Foto: FAH, HRT

DUGO najavljivana kiša danas će mnogima pokvariti ugođaj, a nekima možda prouzročiti i znatnije nevolje jer će ponegdje biti i obilnija, posebice na Jadranu i u gorskom području.

I ne samo u nedjelju! Kiša će padati i u ponedjeljak! Gdjegod čak i više nego u nedjelju, piše Zoran Vakula za Meteo kutak HRT-a.

Kišovit početak svibnja

U nedjelju i ponedjeljak u mnogim će mjestima pasti više od 50 litra kiše po četvornome metru, a mjestimice vrlo vjerojatno i više od 100! Pritom će ponegdje ovo gotovo sigurno biti najkišovitiji prvi dan svibnja od kada postoje službena meteorološka mjerenja, primjerice u Splitu, na meteorološkoj postaji DHMZ-a na Marjanu, gdje je dosadašnji rekord "samo" 14 mm ili litara po četvornome metru, ali i u nekim mjestima s većom do sada najvišom izmjerenom dnevnom količinom oborine.

Ne smije se isključiti mogućnost ni u zagrebačkome Maksimiru, gdje je dosadašnja najveća količina pala tijekom 1. svibnja 29,5 mm, ili u Dubrovniku 33,6 mm, Rijeci 36,7 mm, pa ni u Zadru 37,1 mm.

Koliko često kiša pada baš na Praznik rada?

Nekome bi mogao biti zanimljiv podatak i učestalosti oborine 1. svibnja. Od početaka službenih mjerenja na već spomenutim su meteorološkim postajama dani bez ijedne kišne kapi bili češći od onih tijekom kojih je zabilježena kiša, makar u tragovima. Pritom će neke možda iznenaditi podatak kako je u Dubrovniku i Zadru samo trećina, oko 33% ukupnog broja Praznika rada u povijesti mjerenja padala kiša, dok je u Splitu zabilježena u 38% dana - 32 od dosadašnjih 68, u Rijeci 47% - 32 od 68, a u Maksimiru najviše od navedenih mjesta - 48% - od 1949. godine 32 Praznika rada bilo je barem tragova kiše.

Ove godine diljem će Hrvatske biti više od samo poneke kišne kapi. Štoviše, osobito je na Jadranu i područjima uz njega vrlo velika vjerojatnost i mjestimičnog olujnog nevremena, te izraženijih pljuskova i grmljavina iz oblaka znanih kao Cumulonimbusi.

Osim kiše, nevolje bi moglo biti i zbog vjetra. Nekoga će „uhvatiti“ tuga zbog jakog, na udare i olujnog juga, a na sjevernom Jadranu brodice nek' u sigurne luke žure zbog podjednako jake bure.

Ekstrem do ekstrema – i u travnju aktualna tema

Nakon što je prva polovica mjeseca bila iznimno topla, gdjegod čak i rekordno, u posljednjem desetodnevlju bila je sasvim suprotna priča.

Na postaji Zagreb Maksimir - na dane 1., 5., 6. i 17. travnja najviša dnevna temperatura zraka nikada nije bila tako visoka kao ove godine, a 28. travnja je izmjereno samo 7,6 °C - rekordno niska najviša dnevna temperatura zraka. I kod najniže dnevne temperature zraka je zabilježen rekord – 6. travnja ujutro nikada nije bilo toplo kao ove godine.

Na Marjanu se slična pojava dogodila 17. i 18. travnja, ali tjedan dana kasnije – šok! 25. travnja izmjereno je samo 3,6 °C - rekordno niska temperatura ne samo na taj nadnevak, nego najkasnije izmjerena tako niska najniža dnevna temperatura zraka na toj postaji nakon službenog završetka zime. Rekord u najvišoj dnevnoj temperaturi zraka na pojedini nadnevak dogodio se samo 5. travnja.

Valja još provjeriti, ali velika je vjerojatnost da je ovogodišnji travanj, uz srednju mjesečnu temperaturu zraka od 16,8 °C, u Dubrovniku bio najtopliji u povijesti mjerenja na postojećoj postaji, od 1961. godine. Do sada je rekord bio 16,4 °C, iz travnja 1968.

Prema preliminarnim analizama i na meteorološkoj postaji Hvar srednja je travanjska temperatura zraka iznimno visoka. 16,4 °C, kao ove godine, bilo je još samo u travnju 2007. A podaci postoje čak od 1858. godine.

I u drugim je dijelovima Hrvatske travanj bio topliji od prosjeka pa će klimatološke ocjene najvjerojatnije biti „toplo“ i „vrlo toplo“, a ponegdje, uglavnom na srednjem i južnom Jadranu, i „ekstremno toplo“. Za razliku od srednje mjesečne temperature zraka, ukupna mjesečna količina oborine bila je većinom manja od uobičajene pa će travanj dobiti ocjene uglavnom „vrlo sušan“, „sušan“ i „normalan“.

Prva trećina godine – blizu rekordne topline

Premda nam je posljednjih dana bilo hladno, pa su neki već zaboravili na toplinu s početka mjeseca, a i na „vrlo toplu“, ponegdje čak i „ekstremno toplu“ zimu, zanimljivo je, iako većini ne i odviše korisno, spomenuti kako je srednja temperatura zraka prve trećine 2016. godine prilično visoka, u većini Hrvatske među 5 najviših u povijesti mjerenja. Rekordno toplo bilo je 2007. godine, a i u 2014. je u većini Hrvatske dosadašnji dio godine bio topliji od ove. Čak je i na zagrebačkome Griču, gdje podaci za razdoblje siječanj – travanj postoje od 1862. godine, ovogodišnje - treće najtoplije razdoblje.

Čija li će biti krivnja ako se meteo-ekstremi dogode i tijekom svibnja?!

O našem djelovanju na atmosferu i prirodu, globalnom zatopljenju, klimatskim promjena i sličnim temama govori se gotovo svakodnevno, a jamačno će i sljedećih mjeseci, koji će i dalje biti iznadprosječno topli.

Naravno, to ne znači da neće biti i hladnijih razdoblja, poput ovoga na kraju travnja. Dapače, sigurno će ih biti. No, vjerojatno će biti rijetka, i samo će ublažavati pozitivno odstupanje od prosječne temperature onih češćih i izraženijih toplijih razdoblja, koji će prevladavati u sljedećim mjesecima, posebice ljetnim.

Ima li spasa nakon mraza?

Od relativno toplih prošlih mjeseci, i vjerojatnih budućih, mnogim poljoprivrednicima, vinogradarima i ostalima koji brinu o biljkama slaba je korist jer je mraz prošlih dana, ponegdje i kasni snijeg, prouzročio velike štete. Je li i nenadoknadive?

A tijekom kišnog ponedjeljak - imajte strpljenja, posebice kod jutarnjih gužvi prvog radnog dana u tjednu. Pazite se kolnika mokrih i skliskih, kao i nervoze, i pragova tolerancije niskih… a i još koječega...