Foto: FAH

"NISMO u ratu s bankama", rekao je novinarima u Briselu premijer Zoran Milanović pa odmah zatim bankarima poručio da se tuže Ustavnom sudu ako im se ne sviđa politika koju vodi njegova Vlada.

"Banke su prejake i preneodgovorne. Ali da su nam banke neprijatelji, nisu. Nećemo ići na to da uništimo banke pa da nikome ne daju kredite. Jer bez novca za kredite nema ekonomije, nema rasta, nema kretanja", kaže Milanović.

"Banke su prejake i treba ih na neki način ograničiti. Nama treba regulirani bankarski sektor... Mislim da je to Europi jako potrebno. Zadnja kriza je pokazala koliko smo tu ranjivi", izjavio je Milanović.

Kontru mu je odmah udario predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Nije problem u bankama, tvrdi Karamarko, već u Milanoviću i njegovim ministrima.

"Oni se obrušavaju na sve. Treba s bankama naći zajednički jezik. Banke su od velike pomoći ako se s njima zna na pravi način surađivati. Ali njima su svi krivi", poručio je Karamarko.

Lalovac tvrdi da nije u ratu s bankarima, ali...

Ove oštre izjave predsjednika Vlade i šefa oporbe posljedica su sukoba kojeg je s bankarima ovoga tjedna otvorio Boris Lalovac. Milanovićev ministar financija obrušio se ne samo na komercijalne banke, već i na HNB kojem je na čelu premijerov prijatelj Boris Vujčić. A u tome, ako je suditi prema dosadašnjim izjavama, ima Milanovićevu podršku.

Podsjećamo, gostujući na Hrvatskom radiju Lalovac je Vujčiću udario packu zbog najave da bi mogle skočiti kamate na kredite u eurima. "Nije dovoljno upozoravati, treba nešto i napraviti. Pa nismo mi meteorolozi", poručio je Lalovac guverneru HNB-a, da bi već u idućoj rečenici kazao da Ministarstvo financija surađuje sa središnjom bankom i da "nema nikakvog rata".

I danas je Lalovac ponovio da s bankama ne želi ulaziti u rat, ali svejedno nije ustuknuo. Poručio je bankarima da se ponašaju neodgovorno, da potiču društveno raslojavanje, da će građani zbog njih završiti u dužničkom ropstvu... Lalovac tvrdi da on samo javno govori o nelogičnostima u bankarskom poslovanju, a s druge strane stižu prijetnje.

"Vidim danas određene poruke bankarskih glasnogovornika da je krenuo lov na crveni oktobar, to sam valjda ja", izjavio je Lalovac na press konferenciji na kojoj je zamoljen da prokomentira medijske napise o tome kako 150 vodećih bankara godišnje zarađuje ukupno 170 milijuna kuna.

Cvitan: Nije primarna zadaća DORH-a da kontrolira poslovanje banaka

"Lov na crveni oktobar" otpočeo je u ranije spomenutoj radijskoj emisiji, u kojoj je hrvatsku podružnicu Hypo Alpe Adria banke, bez da ju je imenovao, prozvao za sumnjivo, možda čak i kriminalno poslovanje.

"Vrlo brzo će izaći financijski izvještaj. Vidjet će se da je jedna poslovna banka u Hrvatskoj otvorila novi doo, prebacila loš portfelj u doo, i preko toga prijavila četiri milijarde kuna gubitka", rekao je Lalovac i dodao:

"Neka banke kažu kojim su firmama koje imaju godišnje prihode do sto kuna davali kredite u milijardama. Riječ je o 18,5 tisuća tvrtki kojima su banke dale više od deset milijardi kuna kredita. Tu se radi o milijardama, a kod građana o kreditima od nekoliko stotina milijuna. Neka se samo čude pa ću sve objaviti: sva imena firmi koje su od poslovnih banaka dobile milijarde".

Lalovčeve optužbe zvuče krajnje ozbiljno pa se već počelo špekulirati o tome hoće li se bankarima i njihovim poslovanjem pozabaviti i DORH. To je pitanje u razgovoru za Novu TV dočekalo i glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana.

"Informacije se mogu provjeravati, ali nijne primarna zadaća da kontrolira poslovanje banaka", kaže Cvitan i dodaje: "Prvo moramo imati oštećenika. Ako je banka oštećena, to mora prijaviti. Ne možete od nekoliko tužitelja očekivati da češljaju poslovanje banaka. Tu je i HNB, koji ima svoje mehanizme kontrole. To je cijeli jedan sustav, koji je ustrojen tako da bi netko morao prijaviti kazneno djelo, naravno kao oštećenik".

HUB šuti, HNB brani bankare

Iz Hrvatske udruge banaka (HUB), koja je s Vladom u nategnutim odnosima još otkad je započela operacija spašavanja dužnika koji imaju kredite u švicarskim francima, ove Lalovčeve izjave do sada nisu komentirali. No, zato se oglasio HNB koji je odlučio stati na stranu bankara.

"Iznos prihoda značajna je činjenica kod procjene kreditne sposobnost klijenta, ali ne može biti jedini činilac odlučivanja o kreditnoj sposobnosti (potrebno je voditi računa i o instrumentima osiguranja te načinima servisiranja duga koji se ugovaraju)", poručili su iz HNB-a dodavši da oni vrše stalan nadzor nad poslovanjem banaka.