NA DVIJE lokacije u Bosni i Hercegovini otkrivene su značajne rezerve sirove nafte, a oko prava na njenu eksploataciju spore se tvrtka "Energoinvest" i Naftna industrija Republike Srpske (NIRS), pišu u ponedjeljak sarajevski "Dnevni avaz" i banjalučke "Nezavisne novine".

Prema navodima ovih medija, rezerve od dvadeset do pedeset milijuna tona nafte pronađene su na širem području Posavine, dok je još oko 500 milijuna tona nafte skriveno u utrobi zemlje na području Drežnice, u dolini rijeke Neretve u Hercegovini.

Studiju koja dokazuje postojanje znatnih zaliha sirove nafte u BiH još 1992. godine izradila je američka tvrtka "Amoco" utvrdivši kako bi eksploatacija dva velika naftna polja bila i moguća i komercijalno isplativa.

Prema navodima "Avaza", proteklih su dana predstavnici Naftne industrije RS kontaktirali poslovodstvo "Energoinvesta", u čijim je sefovima pohranjena "Amocova" studija tražeći da je vide.

"Energovinvest" je takav zahtjev međutim odbio držeći kako je rječ o nalazima koji imaju strategijsko značenje za cijelu državu.

Dio dokumentacije o istraživanjima nafnih nalazišta ostao je, međutim, u posjedu rafinerije u Bosanskom Brodu, što je njenom poslovodstvu bio povod da se zainteresiraju za mogućnost eksploatacije otkrivenih rezervi.

Procjenjuje se kako bi samo one na području Posavine, točnije u okolici Tuzle, osigurale rad rafinerije za najmanje deset godina.

Kako prenose "Nezavisne novine", u rafineriji drže da bi prve bušotine mogle biti otvorene kod Bosanskog Šamca.

Mika Šukurma, koji je u rafineriji bio angažiran na istraživanjima naftnih nalazišta, kazao je tom listu kako se uz naftu na dubini od 2.370 metara nalaze i značajne rezerve prirodnog plina, a svake bi se godine samo s područja Posavine moglo vaditi oko milijun tona nafte na čemu bi se zaradilo najmanje 300 milijuna dolara.

Kvaliteta pronađene nafte navodno je ista kao i one koja se vadi kod Đeletovca i Mirkovca u Hrvatskoj.

U rafineriji Bosanski Brod ovaj projekt vide, međutim, samo kao entitetski tražeći da im vlasti Republike Srpske dodijele desetogodišnju koncesiju na eksploataciju nafte, iako je projekt istraživanja rađen za potrebe sarajevskog "Energoinvesta".

Zajednički problem i za brodsku rafineriju i za "Eergoinvest" je to što ni jedni ni drugi nemaju ni novaca ni tehničkih sredstava nužnih za kvalitetno iskorištavanje naftnih rezervi.

Procjena je kako za otvaranje svake pojedinačne bušotine treba uložiti oko milijun i pol dolara.

Direktor rafinerije u Bosanskom Brodu Ilija Drpa izjavio je kako tamo razmišljaju o prihvaćanju ponude za eksploataciju nafte koju je već dala Naftna industrija Srbije (NIS).

U "Energovinvestu" pak cijene kako bi vođenje ovog projekta trebala preduzeti država BiH te ga povjeriti nekoj globalnoj naftnoj korporaciji.