Foto: Hina

GRČKA ima ozbiljnih problema s likvidnošću i već u roku od narednih dva tjedna mogla bi imati problema sa servisiranjem svojih obaveza, priznao je grčki ministar financija Janis Varufakis, prenosi AFP.

"Pitanje likvidnosti je problem od najveće hitnosti. To je opće poznata stvar, nemojmo okolišati. Ako govorimo o tajmingu, radi se o idućih par tjedana", izjavio je Varufakis nakon što se u ponedjeljak u Bruxellesu sastao s ministrima financija eurozone.

Na sastanku se razgovaralo o isplati iduće tranše financijske pomoći koja je Grčkoj nasušno potrebna. No, Europska unija daljnje pružanje financijske pomoći uvjetuje planom reformi na koje ljevičarska vlada Aleksisa Ciprasa ne želi pristati, a koje bi značile daljnje rezove državne potrošnje.

Grčka tragedija mogla bi trajati dulje od očekivanog

Finalni dogovor s Grčkom neće se dogoditi tako brzo, pa iako je situacija sve lošija, konačno povlačenje iz Europske unije neće se dogoditi u nadolazećim tjednima, navode iz Saxo Banke.

Nitko nije spreman na taj rizik – Europska središnja banka (ECB) potvrdila je to krajem ožujka povećanjem hitne pomoći za likvidnost grčkim bankama, a političko rješenje bit će donijeto, samo za to treba vremena, poručuje Christopher Dembik, ekonomist Saxo Banke.

Krajnji rok za Grčku 20. srpnja kada moraju platiti 3,5 milijardi eura

"Stvarni krajnji rok za Grke je 20. srpnja kada država mora ECB-u platiti 3,5 milijardi eura, a do tada je Grčka u stanju ispunjavati financijske obaveze. Rezervu uvijek imaju u 87 milijardi eura financijske imovine u grčkim javnim tvrtkama i bankama, a iako se radi o brojkama iz izvješća iz rujna 2014. što znači da je iznos deprecirao proteklih mjeseci, ipak je dovoljno za plaćanje MMF-u u nadolazećim tjednima" komentira C. Dembik.

Kratkoročno gledano, najizgledniji scenarij je labavi dogovor u formi manjih zajmova s odgađanjem socijalnih obećanja grčke Vlade kako bi dobili na vremenu. Dogovor može uključivati i odgodu dospijeća duga do 50 godina s nametanjem kontrole kapitala kako bi se izbjeglo povlačenje novaca iz banaka. Naime, povlačenje novaca se i dalje nastavlja i u ožujku je doseglo 2,5 milijarde eura što je ipak manje nego u veljači. Ukupno je 22,3 milijarde eura povučeno iz grčkih banaka od početka ove godine što je značajan iznos, no ipak predstavlja samo sedminu vrijednosti depozita iz siječnja ove godine.

"Dogovor zapravo nije nešto što može riješiti grčku krizu jer je njihov dug neodrživ. Kreditori najčešće spominju odgodu naplate sve do 50 godina kao rješenje, ali to neće umanjiti vrijednost duga i ne daje vladi dovoljno fleksibilnosti u poticanju ekonomskog rasta. U takvoj situaciji, Grčka je gotovo osuđena na propast i razdoblje štednje u čitavom desetljeću", smatra Dembik.

Grčkoj je potrebna vlastita katarza

Za novi početak, Grčkoj je potrebna vlastita katarza, pojašnjava. Svima je jasno da je jedini izlaz restrukturiranje duga, ali politički je osjetljivo sada o tome razgovarati. Ta tema može doći na red za možda dvije ili tri godine nakon što se održe ključni izbori, oni u Španjolskoj (2015.) te Francuskoj i Njemačkoj (2017.), ističe analitičar danske investicijske banke i pojašnjava da bi u savršenom svijetu rezanje duga trebalo biti oko 50 ili 60 posto, ali ni jedna EU članica nije spremna prihvatiti toliki gubitak te je puno vjerojatnije rezanje od oko 30 posto, što može biti dovoljno Grčkoj i njezinim kreditorima.

U toj situaciji reakcije tržišta su nepredvidljive. Kratkoročni efekti i izlazak iz EU mogu značiti povećanje kamatnih stopa za zadužene države iz južne Europe, kao što je Italija, a mnogi hedge fondovi uvidjet će tu priliku za jednostavnu zaradu – kaže C. Dembik i dodaje da bi negativni utjecaj bio vrlo ograničen jer privatni sektor gotovo da i nije izložen događanjima u Grčkoj, a i EU ima na raspolaganju mnoge instrumente za obuzdavanje panične prodaje: QE s otkupom državnih obveznica, program izravnih tržišnih transakcija (OMT), Europski mehanizam stabilnosti (ESM) i bankarsku uniju.

Povlačenje iz EU čini se kao najmanje loše rješenje za završetak grčke drame koja predstavlja rizik za europski gospodarski oporavak, zaključuje Christopher Dembik iz Saxo Banke.