SAMOVOZEĆI automobili su naša budućnost. Tehnološki divovi Ubera i Alphabeta već idu u tom smjeru, baš kao i tradicionalni proizvođači poput Forda i General Motorsa. Čak i Googleova sestrinska kompanija Waymo namjerava lansirati vlastitu uslugu samovozećih automobila i prototipova vozila s različitim razinama umjetne inteligencije, no mnogi misle da je razvoj samovozećih automobila precijenjen, da takva vozila možda trebamo očekivati u bliskoj budućnost, ali i da se to neće dogoditi tako brzo kako se očekuje, piše američki portal The Atlantic.

Skeptika ima i unutar automobilske industrije i izvan nje i svaki ima neke svoje argumente za tvrdnju da samovozeći automobili i nisu baš tako sigurna oklada. The Atlantic prenosi sedam glavnih primjedbi protiv tehnologije samovozećih automobila.

Ništa od toga sve dok vozila ne postanu pametnija od ljudi

Računala nisu ni blizu ljudske inteligencije. U nekim pojedinačnim zadacima, poput šaha ili identifikaciji predmeta na slici, računala su nadmoćnija, ali takvo nešto se ne može primijeniti u svim područjima. Zagovornici autonomnih vozila smatraju da je vožnja slična šahu, odnosno da za to nije potrebno ljudsko poimanje svijeta. Međutim, u dva rada iz 2017. godine Rodney Brooks, legendarni robotičar i istraživač umjetne inteligencije koji je desetljećima vodio MIT-jev laboratorij za računalne znanosti i umjetnu inteligenciju, na temelju mnogobrojnih ”graničnih slučajeva” i neuobičajenih okolnosti argumentira kako kratkoročno samovozeći automobili nisu održivi.

"Čak i uz odgovarajuće načela vođenja, bit će mnogo perceptivnih izazova koji su trenutačno prevelika prepreka da bi ih programeri mogli riješiti. Potrebno automatsko rezoniranje kompleksnije je od bilo čega što smo dosad vidjeti od umjetne inteligencije. Postoje situacije koje autonomna vozila mogu riješiti samo ako su inteligentnija od ljudi", napisao je Brooks, koji ipak vjeruje da samovozeći automobili imaju budućnost:

"Ljudska vožnja vjerojatno će nestati tijekom života mnogih ljudi koji ovo čitaju, ali to se neće dogoditi preko noći", dodao je.

Vozila neće funkcionirati zato što ih se može hakirati

Svako računalo može se hakirati, pa je gotovo sigurno da će i samovozeći automobili biti hakirani. Moguće je da će hakiranje ili strah od njega odgoditi ili čak i zaustaviti razvoj autonomnih vozila. Novinar i skeptik kad su u pitanju samovozeći automobili Christian Wolmar citirao je nedavno stručnjaka za sigurnost takvih vozila Tima Mackeyja koji kaže kako će se ”sigurno dogoditi nešto što će ovu industriju izbaciti s kolosijeka”.

"Dogodilo se to i u drugim računalnim sektorima, pa nema sumnje da će se krađa podataka i sigurnosni propusti dogoditi i kod autonomnih vozila", piše Wolmar, naglašavajući kako su se i današnja vozila koja nisu samovozeća već pokazala ranjiva na hakiranje.

Kontraargument ovoj tvrdnji je da svi propusti, hakiranje i krađe identiteta nisu nimalo zaustavili razvoj interneta. Međutim, fizička opasnost koju nosi vožnja kudikamo je veća, a pitanje je i u kojem će se smjeru razvijati pravna regulacija robota u automobilima.

Samovozeći automobili neće postati način transporta

Većina kompanija koja trenutačno radi na razvoju samovozećih automobila ima ih namjeru ponuditi kao transportnu uslugu. Dakle, umjesto da posjedujemo vozilo, koristit ćemo usluge flote robotskih vozila koje će nuditi Waymo, Uber ili Lyft. Zasad su takva vozila relativno skupa, no kad se iz vozila jednom izbace vozači, cijena usluge će pasti. Istodobno, oprema koju je potrebno ugraditi u autonomna vozila kako bi se fizička realnost pretvorila u računalnu, izuzetno je skupa. I zato će još dugo biti nedostupna privatnim vlasnicima. K tome, treba li održavanje i kalibraciju osjetljive opreme, lasera, senzora i računala prepustiti nekome tko svoj automobil inače ne pere po nekoliko mjeseci? Kad sve to uzmemo u obzir, jasno je da većina kompanija neće prodavati robotska vozila nego uslugu prijevoza takvim vozilima.

Sigurnost će biti preveliki problem

Komercijalni zrakoplovi umnogome ovise o autopilotima, ali software koji njima upravlja dokazano je siguran jer se ne oslanja na algoritme strojnog učenja. Takve algoritme je teže testirati zato što ovise o statističkim tehnikama koje nisu determinističke.

"Većina ljudi misli da se sigurnost vozila svodi na izbjegavanje sudara. U svijetu softwarske sigurnosti to je tek temeljna funkcionalnost. Sigurnost je pitanje onog jednog djeteta koje software nije uspio prepoznati, a ne onih 99 koje je uspio", kaže Phil Koopman, koji je istraživao sigurnost samovozećih automobila na Sveučilištu Carnegie Mellon.

Zakonodavci će odrediti jesu li dokazi o sigurnosti autonomnih vozila koje su prikupile kompanije poput Waymoa u skladu s minimalnim kriterijima. Jasno je da će nesreće sa smrtnim posljedicama, kao što je ona u kojoj je Uberovo vozilo usmrtilo Elaine Herzberg, podignuti ljestvicu sigurnosnih zahtjeva. Koopman smatra da su univerzalni globalni sigurnosni standardi, kakve imaju zračni prijevoznici, neophodni prije nego samovozeći automobili krenu po cestama.

Autonomna vozila dolaze, ali ne tako skoro

Prošle je godine Ford najavio da će investirati milijardu dolara u Argo AI, kompaniju koja se bavi autonomnim vozilima. Bilo je, stoga, pomalo iznenađujuće kad je predsjednik uprave Argoa, Bryan Salesky, poslao pesimističnu poruku o samovozećim automobilima.

"I dalje smo daleko od dana kad će proizvodnja autonomnih vozila biti realnost. Oni koji misle da će takva vozila biti naša svakodnevica već za nekoliko godina nisu sasvim u toku s razvojem ili sigurnom primjenom tehnologije", napisao je Salesky.

Većina kompanija očekuje da će se samovozeći automobili na ulicama pojaviti nakon 2020. godine, ali postoje razmimoilaženja oko toga hoće li se to dogoditi za dvije-tri ili 10 godina.

Neće to biti autonomna vozila nego će ih voziti ljudi uz pomoć računala

Dok su Waymo i još nekoliko kompanija posvećeni razvoju potpuno samovozećih automobila, većina velikih proizvođača namjeravaju postupno povećavati razinu autonomnosti. General Motors je tako razvio Cadillac Super Cruise, dok Daimler, Nissan i Toyota tek početkom 2020. kane ponuditi vozila s većom autonomijom. Zato Chris Urmson, inženjer startupa Aurora, smatra da je pred industrijom katastrofalan scenarij.

"Vozilo koje se reklamira kao samovozeće nikad od osobe na vozačkom sjedištu ne bi trebalo zahtijevati da uzme volan u ruke. U tome je suština autonomije. Vozilo koje će u jednom trenutku zatražiti pomoć vozača nije autonomno", kaže Urmson.

Samovozeći automobili samo će povećati zagađenje i gužve

Ekološki aktivist Matt Lewis zapitao se kakvu će budućnost kreirati autonomna vozila ako ljudi budu preferirali motore s unutrašnjim sagorijevanjem umjesto električnih. U tom slučaju, ljudi će se okrenuti jeftinijim kućama u predgrađima ili izvan urbanih područja, zato što će u svojim samovozećim automobilima moći raditi i spavati za vrijeme vožnje.

"Sudeći prema trenutačnom stanju na tržištu, mogli bismo svjedočiti povećanju broja vozila, većem broju vožnji i sporijoj tranziciji prema električnim vozilima", piše Dan Sperling, direktor UC Davis Instituta prometnim znanosti.

Bilo bi zaista okrutno da samovozeći automobili smanje broj nesreća na cestama i istodobno pridonesu klimatskoj katastrofi. Ako smo iz posljednjih nekoliko godina razvoja interneta nešto naučili, onda je to da će moćna i društveno kreativna tehnologija autonomnih vozila svakako imati i neželjene posljedice, zaključuje u svom tekstu Atlantic.