54.163.210.170 US
 

VIDEO Mladić je kriv za genocid u Srebrenici, ubojstvo, progon, teroriziranje, istrebljenje...

Piše: Hina, R.I.
srijeda, 22.11.2017. 11:50
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Getty images

RATNI zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić, osoba čije je ime postalo sinonimom za najteže ratne zločine počinjene na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, konačno se suočio s pravdom na koju se čeka više od dva desetljeća.

>> INCIDENT U HAAGU Muškarac provocirao sa srpskom zastavom, žena koju su u ratu silovali pokušala je uzeti

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju izrkao je prvostupanjsku presudu Mladiću koji je optužen za ratne zločine počinjene u vrijeme kada je obnašao dužnost zapovjednika Vojske Republike Srpske.

>> IZRICANJE PRESUDE MOŽETE PRATITI UŽIVO OD 10 SATI NA INDEXU:

12:00 Kreće izricanje presude.

Nije kriv za točku 1 genocid te je kriv za različite UZP-e sukladno točki 2, genocid, točki 3, progon kao zločin protiv čovječnosti, 4, istrebljivanje kao zločin protiv čovječnosti, 5 ubojstvo, 6 ubojstvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, 7 deportacija, zločin protiv čovječnosti, 8 nehumana djela prisilnog premještanja, zločin protiv čovječnosti, 9 teririziranje, 10 protupravni napadi na civile, te 11: uzimanje taoca.

11:50 Kad je riječ o Udruženom zločinačkom pothvatu vezanom uz Srebrenicu, Vijeće je utvrdilo da je on postojao i da je glavni cilj bio da se eliminiraju Muslimani ubijanjem muškaraca i dječaka te prisilnim odvođenjem žena, djece i starijih muškaraca.

Članovi su bili  Karadžić, Krstić, Popović, Tolimir, Borovčanin...

Bez Mladića zločini na ovakav način ne bi mogli biti izvedeni, zaključilo je Vijeće.

11:43 Vijeće je utvrdilo da je postojao udruženi zločinački pothvat u Sarajevu.

Vijeće je utvrdilo da je optuženi ograničio isporuku humanitarne pomoći civilima od 10. travnja 1994. nalažući svim jedinicama VRS-a da blokiraju sve humanitarne organizacije na teritoriju bosanskih Srba.

Namjerno je davao izjave kojima je navodio medije na krivi zaključak vezano uz počinjene zločine. Bez njega zločini ne bi bili počinjeni na način na koji su počinjeni.

Vijeće smatra da je Mladić imao značajnu ulogu u provedbi udruženog zločinačkog pothvata.

11:30 Mladiću je izmjeren visoki tlak. Mladić traži da se skrati čitanje presude, ali sudac nije pristao na to. Mladić je nakon toga počeo vikati po sudnici i mahati rukama, nakon čega je uklonjen iz sudnice. Njegov odvjetnik izjavio je da je Mladić "na rubu smrti" te da bi "mogao umrijeti u sudnici".

11:23 Kako javljaju srpski mediji, Mladić ima zdravstvenih problema i u tijeku je pružanje liječničke pomoći. Navodno mu je pozlilo.

10:45 Mladić je tražio stanku kako bi otišao na toalet. Nastavak izricanja presude očekuje se oko 11.15 sati.

10:45 Vijeće je krenulo s utvrđivanjem odgovornosti Ratka Mladića za navedene točke optužnice.

Vijeće je utvrdilo da je optuženi Ratko Mladić bio zapovjednik VRS-a od rane 1992. do listopada 1996. godine.

Vijeće je utvrdilo da je postojao udruženi zločinački pothvat čiji je cilj bilo trajno uklanjanje bosnaskih muslimana i Hrvata s područja BiH gdje je živjelo srpsko stanovništvo. Vijeće ne smatra da je dokazano da je cilj udruženog zločinačkog pothvata bio da se uništi zaštićena grupa Bošanjaka 1992. godine.

10:37 Govoreći o genocidu u Srebrenici. Vijeće je utvrdilo da je cilj bio uništiti bosanske muslimane u Srebrenici. Vijeće utvrđuje da zločin genocida, istrebljenja, ubojstva jest počinjen u Srebrenici.

10:35 Prelazi se na optužbe o granatiranju Sarajeva.

Utvrđena je namjera počinitelja svih članova SRK-a da ciljaju na civile i da nesrazmjerno unište grad. Patnje kojima su bili izloženi građani Sarajeva su bile znatne, nisu imali pristup hrani, vodi, plinu, struji... Prisiljeni su bili živjeti u stanju stalnog straha.

10:28 Ratko Mladić naredio je da se stvori situacija bez ikakve nade za preživljenjem stanovništva Srebrenice. 15-20 dana nakon preuzimanja Srebrenice vojska RS usvojila je plan sukladno kojem je ta enklava trebala nestati, a taj teritorij učiniti srpskim kroz prisilno uklanjanje muslimana, čita sudac Orie.

"Tijekom napada vojska RS spaljivala je kuća i džamije, na tisuće muslimana pobjeglo je u Potočare. Velika većina zdravih muškaraca pobjegli su iz enklave pješice ne bi li došli do Tuzle", dodaje.

10:25 Prelazi se na optužbe za genocid.

"Vijeće je utvrdilo da je veliki broj bosanskih muslimana i Hrvata ubijen u šest općina. Vijeće je utvrdilo tko su bili počinitelji u tim općinama - Foči, Prijedoru i Sanskom Mostu - i zaključilo da je postojala namjera da se eliminira hrvatsko i srpsko stanovništvo. Vijeće je odlučilo da muslimani nisu predstavljali veliki broj stanovnika na tim prostorima te stoga nije postojala namjera da se u potpunosti istrijebi neko stanovništvo", rekao je sudac Orie.

10:20 Prelazi se na optužbu za progone. "Vijeće je utvrdilo da su mnoge žrtve zatočene i izvrgnute nehumanom tretmanu. U nekoliko logora uvjeti su bili stravični, što je dovelo do izgladnjivanja i smrti. Često su zatočenicima dopuštali odlazak na zahod samo jednom dnevno", govori sudac Orie. Zatočenici su bili premlaćivani željeznim šipkama i prisiljavani na međusobna silovanja i ostale degradirajuće zločine. Čak i djeca od 12 godina.

10:18 Sudsko vijeće utvrdilo je da su počinjeni zločini koji predstavljaju istrebljenje. Npr. 1992. policija i snage VRS-a pojavili su se sa strojnicama na ulazu prostorije 3 u logoru Keraterm. Tijekom noći u tu prostoriju, nakon što su uveli brojne zatočenike, ubačena je neka vrsta plina i nakon toga zatočenici su pokušavajući bježati ubijeni, odnosno na njih su pucali, mnogi su poginuli.

10:15 Vijeće je utvrdilo da se tijekom cijelog razdoblja za vrijeme kojih su zločini počinjeni vodio rat u BiH. Također je utvrđeno da je u mnogim općinama, koje spominje optužnica, ubijen velik broj civila koji su bježali ili branili svoje domove.

Orie je podsjetio na ubojstvo više od dvadeset civila 1992. godine u Sanskom Mostu kada su snage VRS ljude natjerali da skoče u rijeku i potom pucali na njih. Podsjetio je i na gušenje 24 zarobljenika koji su preminuli na putu u kamionu za logor Manjača.

10:05 Sudac Alphons Orie čita optužnicu protiv Mladića:

"Optuženi se tereti po dvije točke za genocid i pet točaka za zločine protiv čovječnosti. Optuženi je također optužen po četiri točke za kršenje zakona i običaja ratovanja, a to su nasilna djelovanja čiji je glavni cilj bio teroriziranje civila, nezakoniti napadi na civile, uzimanje taoca, optužen je također i za genocid".

10:00 Potvrđeno je da će Ratko Mladić ipak biti na izricanju presude. Očekuje se da će čitanje presude trajati između sat vremena i dva sata.

9:25 Ratko Mladić trebao bi se pojaviti pred Haškim sudom. Kako pišu srpski mediji, Ratko Mladić prvostupanjsku presudu Haškog suda dočekuje spokojan.

"Cijeli život sam radio u interesu srpskog naroda. Spavao sam mirno", poručuje Mladić iz zatvora.

9:00 Uoči početka izricanja presude ispred Haškog suda došlo je do incidenta. Među žrtvama se pojavio mladić koji je u rukama nosio zastavu Srbije. Obitelji žrtava koje su se okupile kazale su kako je došao da bi ih provocirao, javlja Radio Sarajevo.

Ubrzo nakon toga je počelo naguravanje s mladićem koje je trajalo tri-četiri minute. Nakon toga je policajac udaljio mladića.



>> Ovako je govorio krvnik Mladić: "Kad god dođem u Sarajevo, usput nekog ubijem"

>> Ratko Mladić 1991. godine: Ako ne nastaviš napad na Škabrnju, streljat ću te

>> Bez obzira na presudu, jedno je sigurno: Mladićeve žrtve u Hrvatskoj nikada neće dobiti pravdu

Sudi mu se samo za najteže zločine

Mladić je u Haagu optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od svibnja 1992. do pred kraj 1995. godine. U završnoj riječi tužiteljstva u prosincu 2016. godine za njega je zatražena kazna doživotnog zatvora dok je obrana predložila da ga se oslobodi svih optužbi.

Prvu optužnicu protiv njega haaško je tužiteljstvo podignulo još 25. srpnja 1995. godine i nakon toga je triput širilo i mijenjalo zbog potrebe da se suđenje provede što učinkovitije pa su u njoj zadržani samo najteži ratni zločini.

Mladić je godinama nakon podizanja prve optužnice bio neuhvatljiv, baš kao i njegov politički "šef" Radovan Karadžić, unatoč činjenici da su bili na vrhu popisa najtraženijih osoba, "rame uz rame" s Osamom Bin Ladenom.

Mladić se najprije skrivao na teritoriju BiH, a omiljeno boravište bio mu je podzemi bunker građen kao atomsko sklonište za vojni i politički vrh bivše SFRJ kod mjesta Han-Pijesak na Romaniji.

No suočen s jasnim nastojanjima pripadnika NATO-a da ga pronađu i uhite pobjegao je u Srbiju pod okrilje režima Slobodana Miloševića.

"Ja sam onaj kojeg tražite"

Preživio je i i Miloševićevo svrgnuće s vlasti 2000. godine pa se pod okolnostima koje još nisu u cijelosti razjašnjene, zahvaljujući mreži pomagača ali i potpori što su mu je otvoreno ili prikriveno još godinama nakon toga pružale vlasti u Beogradu, skrivao sve do 2011. godine.

Srbijanska policija pronašla ga je u selu Lazarevu kod Zrenjanina 26. svibnja te godine gdje se skrivao pod lažnim imenom Milorad Komadić.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Našli ste onog koga tražite. Ja sam Ratko Mladić", kazao je policajcima bjegunac koji je tad imao izgled oronulog starca no ipak je kod sebe navodno imao dva pištolja iako ih nije pokušao koristiti

Srbijanske su vlasti Mladića ICTY-u izručile 31. svibnja 2011. godine, a dokazni postupak u Den Haagu počeo je godinu dana kasnije i trajao je do kolovoza 2016. godine. Svoje iskaze tijekom procesa dalo je 377 svjedoka obrane i optužbe. Sudsko vijeće u obzir je uzelo i pisane iskaze još 214 svjedoka.

Ključne točke optužnice temelje se na izravnom Mladićevom sudjelovanju u genocidu u Srebrenici u srpnju 1995. godine kada je ondje ubijeno osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, odgovornosti za široku kampanju progona, deportacija, mučenja i ubojstava nesrpskog stanovništa tijekom 1992. godine u najmanje sedam općina u BiH, osnivanje logora "Omarska", "Keratern", "Manjača" i "Trnopolje" u kojima su mučeni i ubijani Bošnjaci i Hrvati, teroru nad civilima tijekom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine te uzimanju za taoce pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) u svibnju i lipnju 1995. godine.

Optužnica protiv Mladića uz osobnu odgovornost sadrži i sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu na čijem je čelu bio Karadžić s ciljem uspostave države u kojoj bi Srbi imali prevlast i s čijeg bi teritorija trajno uklonili Bošnjake, Hrvate i drugo nesrpsko stanovništvo.

U optužnici su potanko opisani zločini poput ubojstva 144 osobe u mjestu Ključ, više od 200 zatočenika u zatvoru u Foči, ubojstvo 150 osoba u logoru Keratermu te 140 u logoru Sušici kod Vlasenice, kao i zatočenje tisuća Bošnjaka i Hrvata u logorima poput onoga na Manjači osmišljenim tako da dovedu do njihova fizičkog uništenja.

U točki koja se odnosi na genocid u Srebrenici, Mladiću su stavljena na teret masovna ubojstva više od tisuću zarobljenih Bošnjaka u selu Kravica te još tisuću kod škole u mjestu Orahovac. Tu je i opis "bezobzirnog uništavanja" privatne imovine i javnih dobara te spomenika kulture i sakralnih objekata.

U djelu optužnice koji se odnosi na teroriziranje Sarajeva tijekom opsade grada, spomenut je zločin na tržnici Markale iz veljače 1994. godine kada je ubijeno 66, a ranjeno više od 140 osoba.

Točno 10. svibnja 1992. godine Mladić je preuzeo dužnost zapovjednika Druge vojne oblasti tadašnje JNA, da bi samo dva dana kasnije i formalno postao zapovjednikom vojske bosanskih Srba. Ostat će zabilježeno kako je on u noći 28. svibnja izravno zapovjedio topnički napad na civilne ciljeve u Sarajevu.

"Tuci Velušiće (Velešiće - op.a.). tamo nema srpskog življa mnogo", zapovjedio je Mladić radio vezom podređenom časniku zaduženom za bitnicu iz čijih se topova tada gađalo Sarajevo.

“Snage koje su sudjelovale u napadu na Sarajevo granatirale su i otvarale snajpersku vatru na civile dok su ovi obavljali svakodnevne aktivnosti. Ljudi su ranjavani i ubijani u vlastitim domovima. S obzirom da nije bilo plina, struje ili tekuće vode, ljudi su bili prisiljeni izlaziti iz svojih domova čime se povećavao rizik od smrti”, jedan je od navoda iz dijela optužnice koji se odnosi na troipolgodišnju opsadu Sarajeva tijekom koje je ubijeno više od deset tisuća građana, među kojima i 1600 djece.

Golemo zanimanje u BiH

Najavljeno izricanje presude Mladiću izazvalo je ogromno zanimanje u Bosni i Hercegovini, a gotovo sve bitnije televizijske i radijske postaje najavile su posebne programe za 22. studenoga, odnosno izravne prijenose iz Den Haaga.

U udrugama koje okupljaju članove obitelji ratnih žrtava vjeruju kako je za Mladića jedino moguća doživotna zatvorska kazna, ali neki pritom upozoravaju kako i takva kazna nije dovoljna s obzirom na težinu počijenjenih zločina.

"Toliko je zla počinjeno da nijedna zatvorska kazna nije dovoljna. Tim zločincima bolje je u zatvoru nego meni koja sam ostala potpuno sama", kazala je lokalnim medijima Hatidža Mehmedović, predsjednica udruge Majke Srebrenice.

Među bosanskim Srbima i njihovim udrugama očekivanja su potpuno oprečna i svi očekuju kako će Mladić biti oslobođen.

Uvjeren u to je i Mladićev sin Darko koji tvrdi da krivnja njegova oca za ratne zločine na suđenju uopće nije dokazana.

“Bilo koja presuda osim oslobađajuće neće biti pravedna i za nas kao njegovu obitelj bit će potpuno neprihvatljiva. Sve pravne analize pokazuju da tužiteljstvo u Den Haagu nije uspjelo dokazati navode iz optužnice”, kazao je Darko Mladić za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN).

Bez optužnice za Škabrnju, osuđen za Kijevo

Iako je "najpoznatiji" po zločinima koji se vežu za njegovo ime u BiH, Ratko Mladić je svoj krvavi pohod počeo u Hrvatskoj, kao zapovjednik Kninskog korpusa JNA.

Njegove postrojbe napadale su Šibenik, Zadar, Vrliku, Kijevo i Škabrnju, u kojoj je 18. studenoga 1991., istoga dana kada je pao Vukovar, ubijeno 43 civila i 15 vojnika.

Kolonom sjećanja "Korak po korak", u kojoj se okupilo više od 15.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske, u subotu je u Škabrnji obilježena 26. godišnjica tog masakra.

Marko Miljanić, ratni zapovjednik obrane Škabrnje, kazao je tim povodom za HTV da je "Ratko Mladić u Škabrnji ispekao zanat". Haški sud, ali još niti hrvatsko pravosuđe, za to ga nisu optužili.

U ispitivanju svjedoka obrane Save Štrpca tužitelji su pustili snimku na kojoj Mladić prijeti građanima Sinja. "Vi ste vidjeli kako ja to činim. Ova razaranja dosad nisu ni slična onima koja će biti ukoliko se ovo bude prekršilo. Ne želim da ovo shvaćate kao prijetnju, ja sam vojnik i ja izvršavam svoj zadatak. Da me se slušalo, ne bi bilo ni Kijeva, ni Vrlike, ni Šibenika", prijetio je Mladić.

Mladić je, međutim, u Hrvatskoj ipak osuđen za dio svojih zločina. 

Temeljem optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku iz svibnja 1991. tadašnji Okružni sud u Šibeniku je u srpnju 1992. Mladića i još šest osoba osudio na zatvorsku kaznu od 20 godina. Na teret mu se stavljalo da je u kolovozu 1991. počinio zločine protiv civilnog stanovništva u Kijevu i Vrlici, od kolovoza do studenog iste godine napadao Sinj i okolicu, u rujnu 1991. Maljkovo, Potravlje, Šatrić i Dabar te područje Šibenika u rujnu 1991.

U prosincu 1995. županijsko državno odvjetništvo Mladića i još tri također odbjegle osobe optužilo je da su 1991. isplanirali i u siječnju 1993. organizirali rušenje brane i hidroelektrane Peruča, s ciljem potpunog potapanja civilnih i gospodarskih objekata te time ugrožavanja nastanjenih stanovnika nizvodno brane i rijeke Cetine u Sinju, Trilju i Omišu.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz Ratka Mladića, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: Ratko Mladić.

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije