Foto: PR foto

VEDRAN Mandić završio je studij programskog inženjerstva na Visokom učilištu Algebra, a danas radi u Fiveu. Mnoga su mu znanja stečena tijekom studija – ne samo ona tehnička i tehnološka – danas korisna u svakodnevnom poslu. Kako i zašto postati razvojni inženjer, koje se prilike pružaju u softverskim tvrtkama i zašto je to zanimljiv i izazovan posao za kojeg se isplati obrazovati, pitali smo Vedrana u našem intervjuu.

Algebrin si alumni, završio si studij programskog inženjerstva. Kada se osvrneš na svoj studij na Algebri, kakvi su ti danas konačni dojmovi?

Studij na Algebri mi je zasigurno bio najbolji odabir koji sam mogao napraviti kako bih postao ono što sam danas - IT profesionalac, razvojni inženjer i programer. Znanja koja sam stekao tokom studija nisam baš i znao cijeniti, no zato već na prvom poslu, pa tako i na svakom idućem, sam ih počeo sve više cijeniti i primjenjivati. Iskreno vjerujem da tko god se odvaži na ovaj zanimljiv i poučan smjer da neće pogriješiti u svojoj odluci o pisanju softvera i suradnji s vrhunskim kolegama kako bi zajedničkim naporima riješili probleme sutrašnjice.

Možeš li nam ukratko usporediti razine znanja koje si stekao na preddiplomskom odnosno diplomskom studiju? Je li odluka o nastavku studija na diplomskoj razini u konačnici bila  dobra?

Preddiplomski studij me uveo kao početnika u svijet IT-a što mi je bilo izrazito potrebno kao gimnazijalcu koji nije ni bio svjestan dokle u tom trenutku sežu teme informacijskih tehnologija. U početku nisam ni znao želim li biti programer, sistemaš ili digitalni dizajner, ili me pak zanima neki četvrti smjer, kao primjerice podatkovni inženjer. U tom putu mi je baš pomogao pomno planiran program preddiplomskog studija kojeg je na najprofesionalniji i prijateljski način provelo profesorsko osoblje sa svojim asistentima i suradnicima.

Nakon stečenih osnova generalnih IT znanja i već jasnog usmjerenja u programerske vode, odlučio sam se i na diplomski studij koji je bio od velike važnosti kako bih još više afirmirao postojeća znanja ali i upoznao nove kolege koji će me jednako tako usmjeriti u mojoj daljnjoj karijeri. Upis diplomskog studija je već u početku bila dobra odluka.

Radiš u jednoj od hrvatskih tvrtki koja je kao poslodavac najatraktivnija developerima – Fiveu. Na čemu najviše radiš i kako izgleda tvoj radni dan?

Član sam ekspertnog .NET razvojnog tima s ostalih 30-ak developerskih članova. Radim na razvoju složenog  i globalno poznatog softverskog sustava za podršku ljudskim potencijalima i podršku agencijskom zapošljavanju (engl. HR & Staffing Industry).

Cijeli razvojni tim je podijeljen u manje funkcijske timove, a ja sam član dva tima, te tako jedan mjesec radim na implementaciji podsustava za lokalizaciju aplikacije dok drugi mjesec radim na analizama i unapređenjima performansi cijelog sustava. Radni dan započinje sa šalicom kave ili čaja, te nastavkom prethodnog zadatka ili izučavanje novih zadataka koji mi slijede koje mi po zajedničkom dogovoru zadaje Product Owner (timska uloga prema Scrum softverskoj razvojnoj metodologiji o čemu sam učio tokom studija na Algebri).

Dan prolazi u pisanju vlastitog izvornog koda, čitanju i komentiranju izvornog koda kolega, naleti i po koji sastanak i to je to više manje. Često se dogodi da i radni dan bude od kuće (ili, popularno, work from home) jer tako ne moram gubiti vrijeme na putovanje do ureda i nazad, a ionako je sav posao, tj. izvorni kod na zajedničkom dijeljenom repozitoriju (o čemu se isto uči na studiju) kojega cijeli tim skupa uređuje.

Pretpostavljamo da su ti znanja stečena tijekom studija korisna i u svakodnevnom poslu. Osim tehnoloških znanja, jesi li tijekom diplomskog studija stekao i neka druga znanja ili vještine koje su ti danas korisne?

Stekao sam i neka dodatna znanja, koja su zapravo vrlo bitna iako ih možda ne primjenjujem stalno u svom programerskom poslu. Izdvojio bih znanja vezana za podatkovnu znanost, strojno učenje, razvoj mobilnih igara, razvoj poslovnih procesa i soft skill kolegij od neprocjenjive važnosti - pregovaranje. Znanja ovog zadnjeg kolegija (i najmanje IT tematski vezanog) možda i najviše koristim, kako profesionalno tako i privatno, jer svaka rečenica i naputak prof. Stanića je jasna uputa koja se da svaki dan primijeniti i u najmanjem dijalogu.

Softverski inženjeri, developeri, danas su jedno od najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj ali i mnogo šire. Što bi poručio onima koji svoju budućnost vide u softverskom inženjerstvu? Što je sve potrebno kako bi netko bio dobar programski inženjer?

Ako vidite svoju budućnost ili barem to mislite, makar i donekle, onda se nemojte premišljati. IT poslova je sve više jer sve stvari vezane uz život postaju digitalizirane, što znači da je potreba za digitalnim profesionalcima sve veća. Nevezano za smjer, programer ili ne,  jer svaki put koji odaberete će biti ispunjen (digitalnim) izazovima, znanjima, problemima i novim kolegama i korisnim iskustvima koja će te kao budući inženjeri spoznati i svladati na najkreativniji način koji možete jer upravo to rade inženjeri - stvaraju kreativna i efikasna rješenja, a upravo na ovom studiju možete naučiti kako ih napraviti.

Dobar softverski inženjer je prije svega znatiželjan, a onda uvijek staložen i ustrajan (u rješavanju problema), dok odličan softverski inženjer je onaj koji stalno griješi i uči na tim greškama ali i zna da učenju nema kraja kao i pitanjima u kojima mu mogu pomoći pri odgovori kolege i suradnici.

Na koje tehnologije u području softverskog inženjerstva – ili čak i šire, u području cijelog računarstva – danas treba obratiti pažnju u smislu toga da će igrati značajnu ulogu u narednim godinama?

Usudio bih se kazati da je to nešto vezano uz tematiku umjetne inteligencije ili nekog novog programskog jezika koji pogoduje punom korištenju računalnog sustava (kao što je kvantno računarstvo). Činjenica koja nas prati jest da tehnološki napredak svaki dan raste obrnuto proporcionalno veličini tranzistora koji se svaki dan smanjuje. Dakle, pitanje je vremena kada će ljudska inteligencija postati upitna, što već prikazuje rad AlphaGo i AlphaZero programa za igranje popularne igre Go. U skladu s tim, rekao bih da znanja iz strojnog učenja, algoritama vezanih uz podatkovnu znanost i sve vezane tehnologije kao i napredni programski jezici postaju od sve veće važnosti.