POZNATI su detalji prošlogodišnje državne mature za gotovo 26.000 učenika. I kod te generacije maturanata vidljiva je velika razlika u uspjehu na kraju školske godine u odnosu na ocjene s mature. Primjerice, polovina učenika u školi je iz fizike bila odlična, no na maturi je njih pola dobilo negativnu ocjenu.

Kako izvještava HRT, to nije novost, ali svake godine izazove najviše polemika da se solidna četvorka maturanata na kraju četvrtog razreda pretvori u dvojku na ispitima državne mature. 

"Nije iznenađenje"

Za 126 maturanata ni petica iz predmeta na kraju 4. razreda nije bila dovoljna za dvojku na ispitu mature. Ne iznenađuje to ovogodišnju maturanticu Laru.

"Cijelo vrijeme se govori, još od osnovne škole, da je to najvažnija stvar, kao da je to vrhunac obrazovanja, da to trebaju biti dobre ocjene. A netko tko je bio kroz cijelu godinu bio odličan može biti taj dan pod stresom i nešto pogriješiti", rekla je Lara, maturantica iz Zagreba.

"Dosta ulažemo u suradnju, pogotovo s mladim nastavnicima. Razmjenjujemo testove, ocjenjivanje je najteži dio našeg posla", istaknula je Franka Maričić-Bujas, profesorica engleskog i talijanskog jezika u Gimnaziji Antuna Vrančića iz Šibenika.

"Te ocjene koje đaci dobiju kroz sve 4 godine, a pogotovo u 4. razredu su odraz njihovog znanja", tvrdi Ivan Knežević, ravnatelj te šibenske škole.

"Bez stručnih profesora nema ni uspjeha na maturi"

I to bi trebao biti najvažniji rezultat nakon srednje škole i mature, ističe psiholog Boris Jokić.

"Kad škola postane učenje samo za test, ona gubi svoj smisao. Puno su pametniji oblici u kojima se vanjsko vrednovanje kombinira sa školskim vrednovanjem, gdje osnažujete nastavnike da bolje vrednuju i malo gledate kako to oni rade. To mladim ljudima daje osnovu da promijene svoje obrasce učenja", izjavio je Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja.

Bez stručnih profesora, kažu u školama, nema uspjeha ni na maturi, a do njih treba znati doći i cijeniti njihov rad.

"Mi radimo i projekcije u budućnosti tko bi mogao doći raditi pa ga pomalo nagovaramo. Znam godinu-dvije tko bi mogao doći predavati ako netko ide u mirovinu, istaknuo je Filip Relja, ravnatelj Graditeljsko-geodetske tehničke škole, Split.

"Dobre plaće, bolje plaće sigurno su motivirajući faktor ali i status profesora. A ne nakon pogrešno upisane ocjene i svake žalbe roditelja da profesori strepe što će se dogoditi", zaključio je Tihomir Engelsfeld, ravnatelj V. gimnazije u Zagrebu.