Vlada sutra o cestarinama na novim dionicama, jamstvima za Željezaru Split i TLM
Tekst se nastavlja ispod oglasa
HRVATSKA Vlada sutra bi trebala donijeti odluku o uvođenju naplate cestarine na dionicama autoceste Bosiljevo-Split-Šestanovac i Rupa-Rijeka, koje će se u promet pustiti 1. srpnja ove godine.
Na autocesti prema Splitu radi se o dvije dionice i to Bosiljevo-Mala Kapela, te Gornja Ploča-Zadar 2, dugačkim 36, odnosno 61 kilometar.
Vlada će sutra donijeti samo formalnu odluku o uvođenju cestarine, a iznos cestarine odredit će kasnije.
Sama odluka da se uvede cestarina tumači se kao znak Vladine čvrste opredijeljenosti da se poštuju planirani rokovi izgradnje autocesta prema Rijeci i Splitu, kraj 2004., odnosno lipanj 2005.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Vlada bi sutra trebala dati državna jamstva za pokretanje, odnosno nastavak proizvodnje u Željezari Split i šibenskom TLM-u.
Željezara traži 50 milijuna kuna jamstva, a TLM 17 milijuna eura, te reprogram dugova prema Ministarstvu financija u iznosu od 116 milijuna kuna. U oba slučaja državna jamstva za zaduženje Vlada bi formalno dala HBOR-u.
Jamstva bi se dala unatoč tome što nisu ispunjeni svi kriteriji za davanje državnih jamstava, a Vlada bi se pritom rukovodila činjenicom da se radi o programima i tvrtkama regionalnog značenja.
Ministri sutra trebaju razmotriti i izvješće o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja u prošloj godini, te radu Središnjeg registra osiguranika.
Na autocesti prema Splitu radi se o dvije dionice i to Bosiljevo-Mala Kapela, te Gornja Ploča-Zadar 2, dugačkim 36, odnosno 61 kilometar.
Vlada će sutra donijeti samo formalnu odluku o uvođenju cestarine, a iznos cestarine odredit će kasnije.
Sama odluka da se uvede cestarina tumači se kao znak Vladine čvrste opredijeljenosti da se poštuju planirani rokovi izgradnje autocesta prema Rijeci i Splitu, kraj 2004., odnosno lipanj 2005.
Željezara traži 50 milijuna kuna jamstva, a TLM 17 milijuna eura, te reprogram dugova prema Ministarstvu financija u iznosu od 116 milijuna kuna. U oba slučaja državna jamstva za zaduženje Vlada bi formalno dala HBOR-u.
Jamstva bi se dala unatoč tome što nisu ispunjeni svi kriteriji za davanje državnih jamstava, a Vlada bi se pritom rukovodila činjenicom da se radi o programima i tvrtkama regionalnog značenja.
Ministri sutra trebaju razmotriti i izvješće o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja u prošloj godini, te radu Središnjeg registra osiguranika.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati