skupine.

11.07 Vijeće je utvrdilo da Šešelj nije bio hijerarhijski nadređen dragovoljcima, no to ne prikriva zločine koji su počinjeni u RH i BiH, a u kojima su dragovoljci koje je Šešelj slao mogli biti uključeni. Većina nije uvjerena da je novačenje i slanje na teren impliciralo da je Šešelj znao da će se dogoditi ti zločini, niti da je on naređivao ili prihvaćao te zločine na terenu. Većina misli da ti zločini nisu inherentni element političke Velike Srbije.

11.05 Nije sporno da je Šešelj bio pogonjen snažnom političkom ambicijom da stvori Veliku Srbiju, ali ništa ne upućuje na to da je postojala zločinačka svrha u tome.

11.04 Većina tvrdi da su planovi za Veliku Srbiju bili politički, a ne zločinački planovi.

11.01 Raspravno vijeće je utvrdilo niz propusta i zabluda. Prema Tužiteljstvu, plan za ostvarenje Velike Srbije sadržavao je implicitni zločinački element, koji je proizlazio iz cilja ujedinjavanja svih srpskih teritorija. To bi uključivalo deportaciju ili prisilno premještanje nesrpskog stanovništva. Većina je analizirala dokaze da se utvrdi je li to nešto što odgovara udruženom zločinačkom pokretu.

10.56 Vijeće većinom drži da Tužiteljstvo nije ponudilo dovoljno dokaza da se utvrdi počinjenje sljedećih kaznenih djela - ubojstvo nesrpskih stanovnika na brdu kraj Sarajeva, mučenje na Gerinoj klaonici te zločini u Vukovaru. Nije dokazan sustavni napad na nesrpsko civilno stanovništvo u Vukovaru i Mostaru. Većinom je utvrđeno da nije bilo razaranje koje nije opravdano vojnom nužnom. Većina smatra da nema dovoljno kontekstualnih informacija o tim razaranjima koje bi omogućile ocjenu.

10.55 Vijeće je utvrdilo da je postojao vojni sukob u RH i BiH u vrijeme na koji se odnosi optužnica. Obzirom na ratne zločine, Vijeće je primilo dokaze o zločinima koji se ne navode u optužnici, pa nisu uzeti u obzir.

10.51 Šešelj je 6. svibnja pozvao na protjerivanje Hrvata, no izvan toga ne tvrdi se da je šešelj izravno upleten u razmjenu stanova. I to premda da se to navodi kao glavni način na koji su Hrvati protjerani iz Hrtkovaca. Većina je utvrdila da nedostaju pravni čimbenici za utvrđivanje zločina protiv čovječnosti.

10.50 Tužiteljstvo nije uspjelo dokazati van svake sumnje da je postojao sustavni napad na civilno stanovništvo u RH i BiH na navedenim područjima, u razdoblju na koje se odnosi optužnica. Dokazi koji su podneseni i razmatrani utvrđuju da je postojao oružani sukob dviju neprijateljskih strana. Većina smatra da Tužiteljstvo nije sucima pokazalo na jasan način da su civili koji nisu sudjelovali u sukobu, da su bili masovni cilj napada. Većina ne može odbaciti argument obrane da su civili bježali iz područja sukoba kako bi se sklonili u sela i gradove gdje je većinsko stanovništvo bilo iste etničke skupine, a autobusi koji su ponuđeni u tu svrhu nisu bili prisila, već su ponuđeni na humanitarnoj osnovi.

U slučaju Vojvodine, Većina je utvrdial da to područje nije bilo područje oružanog sukoba. Tužiteljstvo nije ponudilo dokaze o uvjetima pod kojima su srpske izbjeglice stizale iz RH te je Većina primijetila i druge nedostatke u pristupu Tužiteljstva. Dokazi nisu uspostavili vezu između nasilja i odlaska stanovništva iz pojedinih područja, nastavlja sudac.

10.42 Paravojne grupe Arkanovi "Tigrovi", "Beli orlovi", odred Dušan Silni, Crneve beretke, posebna jedinica srpskog odjela za sigurnost, Žuti stršljeni, odred Vasilije Vidović, Srpska garda i druge paravnojne skupine - Vijeće je istražilo vezu između tih grupa i Šešelja. Nema dovoljno dokaza da postoji povezanost s tim grupama izravne hijerarhijske prirode. Šešelj se distancirao od Žutih stršljenova nakon ubojstava u Zvorniku, navodi sudac.

10.40 Jugoslavenske oružane snage bile su organizirane na principu ujedinjenog lanca, po tom principu regularne snage i dragovoljci bili su odašiljani na teren i svi su bili pod istom vojnom hijerarhijom. Na temelju toga on nije imao hijerarhijske nadređenosti nad njima od trenutka kad su oni bili inkorporirani u snage, navodi sudac.

10.38 Vijeće je utvrdilo da činjenica je li netko član SRS-a nije bila presudna oko novačenja dragovoljaca. Vijeće je utvrdilo da, dok je Šešelj imao neku vrstu moralnog autoriteta nad dragovoljcima njegove stranke, oni nisu njemu bili podređeni dok su bili uključeni u vojne operacije. To je Raspravno vijeće dokazalo.

10.35 Srpska radikalna stranka imala je dvostupnu strukturu. Središnji odbor i općinske odbore i pod-odbore na razini gradova i sela. Imala je odbore i u BiH, RH i CG. Što se tiče dragovoljaca, Vijeće je utvrdilo da je koncept dragovoljstva bilo nešto što se inicijalno odnosilo na pojedince koji su se pridruživali oružanim snagama u ratno doba. Od kolovoza 1991. prema Zakonu o narodnoj obrani Srbije, srpski dragovoljci su morali pristupiti teritorijalnoj obrani kako bi ojačali snage narodne obrane, bez obzira na narodnost. Vijeće se usredotočilo na problem identificiranja dragovoljaca SČP-a i SRS-a, te su ljude zvali "šešeljevcima". To se ime nekada miješalo s etiketom "četnika". Analiza dokaza pokazuje da su Šešeljevi ljudi po izgledu mogli biti poistovijećeni s drugima. Bez tih načina identifikacije bi se mogli zabuniti. Vijeće je zbog toga pažljivo pokušalo identificirati osobe koje su bile povezane sa SČP-om i SRS-om. Vijeće je utvrdilo da se novačenje dragovoljaca SRS-a uglavnom odvijalo u stožeru SRS-a u Beogradu, ali i na općinskoj razini, navodi sudac.

10.32 OVDJE možete pratiti situaciju oko izricanja presude Vojislavu Šešelju u Beogradu.

> Index uživo iz Beograda: Šešelj čeka presudu u sjedištu Srpske radikalne stranke

10.30 Vijeće je kao dokazne predmete prihvatio i dijelove knjiga Vojislava Šešelja. Vijeće je prihvatilo kao dokazne predmete i iskaze koje su dali svjedoci pismenim putem. Naknadno su ti svjedoci potpuno opovrgnuli iskaze kad su uživo svjedočili. Vijeće je većinom samtralo da nije korisno uzimati u obzir dokaze i svjedočenja koja su puko dupliciranje dokaza koji su već prihvaćeni.

10.28 Ukorili smo i Tužiteljstvo i obranu Šešelja. Podnesci nisu razjasnili, oni su većini sudaca izgledali kao novi instrumenti optuživanja. Svaki od njih je imao za cilj iznijeti cijelu tezu Tužiteljstva, stoga je Vijeće imalo poteškoća razriješiti sve te probleme u podnescima Tužiteljstva, navodi sudac.

10.27 Sve u svemu Tužiteljstvo primijenjuje cirkularni pristup u kojemu svako kazneno djelo ima više od jedne kvalifikacije, a svaki način sudjelovanja u zločinu kao da obuhvaća sve druge. Općenito se prihvaća kumulativno optuživanje, no po mišljenju većine, teže je prihvatiti takvo korištenje svih mogućih načina odgovornosti bez obzira na same činjenice.

Tužiteljstvo je zbog toga opomenuto. Većina žali zbog tog maksimalističkog pristupa, ne da bi tvrdilo da je to kompromitiralo postupak, no mora se naglasiti da je Šešelju omogućeno iznošenje svih njegovih argumenata. Nažalost, kompliciranost pristupa Tužiteljstva je za žaljenje, kaže sudac.

10.25 Neki od pisanih podnesaka Tužiteljstva ostavljaju dojam da je sama ideologija Velike Srbije kriminalna po svojoj prirodi. Tužiteljstvo tvrdi da je cijela kampanja bila protuzakonita i ne razlikuje nešto što je moglo biti legitimna vojna kampanja i ono što čini zločin, a samo zločinačka kampanja je kažnjiva. Uz te dvosmislenosti, imamo i vrlo široke optužbe, ističe sudac.

10.23 Početne optužbe Tužiteljstva su zamagljene dodatnim navodima. Na kraju se tvrdilo da je Šešelj pripadnik udruženog zločinačkog pokreta za sve zločine, kaže sudac.

10.22 Vijeće je primijetilo kako u pristupu Tužiteljstva nedostaje preciznosti.

10.21 Vojislav Šešelj je unakrsno ispitivao svjedoke koje je pozvalo Tužiteljstvo. Odlučio je da neće osporiti svjedoke, nastavlja sudac.

10.20 Šešelj je ponudio drugačiji opis konteksta za svoje govore. On misli da su ti govori galvanizirali njegove trupe i pokazali njegovu viziju za društvo, dodaje sudac.

10.19 Sve u svemu, Šešelj prikazuje Srbe kao žrtve hrvatske i muslimanske agresije. Ističe da su Hrvati i muslimani započeli neustavno odvajanje, koje je pokrenulo cijeli sukob, a Srbi su se prema njemu pokazali kao branitelji zakona, nastavlja sudac.

10.18 Šešelj je istaknuo da Srpska radikalna stranka, iako je imala ratni stožer, nije imala nikakvu ratnu ulogu, iako se hvalila ratovanjem. Tvrdio je da titula četničkog vojvode nije vojna, ističe sudac.

10.17 Šešelj nije osporio postojanje većine činova uništavanja i razaranja iz optužnice. Uglavnom se distancirao od njih, inzistirajući da niti on, niti njegovi ljudi, nisu bili involvirani u počinjenje tih zločina. Nadalje, tvrdio ej kako njegovi dragovoljci nisu bili pod njegovom kontrolom, dodaje sudac.

10.15 Šešelj se izjasnio da nije kriv na sve točke optužnice. Zastupao je sam sebe i nije mu pomagao službeni odvjetnik. U završnim riječima odlučio je ne pozvati svjedoke da ga brane, ipak, aktivno je sudjelovao u prvom dijelu suđenja, s paralelnom strategijom obrane. Ona je uključivanje preispitivanje legaliteta ovog kriminala, a tvrdio ej da su optužbe iznesene protiv njega političke i pristrane, kazao je sudac.

10.13 Prema drugom stupu optužnice, Šešelj je izravno počinio određen broj zločina. Kroz javno i direktno podjarivanje na mržnju, ponižavanje, pogotovo na Hrvate se to odnosilo. Tražio je da se Hrvati deportiraju iz tih krajeva, navodi Tužiteljstvo.

10.11 Srpske snage su provodili restriktivne i diskriminatorne mjere kao dio sustava protjerivanja stanovništva, navodi Tužiteljstvo, ali ne tvrdi da je Šešelj bio vojni vođa.

10.09 Argumenti optužbe temelje se na dva stupa. Glavna uloga Šešelja, osim ratne propagande, bila je njegovo uključenje u regrutiranje volontera koji su se slali na teren i inkorporirali u jedinici srpskih snaga. Te su jedinice napadale u RH i BiH, tvrdi se kako su odgovorne za ubojstva, mučenja i nehumana postupnja, pogotovo spram Hrvata i muslimana, tvrdi Tužiteljstvo.

10.05 "Presuda ima gotovo 100 stranica i dodatno mišljenje Suda. Optužba smatra da je Šešelj izravno počinio i nastojao potaknuti zločine u utvrđenom razdoblju. Te se aktivnosti smatraju udruženim zločinačkim pokretom", kazao je na početku sudac.

10.03 Počelo je izricanje presude.

10.01 Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor prokomentirala je današnje izricanje presude Vojislavu Šešelju. Opširnije

"Ako bude jedina normalna, osuđujuća presuda s najvećom kaznom zbog svega što je radio i činjenice da se nije pokajao i da je nastavio ratnim huškačkim jezikom i nepojmljivom retorikom, za zemlju koja želi u Europu, onda bi to nešto značilo u smislu zatvaranja te knjige povijesti", rekla je za N1.

10.00 Premijer Tihomir Orešković, koji danas započinje sa svojom turnejom po Hrvatskoj, točno u 10 sati dolazi zapaliti svijeću u Vukovaru. Time šalje i simboličnu poruku povodom dana kada se izriče presuda Šešelju, a premijer će se, prema medijskim napisima, iz Vukovara i očitovati o istoj.

9.55 N1 javlja kako u Beogradu povodom izricanja presude nisu organizirani prosvjedi, no kako se ne isključuje mogućnost spontanog okupljanja.

Optužnica protiv Šešelja sastoji se od devet točaka.

U tri točke ga se tereti za zločine protiv čovječnosti za progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportacije i prisilno premještanje. U šest točaka optužnice Šešelja se tereti za kršenje zakona i običaja ratovanja - za ubojstvo, mučenje i okrutno postupanje te bezobzirno razaranje i pljačka javne ili privatne imovine.

Tužiteljstvo traži kaznu od 28 godina

Haško tužiteljstvo u završnim je riječima prije četiri godine zatražilo da se Šešelja proglasi krivim i osudi na kaznu od 28 godina zatvora zbog njegove uloge u etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj i BiH te vojvođanskih Hrvata pod patronatom Srbije, koje je uključivalo ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i muslimana.

"On je odgovoran za patnje desetina tisuća žrtava koje su bile izlagane progonu iz vlastitih domova, lišavanju života, zatočenju, mučenju, silovanju, a čija su sela i varoši razarana zbog njegovih riječi i njegovih postupka", kazao je na kraju tužiteljskih završnih riječi glavni tužitelj u predmetu Mathias Marcusen.