POVRATAK klimatskog fenomena El Niño tijekom ove godine uzrokovat će snažan porast globalnih temperatura i dovesti do neviđenih toplinskih valova, upozorili su znanstvenici.

Prve prognoze sugeriraju da će se El Niño vratiti tijekom 2023. godine, pogoršavajući ionako ekstremne vremenske uvjete diljem svijeta i čineći vrlo vjerojatnim da će svijet prijeći 1.5 stupnjeva Celzija zagrijavanja iznad predindustrijske razine. Najtopliju godinu u zabilježenoj povijesti - 2016. - potaknuo je veliki El Niño, piše The Guardian.

To je dio prirodne oscilacije potaknute temperaturom oceana i vjetrovima u Pacifiku, koji se kreće između El Niña, njegovog hladnijeg pandana La Niñe i neutralnih uvjeta. Posljednje tri godine vidjeli smo neobičan niz posljedica La Niñe.

Novi rekord 2024.?

Već sad se predviđa da će ova godina biti toplija od 2022., koju globalni skupovi podataka rangiraju kao petu ili šestu najtopliju godinu u povijesti. Ali El Niño se javlja tijekom zime na sjevernoj hemisferi i potrebno je nekoliko mjeseci da se osjeti njegov učinak zagrijavanja, što znači da je vjerojatnije da će se 2024. postaviti novi globalni temperaturni rekord.

Staklenički plinovi koje emitiraju ljudske aktivnosti do danas su povisili prosječnu globalnu temperaturu za oko 1.2 stupnja. To je već dovelo do katastrofalnih učinaka diljem svijeta, od velikih toplinskih valova u SAD-u i Europi do razornih poplava u Pakistanu i Nigeriji, u kojima su stradali milijuni ljudi.

"Vrlo je vjerojatno da bi nas sljedeći veliki El Niño mogao odvesti preko granice od 1.5 stupnjeva. Vjerojatnost da će prva godina u sljedećem petogodišnjem razdoblju biti na 1.5 stupnjeva sada je oko 50:50", rekao je profesor Adam Scaife, voditelj dugoročne prognoze u UK Met Officeu, te nastavio: "Znamo da će utjecaji El Niña postati jači i to treba dodati učincima samih klimatskih promjena koji neprestano rastu. Ako spojimo te dvije stvari, vjerojatno ćemo imati neviđene toplinske valove tijekom sljedećeg El Niña."

Fluktuirajući utjecaji ciklusa El Niño-La Niña mogu se vidjeti u mnogim regijama svijeta, rekao je Scaife: "Znanost nam sada može reći kada će se te stvari dogoditi mjesecima unaprijed. Stoga to doista trebamo koristiti i biti spremniji, od jačanja hitnih službi do toga koje usjeve saditi."

"Ekstremno vrijeme koje je vladalo 2021. i 2022. postat će beznačajno"

Profesor James Hansen sa Sveučilišta Columbia u New Yorku i njegovi kolege nedavno su izjavili: "Smatramo da će 2024. vjerojatno biti najtoplija godina u povijesti. Malo je vjerojatno da će se trenutna La Niña nastaviti i četvrtu godinu. Čak bi i mali ritam El Niña trebao biti dovoljan za rekordnu globalnu temperaturu. Smanjenje onečišćenja zraka u Kini, koje blokira sunce, također povećava zagrijavanje."

Iako je jasno da će El Niño pojačati ekstremne vremenske uvjete, znanstvenici još raspravljaju o stupnju pogoršanja.

Profesor Bill McGuire s University Collegea u Londonu kaže: "Kada El Niño stigne, ekstremno vrijeme koje je vladalo 2021. i 2022. postat će beznačajno." Profesor Tim Palmer sa Sveučilišta u Oxfordu rekao je sljedeće: "Korelacija između ekstremnog vremena i globalne prosječne temperature nije toliko jaka, ali termodinamički učinci klimatskih promjena učinit će anomalije izazova El Niño ekstremnijima."

Rezultati klimatskog modeliranja koje je početkom siječnja objavio Australski ured za meteorologiju pokazuju da bi zemlja mogla nakon tri godine natprosječne količine oborina doći do jednog od najtoplijih i najsuših razdoblja El Niña dosad, povećavajući rizik od jakih toplinskih valova, suša i požara. U prosincu je američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu procijenila izglede da će se El Niño formirati do kolovoza i listopada na 66%.

Što nas čeka ovo ljeto?

Razmjeri El Niña još su nejasni. Profesor Andy Turner sa Sveučilišta Reading rekao je za The Guardian: "Mnogi modeli sezonske prognoze sugeriraju dolazak umjerenih El Niño uvjeta od ljeta 2023." Slika će biti puno jasnija do lipnja, smatraju znanstvenici.

Fenomen El Niño-La Niña najveći je uzrok razlika u vremenu iz godine u godinu u mnogim regijama. U godinama La Niñe pacifički pasati od istoka prema zapadu su jači, guraju tople površinske vode prema zapadu i povlače dublju, hladniju vodu na istok. El Niño se događa kada pasati oslabe, dopuštajući toplim vodama da se šire natrag prema istoku, gušeći hladnije vode i dovodeći do porasta globalne temperature.

Zemlje koje graniče sa zapadnim Pacifikom, poput Indonezije i Australije, doživljavaju toplije i suše uvjete. "Obično imate mnogo suša i mnogo šumskih požara", rekao je Scaife, iako Kina može očekivati poplave u slivu Yangtzea nakon velikih El Niña.

Indijski monsuni i kiše u južnoj Africi također bi se mogli smanjiti. Druge regije, poput istočne Afrike i juga SAD-a, koje su nedavno pretrpjele suše, mogu očekivati više kiše i poplava. U Južnoj Americi južne regije su vlažnije, ali sliv Amazone, koji se već približava opasnoj prijelomnoj točki, iskusit će sušu.

Pitanje bez odgovora

"Učinci El Niña mogli bi se osjetiti i do srednjih geografskih širina sjeverne hemisfere, s vjerojatnošću vlažnijih uvjeta u Španjolskoj od ljeta nadalje i sušnijih uvjeta na istočnoj obali SAD-a sljedeće zime i proljeća", rekao je Turner.

Palmer je rekao da je najveće pitanje bez odgovora bilo pogoduju li klimatske promjene većem broju događaja El Niña ili La Niñe: "To je od presudne važnosti za zemlje koje gledaju na dugoročnu prilagodbu i trebat će klimatske modele mnogo veće rezolucije. To se može postići samo s većim računalima."

Palmer i njegovi kolege pozvali su na uspostavu međunarodnog centra za klimatsko modeliranje vrijednog milijardu dolara, sličnog Velikom hadronskom sudaraču koji omogućuje međunarodnim fizičarima čestica da rade zajedno ono što nijedna nacija ne može sama.