Foto: Getty Images

AMERIČKI predsjednik Donald Trump ostao je izoliran u njegovu stavu o problemu globalnog zatopljenja jer je skupina najvećih ekonomskih sila na summitu G20 u Hamburgu s drugim zemljama pozvala na brzu primjenu Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

"Ponovno potvrđujemo snažnu predanost Pariškom sporazumu i njegovoj brzoj primjeni", piše u završnom dokumentu.

Trump je prošlog mjeseca objavio da se SAD povlači iz sporazuma postignutog 2015.

G20 je odbio Trumpov poziv na ponovne pregovore o Pariškom sporazumu, rekavši kako članice smatraju da je sporazum "nepovratan".

"Primamo na znanje odluku SAD-a o povlačenju iz Pariškog sporazuma", navodi se u završnom dokumentu.

Osim trgovine, klimatske promjene bile su jedno od najspornijih pitanja dvodnevnog summita. Službeni pregovarači neprestano su radili 24 sata kako bi se pokušao ostvariti dogovor o tim dvjema temama.

Merkel: "Razlike su jasno navedene"

Na kraju summita se obratila i Angela Merkel.

"Mislim da je vrlo jasno kako nismo uspjeli pronaći konsenzus, no razlike nisu pometene pod tepih, nego su jasno navedene", rekla je Merkel na kraju summita čelnika 20 gospodarski najmoćnijih zemalja u Hamburgu.

Dodala je kako ne dijeli mišljenje britanske premijerke Therese may koja je u petak rekla da bi Washington trebao odlučiti hoće li se vratiti u sporazum iz kojeg je izašao.

Merkel je rekla kako joj je drago da su se američki i ruski predsjednik Donald Trump i Vladimir Putin konačno sreli "licem u lice" i nada se ad će se njihov dijalog nastaviti.

"To je početak", rekla je kancelarka dodavši da se neki svjetski problemi mogu riješiti samo suradnjom SAD-a i Rusije.

"To može samo izaći na dobro, ako postoji iskren, otvoren dijalog", istaknula je Merkel.

Po njezinim riječima, kompromis oko slobodne trgovine uslijedio je nakon teških pregovora s SAD-om, ali će pomoći da tržišta ostanu otvorena.

Čelnici u borbi protiv protekcionizma za kojeg se zalaže Trump

Ranije su se čelnici G20 dogovorili da će nastaviti borbu protiv protekcionizma i promovirati slobodnu trgovinu, ali su pronašli način da udovolje Trumpovoj nacionalističkoj gospodarskoj agendi "America First" (Amerika na prvom mjestu), prema nacrtu završne deklaracije.

"Naša tržišta ostaju otvorena, uz recipročne i uzajamno korisne trgovinske i investicijske okvire i uz poštivanje načela nediskriminacije", stoji u izjavi.

Dodaje se da će čelnici zemalja na koje otpada 85 posto svjetske ekonomske aktivnosti, "nastaviti borbu protiv protekcionizma, uključujući nepoštene trgovinske prakse i u tom smislu priznati legitimne instrumente obrane".

Drugi dio rečenice bio je važan kako bi Trump podupro tekst i da bi se dala potpora nekim mjerama borbe protiv trgovinskih praksi koje SAD smatra nepoštenima.

G20 je također pozvao neke članice, osobito Kinu, da smanji prekapacitiranost svog sektora čelika uslijed prijetnji američkim sankcijama, kao dio mjera kojima bi se zaustavile dampinške cijene i smanjio uvoz čelika u Kinu.

"Potvrđujemo svoju predanost daljnjem jačanju trgovinske i investicijske suradnje u okviru G20", ističe se u završnoj izjavi.

Trump je oštro kritizirao globalizaciju i postojeće trgovinske sporazume, tvrdeći da Amerika zbog toga gubi radna mjesta.

No u zajedničkoj izjavi čelnici G20 kažu: "Međunarodna trgovina i investicije važan su motor gospodarskog rasta, produktivnosti, inovacija, otvaranja radnih mjesta i razvoja".

SAD koji je s dolaskom Trumpa u Bijelu kuću ojačao politiku protekcionizma, dosad je oklijevao jasno se angažirati "u borbi protiv protekcionizma" u okviru skupine G20 pa je tako odbio da se ta riječ spomene u izjavi sa sastanka ministara financija G20 u Baden-Badenu u ožujku, ali je pristao da bude uvrštena u izjavu summita skupine G7, koja obuhvaća najrazvijenije zemlje svijeta, ali ne i Kinu, veliku trgovinsku silu.

Trump ističe da je cilj američkog protekcionizma štititi američke plaće od učinaka globalizacije.

S druge strane, kineski i ruski predsjednik XI Jinping i Vladimir Putin te njemačka kancelarka Angela Merkel snažno podupiru slobodnu trgovinu i upozoravaju na štetne posljedice gospodarskog protekcionizma.

Summit u sjeni velikog prosvjeda i divljanja

Sve se to događa u sjeni anarhističkog divljanja koje već danima traje u Hamburgu. Tako su radikalni ljevičari i anarhisti cijelu noć divljali po ulicama, a policija je kontrolu nad gradom uspostavila tek rano ujutro.

>> VIDEO Pogledajte pljačku i razbijanje po Hamburgu, policija: "Ovo nismo nikad iskusili"

>> Vođa prosvjeda u Hamburgu: "Ovo se nije trebalo pretvoriti u paljenje i razbijanje"

Kako je jedan od prosvjednika rekao, protive se summitu.

"Protestiram jer smatram kako je G20 osnovni razlog zašto nam je loše na svijetu. Rat može biti loš, ali kapitalizam ubija", poručio je za CNN mladi prosvjednik.

Danas u podne počeo je glavni, završni prosvjed na koji se policija dobro pripremila, a u pomoć im je poslana i njemačka vojska. Njemački Der Spiegel piše kako policija provjerava identitete i domove ljevičara koji su sudjelovali u nasilnim prosvjedima, a na Twitter profilu grada stoji kako je u povorci prosvjednika trenutno 20-ak tisuća ljudi.

"Prosvjed se oteo kontroli (...) i mi mislimo da je to pogrešno, kako politički tako i sadržajno", izjavio je jedan od organizatora prosvjeda Andreas Blechschmidt i dodao kako se prosvjed nije trebao pretvoriti u paljenje i razbijanje.

Na prosvjedu bilo svega i svačega

No današnji hod je, javlja CNN, prošao prilično mirno. Desetine tisuća ljudi koračalo je ulicama, a u svojim razlozima prosvjeda oni nisu jedinstveni. Dok jedni prosvjeduju protiv globalizacije, drugi se bore za LGBT prava, Kurde, Turke pod Erdoganom...

Julian G. iz jednog predgrađa Hamburga, kako je rekao za CNN, demonstrira u znak podrške Turcima koji su izgubili slobodu zbog Erdogana.

"Želim stati uz moje turske prijatelje koje je zarobio autoritarni sistem i koji ne mogu demonstrirati slobodno", rekao je Julian.

Na prosvjedu ima i kineskih grupa koje se bore za ljudska prava i puštanje političkih zatvorenika u matičnoj zemlji, uključujući dobitnika Nobelove nagrade za mir Liua Xiaba.

"Mi smo slobodni ljudi i borit ćemo se, ne samo za ljudska prava u Kini, već za osnovna ljudska prava diljem svijeta", rekao je aktivist Tienchi Martin Liao.

Naravno, baš kao što je na samom summitu pitanje klimatskih promjena jedno od glavnih, tako je i među prosvjednicima.

"To je glavni problem o kojem treba govoriti, osobito za moju kći jer njena budućnost leži na odluci koju će ti ljudi donijeti", rekla je Carolin Wolter, 25-godišnja prosvjednica koja je povela i svoju petogodišnju kći.