PODACI Državnog zavoda za statistiku za veljaču pokazuju rast cijena od 4.1 posto na godišnjoj razini, tj. u odnosu na veljaču prošle godine. To je na istoj razini kao siječanj, što je signal prekida rasta inflacije. Ali europski statistički ured Eurostat je objavio kako rast cijena u istom razdoblju za Hrvatsku iznosi 4.8 posto, što je i najveći rast od svih država eurozone.

Situaciju je dodatno zakomplicirao ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan na konferenciji za medije u subotu 1. ožujka argumentom da stranica kretanje-cijena.hr pokazuje da cijene padaju.

Tko laže, a tko govori istinu?

"Ako pogledamo na aplikaciji Kretanje cijena Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, tj. usporedimo cijene tri trgovačka lanca koji dostavljaju svoje cijene, onda imate u tom rasponu od 3.38 posto do 8.60 i nešto posto, ovisno o trgovačkom lancu, manju cijenu osnovne potrošačke košarice u odnosu na 31.12.2022.", tvrdi ministar.

"To su podaci koji se dobivaju od trgovačkih lanaca koji iz mjeseca u mjesec dostavljaju svoje podatke i odnose se na proizvode iz osnovne potrošačke košarice.

Za ovaj mjesec je evidentno da govorimo o cijenama koje su od 3.30 i nešto posto u jednom trgovačkom lancu do 8.60 posto niže u odnosu na prethodno razdoblje", zaključio je ministar temu o rastu cijena.

Stranica Kretanje cijena pokazuje kako cijene padaju

Po pitanju rasta cijena imamo tri javna podatka, Državni zavod za statistiku koji tvrdi da su rasle 4.1 posto u odnosu na veljaču prošle godine, Eurostat koji tvrdi da su rasle 4.8 posto u odnosu na veljaču prošle godine i aplikaciju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koja pokazuje da su manje za između 3 i 8 posto.

Od ta tri podatka najgori je onaj s aplikacije Kretanje cijena, naravno. To se i očekivalo još otkad je najavljena, jer obuhvaća jako ograničen skup proizvoda i ograničen broj trgovaca.

Trenutno samo tri trgovačka lanca objavljuju kretanje cijena svoje "potrošačke košarice". To su Konzum, Tommy i KTC. Konzum je dostavio svoje cijene koje pokazuju kako je potrošačka košarica u njemu pojeftinila za 3.39 posto u odnosu na 21. prosinca 2022., Tommyjeva potrošačka košarica je jeftinija za čak 8.64 posto, a KTC-ova za 2.43 posto.

Na samoj stranici piše da podatke ne treba uzimati za ozbiljno, ministar Habijan ih koristi kao argument na konferenciji za medije

Ministrovo pozivanje na podatke sa stranice Kretanje cijena u pokušaju umanjivanja problema inflacije je jednostavno besmisleno, baš kao što je besmislena i sama stranica. Ali ministar je po struci pravnik, iako vodi Ministarstvo gospodarstva, pa mu možda treba objasniti zašto bilo kakvo pozivanje na stranicu Kretanje cijena u odnosu na temu kretanja cijena nema smisla.

Prvo i osnovno, podaci su jako ograničeni, posebno u usporedbi s podacima koje prikupljaju Državni zavod za statistiku (DZS) i Eurostat. Zapravo sam opis stranice objašnjava zašto je besmislena, gubitak vremena i financija.

Na dnu stranice je navedeno pet točaka. U prvoj piše: "Cijene trgovačkih lanaca Konzum, Tommy, KTC Ministarstvu dostavljaju trgovački lanci, dok se cijene trgovačkih lanaca Kaufland, Studenac, Spar, Plodine, NTL i Mlin i pekare popisuju 15. i zadnjeg dana u mjesecu...te Ministarstvo gospodarstva...ne može garantirati iskazanu cijenu na ostale datume."

Ovdje je važno priznanje Ministarstva gospodarstva kako nema nikakve garancije da su iskazane cijene na stranici istinite, možda samo dva dana u mjesecu, a i to samo ako su trgovački lanci ažurni i odmah prijavili promjenu cijena.

Kako je kretanje cijena proizvoda doslovno jedina svrha stranice, a ta točnost se ne može garantirati, temeljna svrha nije ispunjena pa je stranica Kretanje cijena beskorisna.

Ni jedan podatak sa stranice nije istinit

U drugoj točki piše: "Iskazane cijene odnose se na pet najvećih hrvatskih gradova (Zagreb, Rijeka, Split, Varaždin i Osijek). Uz nju je tematski povezana treća koja kaže da "Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ni ostali izvršitelji ne mogu garantirati jednakost cijena u svim trgovinama na području RH jer isto ne garantiraju ni trgovački lanci".

Izvan navedenih gradova živi 2/3 stanovništva Hrvatske pa se samo tom ogradom oni eliminiraju kao potencijalni korisnici Kretanja cijena. Zapravo je mogu koristiti, ali cijene sigurno nisu točne. Nakon toga se ostaloj trećini stanovništva koja se nalazi u navedenim gradovima (malo manje) govori da ni za njih informacije sa stranice nisu točne jer se cijene mogu razlikovati između trgovina.

Logično se postavlja pitanje koje cijene onda trgovački lanci prijavljuju i službenici Ministarstva prikupljaju ako one koje su prijavljene nisu relevantne ni za jednu trgovinu. Postoji li po jedna trgovina, referentna, za koju se cijene prijavljuju ili su cijene na stanici samo prosjek cijena u svim trgovinama određenog lanca?

Četvrta točka je dodatno ograđivanje od odgovornosti za iskazane cijene, iako je to jedina svrha stranice. "Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ni ostali izvršitelji ne mogu garantirati cijene za sve navedene proizvode, je broj popisanih proizvoda ovisi o lokaciji popisane prodavaonice, trgovačko lancu i broju ponuđenih proizvoda na toj lokaciji." Peta točka samo upozorava na preračun cijena iz kuna u eure i kako je tu mogla nastati određena razlika.

Ministar Filipović se hvalio idejom stranice, propala već nakon prvog tjedna

Nije teško zaključiti da se i Ministarstvo, i trgovački lanci i popisivači žele ograditi od (ne)točnosti podataka o cijenama i kretanju cijena navedenima na stranici Kretanje cijena. Apsurdno, ali istinito.

Da će stranica propasti bilo je jasno od početka, a već nakon prva dva dana broj posjećenosti je drastično pao. Već nakon prvih sedam dana je dnevni broj posjeta bio manji od 1000, a u drugih sedam dana bio je manji od 700. To su podaci za prva dva tjedna rada, a pitanje je ima li danas ikakvih posjetitelja.

"Mislimo da je ovakav način informiranja javnosti jako dobar i da će 'bijele liste' pomoći građanima donositi odluke prilikom kupnje te će moći povjerenje pokloniti trgovačkim lancima koji su odlučili biti transparentni", rekao je tadašnji ministar gospodarstva Davor Filipović dan prije puštanja stranice.

Već nakon tjedan-dva se pokazalo da "ovakav način informiranja javnosti" nije dobar, građanima ne pomaže donositi odluke prilikom kupnje, a jedini koji su izgubili povjerenje su oni koji su napravili stranicu.

Kretanje cijena treba ugasiti, stranica je uvijek bila besmislena

Jedna od metoda kojom DZS prikuplja cijene je doslovno obilaženje trgovina i popisivanje cijena, ali ti podaci zatim idu u obradu, ne objavljuju se samostalno, upravo zbog toga što se cijene kod istog trgovačkog lanca mogu razlikovati od mjesta do mjesta i od trgovine do trgovine.

Zbog toga se radi izračun na razini cijele države, koji služi samo za orijentir. Stvarni udar rasta cijena je za svaku osobu drugačiji, jer različite osobe kupuju različite proizvode i troše na različite stvari. Inflacija je samo podatak o općem rastu cijena na razini cijele države.

Stranica Kretanje cijena je pokušala objavljivati cijene stotina proizvoda pojedinačno, u nekoliko različitih trgovačkih lanaca, nekoliko gradova, stotine mjesta, tisuće trgovina. Za to koristi i terensko prikupljanje cijena, što znači da je netko plaćen da obilazi trgovine i prikuplja cijene za stranicu Kretanje cijena na kojoj piše da te cijene nisu istinite.

Apsurdnost je tim veća što se ministar gospodarstva Damir Habijan poziva na te podatke kao argument da cijene padaju. Bilo bi smiješno da nije tužno. Stranica Kretanje cijena nikada nije trebala postojati, nema nikakvog smisla i treba je što prije ugasiti.