Foto: Nova TV

BORIS VUJČIĆ, guverner Hrvatske narodne banke, gostovao je u Dnevniku Nove TV gdje je komentirao situaciju u Agrokoru, najave o uvođenju eura, kao i najave o nižim kamatnim stopama na kredite.

U nastavku prenosimo transkript intervjua:

Vidjeli ste početak pregovora između privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora i dobavljača. Je li po vama očekivano to nadmudrivanje, deranje nagodbi?

Moram reći da nisam vidio, samo sam čuo. Ljudi pregovaraju i pregovarat će valjda na načine za koje misle da su im najbolji.

Mislite li da dobavljači i bankari danas imaju razloga tražiti nešto više ili neki povlašteniji status kad su znali kako se funkcioniralo i poslovalo s Agrokorom?

Svatko može tražiti što hoće. Pitanje je što može dobiti. Sasvim sigurno sada dolazi možda jedan od najinteresantnijih i najtežih dijelova, a to je postizanje nagodbe.

Realno, koliko se dugova mora otpisati?

Ne bih ulazio u procjenu koliko ih se mora otpisati, ali otpis će sasvim sigurno biti značajan.

Prema nekim izračunima to je nekih sedamdesetak posto. Čini li vam se to realnim?

Ne bih ulazio u procjenu koliko će to biti. Mogu reći samo da nisam iznenađen takvim procjenama.

Ovim brojkama koje sam ja rekao?

Da.

U najgorem scenariju, da Agrokor mora otići u stečaj, jesmo li mi, kao građani i štediše, osigurani da ne bi došlo do udara na bankarski sustav?

Što se toga tiče možete biti mirni. U bilo kojem scenariju raspleta Agrokora financijska stabilnost je osigurana.

Rekli ste jednu zabrinjavajuću rečenicu početkom tjedna kad ste predstavljali projekcije za sljedeću godinu: "Došli smo do plafona i više ne možemo rasti." Koliko mi još možemo funkcionirati kao ekonomija i kao društvo?

Na ovoj razini stope rasta od otprilike tri posto možemo funkcionirati još u srednjem roku. Ne možemo garantirati da ukoliko ne dođe do strukturnih reformi, da ćemo uopće uspjeti zadržati ove stope rasta i od tri posto u idućih tri-četiri godine.

Vidite li ijednu strukturnu reformu koja se provodi?

Glavna strukturna reforma koja se dogodila u Hrvatskoj u zadnjih deset godina je ulazak u Europsku uniju. One strukturne reforme koje su potrebne, a to su zdravstvo, javna uprava, pravosuđe, obrazovanje, vrlo malo se događa. Znamo da Hrvatska ne stoji dobro na bilo kojoj listi usporedbe sa sličnim zemljama po tim pokazateljima.

Može li se procijeniti najidealnija ili najranija godina uvođenja eura?

Naš prvi cilj je ulazak u tečajni mehanizam u koji od 2005. niti jedna zemlja nije ušla. Ako možemo išta pretpostaviti to je upravo to, da moramo pokazati neki reformski kapacitet da bismo ušli u tečajni mehanizam.

Aha, prvo reforme?

Tako je. Od trenutka kad uđemo u njega, moramo provesti najmanje dvije godine do ulaska u europsku monetarnu uniju. Od tog trenutka će biti lakše dati rok i procjenjivati kada ćemo ući u europsku monetarnu uniju.

Vidite li vi reformski kapacitet u premijeru, da je on osoba, sa svojim ministrima, koja može u ovom trenutku provesti reforme?

Nije moj posao da ocjenjujem premijera, kao ni u jednoj zemlji. Ali mogu reći da smo se u našim razgovorima o euru i perspektivi vrlo brzo složili da Hrvatska mora provesti te reforme.

Znači, po drugi put ćemo s europskom batinom napraviti one reforme koje nismo spremni sami napraviti zbog samih sebe?

U tom smislu je ta batina korisna.

Godina 2017. je prijelomna što se tiče niskih kamata i jeftinog novca i za Europu i za Hrvatsku.

Polako se normalizira monetarna politika. Neke od naših središnjih banaka u tranzicijskim zemljama centralne i istočne Europe su već počele dizati kamatne stope. I na to moramo biti spremni, a za to moramo spremiti i naše gospodarstvo.

Što bi to značilo za građane?

Za građane, za sada, nema bojazni. Znači, kamatne stope neće rasti. Građani mogu očekivati da će im u idućim mjesecima kamatne stope biti niže na stambene ili potrošačke kredite koji su vezani za referentne kamatne stope. Ali to neće trajati zauvijek.

Oprezni ste kao guverner i građanima poručujete da se ne polakome za ovim jeftinim novcem trenutno?

Svatko mora sam procjenjivati kada će uzeti i koji kredit. Ali definitivno ona pomama za kreditima koju smo vidjeli sredinom 2000.-tih godina, kada je HNB morao kočiti tu kreditnu ekspanziju, sasvim sigurno nije dobra jer dovodi do takvih razina duga koje onda dovede i do recesije kakvu smo imali šest godina.

Dogodine vam istječe mandat. Imate li ambicije provesti još jedan mandat kao guverner?

To nije na meni, to je na drugima da kažu da li me trebaju. Ako dobro radim svoj posao, vjerojatno će me trebati, a ako ne, naći će nekoga boljega.

Hoćete reći da ste u naponu snage da odradite i taj drugi dio posla?

Neću ništa reći, procijenite da li sam u naponu snage.