ANALIZA Veće plaće učitelja ne znače nužno i kvalitetnije obrazovanje

ANALIZA Veće plaće učitelja ne znače nužno i kvalitetnije obrazovanje

Graf: The Economist: Tablica: Eurydice

UČITELJI i nastavnici u Hrvatskoj žale se da imaju preniske plaće dok istovremeno učenici ostvaruju ispodprosječne rezultate.

Iako se loši rezultati učenika često pokušavaju opravdati nemotiviranošću nastavnika zbog, navodno, niskih plaća, usporednih podaci različitih zemalja svijeta pokazuju da to dvoje nije u direktnoj vezi.

Britanski Economist napravio je usporedbu za 24 zemlje OECD-a koja pokazuje da plaća učitelja ne znači mnogo kada su u pitanju rezultati obrazovanja.

Na primjer, učenici iz Japana i Južne Koreje imaju slične rezultate na PISA testovima, njihovi učitelji imaju podjednake plaće, no japanski učitelji za svoju plaću moraju odraditi znatno više sati tjedno u odnosu na južnokorejske kolege.

Učitelji u Japanu rade 54 sata tjedno, dok u Južnoj Koreji odrade 37 sati.

Estonija: Niske plaće odlični rezultati

Učenici u Estoniji, koja ima najniže učiteljske plaće među promatranim zemljama, imaju bolje rezultate na PISA testovima nego učenici iz Nizozemske gdje učitelji zarađuju čak pet puta više. Usporedba plaća je napravljena u dolarima , prema paritetu kupovne moći.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čak i kada se uzme u obzir BDP po stanovniku, Nizozemska daje mnogo veće plaće učiteljima, u odnosu na Estoniju, a rezultati učenika su lošiji.

Zaključak da bolje plaće učitelja ne znače automatski i kvalitetnije obrazovanje, mogao se dobiti i iz prošle godine objavljenih podataka Eurydice-a - mreže podataka o odgojno-obrazovnom sustavu EU.

Oni su pokazali da su hrvatski učitelji i nastavnici prema bruto godišnjoj plaći kao postotku BDP-a po stanovniku, znatno su bolje plaćeni u odnosu na mnoge zemlje Europe. Plaće u Hrvatskoj kreću se od 85,2 posto pa do 139,3 posto BDP-a po stanovniku.

Za usporedbu, u Češkoj je raspon plaća od 62,6 posto do 77,4 posto BDP-a, dok je u Poljskoj raspon plaća u osnovnim i srednjim školama od 54,0 posto do 117,5 posto BDP-a po stanovniku.

Godišnja bruto plaća u osnovnim (ISCED 1 i ISCED 2) i srednjim (ISCED 3) školama kao %BDP-a po stanovniku

Istovremeno, na PISA testovima, hrvatski učenici značajno su ispod prosjeka među 64 zemalja obuhvaćenim ovim istraživanjem.

PISA testovi pokazuju da su hrvatski učenici na 40. mjestu po matematičkim znanjima, te da gotovo 30 posto učenika koji su izašli iz osnovne škole i upisali se u srednju nema osnovnu razinu matematičke pismenosti.

Što se tiče prirodoslovne pismenosti hrvatski učenici su na 34. mjestu, dok su po čitalačkoj pismenosti na 35. mjestu. U svim kategorijama učenici su ispod prosjeka zemalja OECD-a.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara